Uz Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu podnose se i:
Prijedlozi financijskih planova za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu:
- Hrvatskih voda,
- Hrvatskih cesta,
- Centra za restrukturiranje i prodaju,
- Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,
- Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka,
- Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje
Prijedlog državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu – konsolidirano,
Obrazloženje prijedloga državnog proračuna Republike Hrvatske i prijedloga financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2016. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu;
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 4. sjednici održanoj 14. ožujka 2016. godine, Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 10. ožujka 2016. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), kao matično radno tijelo.
Uvodno je dr.sc. Zdravko Marić, ministar financija istaknuo da se u 2016. godini očekuje blago ubrzanje realnog rasta bruto domaćeg proizvoda na 2%, ponajviše uslijed doprinosa domaće potražnje. Promatrajući pojedinačne sastavnice s rashodne strane BDP-a, naglasio je da će najveći doprinos ubrzanju gospodarske aktivnosti doći od izvoza roba i usluga, nakon čega slijedi potrošnja kućanstava. Indeks potrošačkih cijena zabilježit će neznatno povećanje od 0.1%. Istaknuo je da se očekuje smanjenje anketne stope nezaposlenosti na 15.8% u 2016., a u narednom projekcijskom razdoblju očekuje se i nastavak gospodarskog rasta; 2.1% u 2017. te 2.3% u 2018. uz nisku i stabilnu inflaciju te daljnje smanjenje stope nezaposlenosti.
Ukupni prihodi državnog proračuna u 2016. projicirani su u iznosu od 114,9 milijardi kuna, što predstavlja rast od 4,7%. Određeni su blagim ubrzanjem gospodarske aktivnosti, uzimajući u obzir promjene poreznih politika koje su usvojene prethodne godine te povećanjem apsorpcije EU fondova. Ministar je naglasio da porezni prihodi bilježe rast od 1,2% i to; prihodi od PDV-a rast od 2,0%, posebni porezi i trošarine rast od 0,9%, porez na dohodak rast od 2,0% te porez na dobit pad od -3,5%. Nadalje naglašeno je da prihodi od doprinosa bilježe pad od 3,2% u odnosu na 2015. i to zbog efekta prijenosa iz II. u I. mirovinski stup u 2015. dok prihodi od pomoći EU-a iznose 9,7 milijardi kuna i bilježe rast od 96,5%, a izravno su vezani uz projekte financirane iz fondova EU-a te izravna plaćanja u poljoprivredi. Ministar je posebno naglasio da sredstva iz EU fondova nisu samo predviđena za infrastrukturne projekte nego i za malo/srednje poduzetništvo, kulturnu baštinu, istraživačke centre/inkubatore i sl. Ostali prihodi i to od imovine, administrativnih i upravnih pristojbi, prihodi iz nadležnog proračuna i od HZZO-a temeljem ugovornih obveza bilježe rast od 2,2% dok prihodi od nefinancijske imovine bilježe pad od 6,5%.
Ukupni rashodi državnog proračuna u 2016. planirani su u iznosu od 122,4 milijarde kuna što je za 3,8 milijardi kuna više u odnosu na 2015., ali je naglašeno da su ukupni rashodi koji utječu na manjak (opći izvori) na razini izvršenja 2015. Porast ukupnih rashoda proizlazi isključivo zbog rashoda povezanih s iskorištavanjem iz EU fondova te rashoda financiranih vlastitim i namjenskim prihodima. U isto vrijeme Vlada se suočila s potrebom nužnog planiranja dodatnog povećanja rashoda u iznosu od 2,5 milijardi kuna od čega valja istaknuti doprinos proračunu EU, kamate, učešće u sufinanciranju EU projekata, mirovine, poticaji za novorođenu djecu, minuli rad i sl.
Uzevši u obzir potrebno povećanje rashoda, kao i činjenicu da su ukupni prihodi financirani iz općih izvora na razini izvršenja prethodne godine, Vlada je provela strukturne uštede na svim kategorijama i aktivnostima kod kojih je identificiran prostor za poboljšanje učinkovitosti i daljnju realizaciju i to u sveukupnom iznosu od 2,5 milijardi kuna.
Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 114,9 milijardi kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 122,4 milijardi kuna, planirani manjak državnog proračuna za 2016.godinu iznosi 7,5 milijardi kuna ili 2,2 % BDP-a, odnosno ukupni manjak općeg proračuna prema nacionalnoj metodologiji projiciran je u iznosu od 9,2 milijarde kuna ili 2,7% BDP-a čime se očekuje da će javni dug već u 2016. zabilježiti smanjenje i iznositi 86,8 % BDP-a.
Odbor je raspolagao i sa pisanim stajalištima Povjerenstva za fiskalnu politiku Hrvatskoga sabora o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu.
Nakon uvodnog izlaganja dr.sc. Zdravka Marića, ministra financija, u raspravi na Odboru, u kojoj su sudjelovali prof.dr.sc. Ivan Lovrinović, dr.sc. Andrija Mikulić, Domagoj Ivan Milošević, Šandor Juhas, Ivan Šuker, Davor Vlaović te doc.dr.sc. Goran Marić, iznijeta su slijedeća mišljenja :
- Proračun ukazuje na namjeru ubrzane fiskalne konsolidacije što je razuman smjer fiskalne i ekonomske politike u sadašnjem trenutku. Iskazuje se namjera smanjenja proračunskog deficita na način da se deficit središnjeg državnog proračuna planira u 2016. smanjiti na 2,2% BDP-a, sa 3,7% BDP-a koliko je bilo planirano u 2015.
- Proračun jasno izražava težnju za kontrolom rasta rashoda, jer i tamo gdje rastu, to je ili zbog ranije preuzetih obveza ili su oni povezani s iskorištavanjem EU fondova.
- Istaknuto je da je proračun nastao u dosta kratkom razdoblju, u ambijentu sporog formiranja Vlade, podložan pritisku, s unaprijed zadanim okvirima i bez ostavljenog vremena za provođenje javne rasprave. Uzevši u obzir sve te okolnosti proračun je dobar i ambiciozan, a kako bi se izbjegla ovakva situacija istaknuto je stajalište da je već sada vrijeme za pripremu izrade proračuna za 2017.g.
- Postavljeno je pitanje ima li Ministarstvo financija stvarnu spoznaju državnog deficita za prošlu godinu obzirom na niz neplaćenih, a dospjelih obveza iz prethodnih razdoblja.
- Otvorilo se pitanje spremnosti Vlade na donošenje novog Zakona o plaćama i uvođenje platnih razreda
- Postavilo se i pitanje smanjena pomoći pojedinim jedinicama lokalne i regionalne samouprave
- U uvjetima u kojima je proračun nastao, radi se o dobrom proračunu ponajprije što je deficit smanjen na razinu ispod 3%,
- Ocijenjeno je da će predloženi proračun biti dobar ako ne dođe do rebalansa, ali je upozoreno i na rizike po pitanju ostvarenja ekonomskog rasta i ostvarivanja zacrtanih prihoda.
- Naglašena je potreba podizanja analitičke sposobnosti Ministarstva financija na znatno višu razinu te na potrebu sustavne analize pa potom i promjene poreznog sustava i nužnost rekonstrukcije Porezne uprave.
Na kraju rasprave ministar je naglasio da će se do donošenja sljedećeg proračuna sagledati porezni sustav u cijelosti radi provođenja cjelovitih promjena u poreznoj politici i uvesti metodologija ESA 2010 po kojoj će se Hrvatska moći uspoređivati s drugim zemljama Europske unije. Isto tako suglasio se sa potrebom rekonstrukcije Porezne uprave.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova ZA i 1 glas SUZDRŽAN) Hrvatskom saboru predložiti donošenje
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2016. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2017. I 2018. GODINU
te sljedećih odluka:
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu.
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc. dr. sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
doc. dr. sc. Goran Marić