Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 5. sjednici održanoj 14. ožujka 2016. razmotrio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu s prijedlogom projekcija za 2017. i 2018. godinu s pripadajućim privicima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10.ožujka  2016. godine.

Odbor je temeljem Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom  Prijedlogu državnog proračuna, s pripadajućim privicima,  raspravljao u svojstvu zaintresiranoga  radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju  predstavnik predlagatelja izvjestio je da će se ekonomski program Vlade Republike Hrvatske temeljiti na stabilizaciji i smanjivanju javnog duga i odgovarajućim strukturnim reformama.  Za postizacnje navedenog cilja poduzet će se slijedeće mjere: fiskalna konsolidacija temeljena na smanjenju proračunskog manjka, aktivacija državne imovine  te poticanje ekonomskog oporavka.
Izraženo u brojkama ukupni prihodi državnog proračuna u 2016. godini projicirani su u iznosu od 114, 9 milijardi kuna a rashodi u iznosu od 122,4 milijarde kuna što ćini planirani manjak državnog proračuna od 7,5 milijardi kuna odnosno 2,2% BDP-a.

Manjak izvanproračunskih korisnika projiciran je u iznosu od 1,2 milijarde kuna ili 0,4% BDP-a a manjak lokalnih jedinica u iznosu od 507 milijuna kuna ili 0,1% BDP-a. Tako će ukupni manjak općeg proračuna iznositi 9,2 milijarde kuna ili 2,7% BDP-a dok bi predviđeni manjak proračuna opće države u 2017. godini trebao iznositi 2,0% BDP-a a u 2018. 1,7 % BDP-a.  Najznačajniji doprinos gospodarskom rastu kroz projekcijsko razdoblje  dolazti će iz domaće potražnje dok bi doprinos inozemne potražnje trebao biti blago pozitivan. U okviru prihoda državnog proračuna najveća stavka odnosi se na porezne prihode koji su projicirani u iznosu od 68,9 milijardi kuna a u okviru istih najveće stavke su PDV 44,4 milijarde kuna, posebni porezi i trošarine 14 milijardi kuna, te porez na dobit 6 milijardi kuna.Doprinosi su planirani u iznosu od 22,1 milijardu kuna.

Ukupni rashodi državnog proračuna u 2016. godini projicirani su u iznosu od 122,4 milijarde kuna od čega je najveća stavka naknade građanima i kućanstvima 45,3 milijarde kuna, rashodi za zaposlene 25,5 milijardi kuna,rashodi za pomoći državnog proračuna dane u inozemstvo i unutar opće države 13, 7 milijardi kuna, materijalni rashodi 11,3 milijarde kuna, financijski rashodi 11,1 milijardu kuna i subvenicije 6,1 milijardu kuna.

Po prvi puta su u državnom proračunu iskazane i nepodmirene obveze izvanproračunskih korisnika državnog proračuna koje su na dan 31. prosinca 2015. godine iznosile 3,6 milijardi kuna. 

Na poziciji Ministarstva gospodarstva planirano je povećanje od 24,2% tako da su ukupna sredstva u odnosu na planirano izvršenje iz 2015. goine povišena sa  1. 489 milijuna kuna  na 1 840 milijuna kuna.

Najveći dio rasprave koja je uslijedila odnosio se na spor INE i MOLA i subvencije u brodogradnji. Tako je istaknuto da je u 2013. godini MOL u Washingtonu pokrenuo arbitražni postupak zbog nepreuzimanja plinskog biznisa, kao ugovorne obveze, što bi u slučaju gubitka spora za Republiku Hrvatsku bio teret od 2,5 do 3 milijarde kuna. Trenutno se čeka ishod arbitraže u Hrvatskoj a vezano za poništenje Ugovora INE i MOLA zbog mogućeg protupravnog zaključenja navedenog Ugovora. Istaknuto je da su redovite rate  za restrukturiranje dugova tri brodogradilišta i to Brodosplit , 3. maj,  i Brodotrogir u ovoj godini 313 milijuna kuna dok je dug iz 2014. i 2015. godine nešto iznad 500 milijuna kuna. Za samo restrukturiranje brodogradnje u 2016. godini planirano je 46 milijuna kuna. U raspravi je pojašnjeno da brodogradilišta imaju reviziju poslovanja ali na državni trošak. Ukazano je na mogućnost prebacivanja dijela sredstava predviđenih za restrukturiranje brodogradilišta na rashodovnu stranu proračuna u idućim godinama kao i na izrazito mali iznos sredstava predviđen za promociju investicija. Ministru gospodarstva sugerirano je stavljanje u funkciju fondova za gospodarsku suradnju i to prvenstveno industriju koja je potkapitalizirana a izražena je i vjera u ostvarenje prihodovne strane proračuna kao i rad na smanjenju poreznog opterećenja poduzetnika.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 7 glasova „za, 1 glasom „suzdržanim“ i 3 glasa  „protiv“ odlučio Hrvatskom saboru predložiti d o n o š  e nj e

DRŽAVNOG PRORAČUNA

REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2016. GODINU S PROJEKCIJAMA ZA 2017. I 2018. GODINU

te sljedećih odluka:
-Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2016.godinu i projekcije za 2017. i 2018.
-Odluke o davanju suglasnosti na Fiinancijski plan Hrvatskih cesta za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018.godinu;
-Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu;
-Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu;
-Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2016.godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu;
-Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu;

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Domagoja Ivana Miloševića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA   
 Domagoj Ivan Milošević