Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 59. sjednici, održanoj 1. srpnja 2026. godine, Izvješća o obavljenoj reviziji učinkovitosti upravljanja i raspolaganja poslovnim prostorima, koja je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbama članaka 16. i 21. Zakona o Državnom uredu za reviziju („Narodne novine“, br. 25/19.), dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 31. ožujka 2026. godine.
Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 17. lipnja 2026. godine, u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetna Izvješća.
Uvodno je predstavnik Državnog ureda za reviziju istaknuo da je Ured obavio reviziju učinkovitosti upravljanja i raspolaganja poslovnim prostorima, kojom su obuhvaćena 23 grada, sva sjedišta županija i veliki gradovi (Bjelovar, Čakovec, Dubrovnik, Gospić, Karlovac, Kaštela, Koprivnica, Krapina, Osijek, Pazin, Požega, Pula, Rijeka, Samobor, Slavonski Brod, Split, Šibenik, Varaždin, Velika Gorica, Virovitica, Vukovar, Zadar i Zagreb), osim Siska. Predmet revizije bile su aktivnosti Gradova vezano za upravljanje i raspolaganje poslovnim prostorima u 2023. i 2024., a osnovni cilj revizije bio je ocijeniti cjelovitost evidencija o poslovnim prostorima, normativno uređenje upravljanja i raspolaganja poslovnim prostorima, učinkovitost upravljanja i raspolaganja poslovnim prostorima, efikasnost naplate prihoda od upravljanja i raspolaganja poslovnim prostorima te ocijeniti učinkovitost organizacije i kontrole obavljanja poslova upravljanja i raspolaganja poslovnim prostorima.
Na kraju 2024. gradovi su upravljali i raspolagali s 9228 poslovnih prostora ukupne površine 1 457 761,31 m². Od ukupnog broja poslovnih prostora kojima su te godine gradovi upravljali i raspolagali, 651 poslovni prostor koriste za svoje potrebe (rad gradske službe, gradskih ureda, stručnih službi, područnih ureda, mjesne samouprave), 6308 poslovnih prostora je dano u zakup i na korištenje, 1162 poslovni prostor je izvan uporabe, a 1107 poslovnih prostora ima ostale statuse (prostori za koje je u tijeku natječaj, prijedlog za privremeno korištenje, neriješen status prostora ili korisnika, ažuriranje statusa je u tijeku i drugo).
Revizijom je, između ostalog, utvrđeno da: kod pojedinih gradova nije ustrojena i vođena analitička knjigovodstvena evidencija poslovnih prostora koja treba osigurati podatke o njihovoj pojedinačnoj vrijednosti (nabavna vrijednost i ispravak vrijednosti); značajan broj poslovnih prostora iskazan je u vrijednosti od 0,13 eura, zbog čega ukupna vrijednost imovine nije realno iskazana, a pojedini gradovi nisu osnovali procjeniteljska povjerenstva, niti su procjenjivali navedenu imovinu te knjigovodstveno usklađivali vrijednosti imovine. Nadalje, pojedini gradovi nisu dostavljali u Središnji registar državne imovine podatke o poslovnim prostorima, što nije u skladu s odredbama Zakona o Središnjem registru državne imovine. U većini gradova nisu donesene strategije upravljanja i raspolaganja nekretninama kojima treba utvrditi dugoročne ciljeve i smjernice upravljanja i raspolaganja nekretninama; također nisu doneseni godišnji planovi u kojima je potrebno utvrditi provedbene aktivnosti i mjere za ostvarenje ciljeva. Također, na mrežnim stranicama gradova nisu objavljivani ni ažurirani podaci o praznim poslovnim prostorima u cilju informiranja zainteresiranih fizičkih i pravnih osoba za uzimanje poslovnih prostora u zakup. Nisu poduzimane mjere za potpunu i pravodobnu naplatu potraživanja za prihode od upravljanja i raspolaganja poslovnim prostorima kako bi se izbjegla njihova zastara.
Ipak, ukupno gledajući, ocijenjeno je da sustav upravljanja i raspolaganja poslovnim prostorima funkcionira dobro, a to se vidi i iz toga što je, na temelju revizijom utvrđenih činjenica, primjenjujući utvrđene kriterije, ocijenjeno da su aktivnosti provedene u vezi s upravljanjem i raspolaganjem poslovnim prostorima u 19 gradova učinkovite, pri čemu su potrebna određena poboljšanja (Bjelovar, Čakovec, Dubrovnik, Gospić, Karlovac, Kaštela, Krapina, Osijek, Pazin, Požega, Pula, Rijeka, Samobor, Slavonski Brod, Split, Šibenik, Virovitica, Vukovar, Zadar), a u četiri grada djelomično učinkovite (Koprivnica, Varaždin, Velika Gorica, Zagreb).
Za sve utvrđene nepravilnosti i propuste Ured je dao ukupno 222 naloga i preporuke za povećanje učinkovitosti upravljanja i raspolaganja poslovnim prostorima.
Predstavnica Vlade Republike Hrvatske/Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine pohvalila je metodologiju izvješća i njegovu preciznost, konciznost i jasnoću. Revizija je utvrdila relativno dobro upravljanje imovinom, iako su poboljšanja potrebna, posebno financijskog evidentiranja. Također, istaknula je da će Ministarstvo predložiti da ovo Izvješće bude dostavljeno i Udruzi gradova, kako bi i sami gradonačelnici, temeljem njega, mogli poduzeti određene aktivnosti unutar gradskih službi.
U raspravi su članovi Odbora ocijenili izvješće vrlo detaljnim i korisnim, pogotovo imajući u vidu raštrkanost imovine i velik broj poslovnih prostora po cijeloj državi.
Nakon kraće rasprave, Odbor za financije i državni proračun odlučio je jednoglasno (11 glasova „ZA) predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći zaključak:
Prihvaćaju se Izvješća o obavljenoj reviziji učinkovitosti upravljanja i raspolaganja poslovnim prostorima
PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac