Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 18. sjednici, održanoj 25. travnja 2018. godine Prijedlog zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. travnja 2018. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja rekao je da je Opća uredba o zaštiti podataka stupila na snagu 24. svibnja 2016. godine, a primjenjuje se od 25. svibnja 2018. godine, te da je ona u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama Europske unije. Države članice dužne su osigurati zakonodavni okvir koji će omogućiti provedbu Uredbe, u svrhu čega se donosi ovaj Zakon. Prema Općoj uredbi o zaštiti podataka države članice su dužne odrediti nadzorno tijelo za praćenje primjene Opće uredbe o zaštiti podataka i tijelo nadležno za akreditiranje certifikacijskih tijela. Ovim Prijedlogom zakona utvrđuje se da je nadzorno tijelo Agencija za zaštitu osobnih podataka, a nadležno tijelo za akreditaciju certifikacijskih tijela je Hrvatska akreditacijska agencija.
Utvrđuju se i dodatne ovlasti nadzornog tijela, propisuje se obrada osobnih podataka u posebnim slučajevima, izricanje upravnih novčanih kazni za povrede ovoga Zakona i Opće uredbe o zaštiti podataka, utvrđuje se izricanje i visina upravne novčane kazne za voditelja obrade i izvršitelja obrade koji postupaju protivno odredbama o korištenju podataka prikupljenih putem video nadzora, te se određuje visina novčane kazne za prekršaje koje počini osoba koja obavlja dužnost ravnatelja i zamjenika ravnatelja Agencije za zaštitu osobnih podataka te službenika Agencije.
U okviru dodatnih ovlasti daje se ovlast Agenciji za zaštitu osobnih podataka za obavljanje poslova neovisnog nadzornog tijela za praćenje primjene Direktive (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP, osim ako nije posebnim propisima drugačije određeno.
Također se utvrđuje da ako Agencija posumnja u valjanost provedbene odluke Europske komisije o primjerenosti i o standardnim ugovornim klauzulama, obustavit će se upravni postupak i ustupiti predmet Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske na rješavanje upravne stvari. Visoki upravni sud u tom postupku, ukoliko smatra da odluka Europske komisije u tom postupku nije valjana, uputit će zahtjev o ocjeni valjanosti predmetne odluke Sudu Europske unije sukladno članku 267. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
Prijedlogom zakona u svrhu zaštite djece s prebivalištem u Republici Hrvatskoj utvrđuje se da je, u pogledu nuđenja usluga informacijskog društva izravno djetetu, obrada osobnih podataka djeteta zakonita ako dijete ima najmanje 16 godina. Također se utvrđuje zabrana obrade genetskih podataka radi izračuna izgleda oboljenja i drugih zdravstvenih aspekata ispitanika u okviru radnji za sklapanje ili izvršavanje ugovora o životnom osiguranju i ugovora s klauzulama o doživljenju, te se ta zabrana ne može ukinuti privolom ispitanika. Isto tako, Prijedlogom zakona se utvrđuju ograničenja za obradu biometrijskih podataka, budući je to posebna kategorija osobnih podataka, te njihova obrada predstavlja visok rizik za prava i slobode pojedinca, a obrada osobnih podataka putem video nadzora može se provoditi samo u svrhu koja je nužna i opravdana za zaštitu osoba i imovine.
U raspravi na Odboru bilo je govora o privatnim fotografijama, osobito djece i političara. Istaknuto da ne pravi razlika u zaštiti privatnosti običnih građana i političara. Iznesena je i zabrinutost u vezi nedovoljnog broja zaposenih u Agenciji za zaštitu osobnih podataka i Hrvatske akreditacijske agencije s obzirom na povećani opseg posla. Skrenuta je i pozornost na to da je od stupanja na snagu do primjene Opće uredbe o zaštiti podataka prošlo dvije godine i postavljeno je pitanje da li se ovo vrijeme dobro iskoristilo za edukaciju građana o Općoj uredbi o zaštiti podataka. Rečeno da je održano desetak kampanja koje su bile dobre i sadržajne. Iznesena je i primjedba na činjenicu da se za povrede ovog Zakona ili Opće uredbe o zaštiti podataka tijelu javne vlasti i drugim državnim tijelima te jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može izreći upravna novčana kazna. Odgovoreno je da to ne bi bilo svrsishodno s obzirom da se sredstava za rad tih tijela osiguravaju u državnom proračunu pa bi naplata upravne novčane kazne predstavljala samo prelijevanje proračunskih sredstava iz jedne proračunske stavke u drugu.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno ( sa 7 glasova ”ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći
Z A K L J U Č A K
Podržava se donošenje Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je dr.sc. Andrija Mikulić, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Andrija Mikulić