Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 4. sjednici održanoj 18. travnja 2012. godine, Izvješće ministra unutarnjih poslova o obavljanju policijskih poslova u 2011. godini, koje je Hrvatskom saboru dostavio ministar unutarnjih poslova, aktom od 12. ožujka 2012. godine.
Odbor je navedeno Izvješće razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.
U raspravi su se članovi Odbora posebno osvrnuli na ona područja analizirana u izvješću koja su od posebnog interesa za ovaj Odbor s obzirom na njegovu nadležnost utvrđenu čl. 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Prije svega se to odnosi na primjenu policijskih ovlasti i uporabu sredstava prisile za koje su ovlašteni policijski službenici kada su ispunjeni uvjeti za njihovu primjenu. Članovi Odbora osvrnuli su se na iznesene podatke o broju predstavki građana koje je zaprimila unutarnja kontrola Ministarstva (1862 predstavke), postotak utemeljenih predstavki (3,6%), kao i na uporabu sredstava prisile (4251 put) i broj slučajeva za koje je utvrđeno da je primjena uporabe sredstava prisile bila neopravdana (u samo 6 slučajeva). U svezi iznesenih podataka zatražena su dodatna pojašnjenja, osobito imajući u vidu da se i u Izvješću pučkog pravobranitelja za 2011. godinu posebno naglašava kako su ranija obrazloženja ministarstva bila uglavnom formalna te da se nije ulazilo dublje u ispitivanje svih okolnosti koje su relevantne za pojedine slučajeve.
Budući da se već duži niz godina ukazuje na važnost građanskog nadzora nad radom policije, zatražena su dodatna obrazloženja o razlozima neosnivanja povjerenstva za rad po pritužbama, odnosno nedonošenja pravilnika kojim bi se uredio rad toga povjerenstva. Imajući u vidu da će se u saborskoj proceduri uskoro naći i novi prijedlog zakona o policiji, članovi Odbora ukazali su na preporuke pučkog pravobranitelja koje se odnose na potrebu da se zakonom propišu ovlasti, poslovi i zadaće Odjela za unutarnju kontrolu, osobito u dijelu kojim se uređuje njegova samostalnost i neovisnost u organizacijskom i funkcionalnom smislu. Isto je tako naglašena važnost uspostavljanja neovisnog i objektivnog sustava rješavanja pritužbi građana, te je ukazano na potrebu što žurnijeg donošenja provedbenih propisa kako bi se osigurala zaštita ljudskih prava i sloboda.
Kako se u ovom Odboru posebna pozornost posvećuje praćenju kaznenih djela koja se odnose na zločin iz mržnje, članovi Odbora izrazili su zabrinutost porastom kaznenih djela motiviranih mržnjom od 67,6% u odnosu na prethodnu godinu (zabilježeno je 57 takvih kaznenih djela), unatoč tomu što je od toga razriješeno 96,49% (55 kaznenih djela). Nisu jasni ni kriteriji po kojima su se ta kaznena djela klasificirala na ona motivirana spolnom orijentacijom (45), etničkom pripadnošću (9), mržnjom prema Romima (1), podrijetlom (1) i nacionalizmom (1), s obzirom da bi kaznena djela iz zadnje tri kategorije mogle biti motivirana etničkom pripadnošću.
S obzirom na prekršajna djela nasilja u obitelji, ukazano je na neujednačenost predstavljenih podataka u tekstualnom dijelu izvješća. Istaknuto je kako su u ovom području vrlo šturo predstavljeni podaci s obzirom na velik broj podnesenih optužnih prijedloga (gotovo 15.000), no nema rodno obilježenih podataka, odnosno nema rodne statistike kako bi se znalo tko su nasilnici i u kojem su odnosu s žrtvama te je zatraženo da se u narednim izvješćima ti podaci ukratko prikažu.
Članovi Odbora osvrnuli su se i na potrebu donošenja odgovarajućih podzakonskih akata koji bi strancima olakšali dobivanje stalnog boravka u Republici Hrvatskoj. S tim u vezi iznesen je i prijedlog da se donese upitnik o poznavanju hrvatskog jezika i pisma te kulture kojim bi se znatno olakšala procedura, ali i smanjili troškovi u postupku reguliranja stalnog boravka.
Isto je tako ukazano na negativna kretanja u području sigurnosti na cestama koja se odnose na porast stradavanja mladih (broj poginulih između 18 i 24 godine života porastao je za 39,4%) te je zatraženo da se veća pozornost posveti ovome problemu. U ovom je dijelu zatraženo prikazivanje podataka o djeci koja su stradala u prometu jer su oni samo djelomično izloženi (samo za dob od 0 do 13 godina), ali i u drugim područjima koja se odnose na djecu (kaznenopravna zaštita mladeži i obitelji, kriminalitet maloljetnika i djece, nasilje u obitelji i sl.).
Posebno je ukazano na važnost depolitizacije policijske službe te osiguravanje pune zaštite policijskih službenika za njihovo zakonito postupanje od političkih utjecaja. Naglašeno je da je i bez takvih utjecaja policijski posao iznimno zahtjevan i stresan te skromno nagrađen, pa bi se morali iznaći načini kako bi se policijske službenike zaštitilo od svih utjecaja koji bi priječili njihova postupanja utemeljena na zakonu.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći
ZAKLJUČAK
Prihvaća se Izvješće ministra unutarnjih poslova o obavljanju policijskih poslova u 2011. godini.
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. Furia Radina, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Furio Radin