Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 20. sjednici, održanoj 27. veljače 2026. godine Konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2024/1083 o uspostavi zajedničkog okvira za medijske usluge na unutarnjem tržištu i izmjeni Direktive 2010/13/EU (Europski akt o slobodi medija), drugo čitanje, P.Z.E. br.228, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. veljače 2026. godine.
Odbor je navedeni Konačni prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, a na temelju članka 110. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da je Uredba (EU) 2024/1083 u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama te se primjenjuje od 8. kolovoza 2025. U Republici Hrvatskoj rad medija uređen je odredbama Zakona o medijima te Zakona o elektroničkim medijima u koji je prenesena Direktiva 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća. Rad i djelovanje Hrvatske radiotelevizije i Hrvatske izvještajne novinske agencije uređeno je posebnim zakonima. Ipak prilikom usklađiavnja nacionalnih pravila vezanih uz medijske usluge, treba uzeti u obzir članak 167. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) kojim se potvrđuje važnost poštovanja nacionalne i regionalne raznolikosti država članica. Također, ova Uredba ne utječe na mogućnost država članica da donesu detaljnija ili stroža pravila u području prava i dužnosti pružatelja medijskih usluga i primatelja medijskih usluga, okvira za regulatornu suradnju i funkcionalno unutarnje tržište medijskih usluga, zahtjeva u pogledu mjera i postupaka za dobro funkcioniranje medijskog tržišta te pravila vezana uz dodjelu javnih sredstava za državno oglašavanje i ugovore o nabavi ili uslugama propisane člankom 25.
Unatoč izravnoj primjenjivosti Uredbe i njezinoj nadređenosti nacionalnom zakonodavstvu, analizom odredbi Uredbe i važećih zakonskih akata Republike Hrvatske, utvrđeno je kako je nužno određena pitanja precizno regulirati nacionalnim provedbenim propisom. Ovim Zakonom propisati će se definicije vezane uz medijske usluge, a koje nisu već definirane Zakonom o medijima i Zakonom o elektroničkim medijima. Nadalje, uvodi se Agencija za medije čija će nadležnost obuhvatiti i tiskane medije kao i do sada bez mogućnosti upliva u uredničke slobode, a s ciljem jednakopravnosti u provođenju Europskog akta o slobodi medija. Jednako tako Vijeće za medije dobiva ulogu nadzora nad izborom tijela javnih servisa. Zakonom se jačaju odredbe vezane za transparentnost vlasništva, izvora financiranja i obveze javnih tijela ili subjekata pri objavi oglašavanja kao i pri dodjeli sredstava za proizvodnju i emitiranje programa, propisuju se obveze pružatelja medijskih usluga kod dostave financijskih izvješća, dodatna pravila vezana uz medijsku koncentraciju. Razlike između rješenja koja se predlažu u Konačnom prijedlogu u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona odnose se na nomotehničke izmjene, uvođenje obveza Agencije da vodi evidenciju tiskanih medija koji se distribuiraju na području Republike Hrvatske, a čije sjedište nije u Republici Hrvatskoj te nisu upisani u Upisnik novinskih nakladnika te na obvezu pružatelja medijskih usluga, elektroničkih publikacija i platformi za razmjenu videozapisa da ako objavljuju sadržaj koji je na bilo koji način generiran umjetnom inteligencijom takav sadržaj moraju označiti.
Tijekom rasprave Pučka pravobraniteljica istaknula je važnost slobode mišljenja i izražavanja kao ljudskog prava te pravo građana da budu točno informirani. Nadalje, istaknula je kako je ovo prilika za detaljnu analizu zakona te pozdravlja izmjene Zakona o medijima i Zakona o elektroničkim medijima te eventualnu izmjenu Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji i Zakona o Hrvatskoj izvještajnoj novinskoj agenciji. Spomenula je i način izbora članova Vijeća za medije te uvjete za razrješenje u kontekstu osiguravanja njihove neovisnosti. Najavljeno je donošenje Zakona o medijima koji bi objedinio važeći Zakon o medijima i Zakon o elektroničkim medijima. Vezano za način izbora članova Vijeća za elektroničke medije rečeno je kako postoje različiti primjeri, ali nigdje kvalificiranom većinom. Vanjska članica Odbora primijetila je restriktivan pristup kod razrješenja članova Vijeća, a gdje je propisano da će Hrvatski sabor odlukom razriješiti predsjednika, zamjenika predsjednika ili člana Vijeća ako je pravomoćno osuđen za kazneno djelo te je predložila da razrješenje bude samo za teža kaznena djela.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (sa 7 glasova ”ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći
Z A K L J U Č A K
Podržava se donošenje Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2024/1083 o uspostavi zajedničkog okvira za medijske usluge na unutarnjem tržištu i izmjeni Direktive 2010/13/EU (Europski akt o slobodi medija).
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Josip Borić, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Josip Borić