5. saziv Hrvatskoga sabora (22.12.2003. - 11.1.2008.)

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 80. sjednici održanoj 3. listopada 2007. godine, Prijedlog zakona o dopunama Zakona o posebnom porezu na alkohol, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od  20.rujna 2007. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da je u Hrvatskoj registrirano 76 proizvođača voćnih vina koji prema važećem Zakonu plaćaju posebni porez na alkohol u iznosu 60 kn/litra apsolutnog alkohola. Predloženom dopunom Zakona o porezu na alkohol predlaže se stavljanje voćnog vina u isti rang kao i oporezivanje vina od grožđa, na koji se plaća poseban porez na alkohol sadržan u vinu u iznosu od 0 (nula) kuna. Na taj način zaštiti će se domaća proizvodnja voćnih vina, te omogućiti domaćim (uglavnom malim proizvođačima) da budu konkurentni na tržištu. Provedba predmetnog Zakona rezultirat će smanjenjem prihoda, od posebnog poreza na alkohol i poreza na dodanu vrijednost, Državnog proračuna na godišnjoj razini u iznosu od oko 2.066.334,98 kuna.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je predmetni Zakon i odlučio je jednoglasno, bez rasprave, predložiti Hrvatskome saboru  donošenje 

ZAKONA O DOPUNAMA ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA ALKOHOL

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Šime Prtenjača, predsjednik Odbora.

         PREDSJEDNIK  ODBORA

                   Šime  Prtenjača

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 80. sjednici održanoj 3. listopada 2007. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke za projekt” Nova luka Zadar”, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od  20.rujna 2007. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se predmetnim Zakonom potvrđuje Ugovor o jamstvu za zajam ugovoren Ugovorom o financiranju između EIB i Lučke uprave Zadar za projekt «Nova luka Zadar». Navedeni Projekt se odnosi na izmještanje trajektnog terminala smještenog u središtu povijesne stare gradske jezgre Zadra na novu lokaciju u Gaženici, u blizini teretne luke, 3,5 kilometara južnije od gradskog središta. Ukupna vrijednost projekta procjenjuje se na 220,0 milijuna EUR, a vrijednost projekta bez izgradnje terminalske zgrade 200,5 milijuna EUR. Europska investicijska banka odobrila je Lučkoj upravi Zadar kredit od 100,0 milijuna EUR (rok otplate 25 godina uz poček od 5 godina ) za financiranje projekta «Nova luka Zadar» bez izgradnje terminalske zgrade. Projekt prati i njemačka razvojna banka Kreditanstalt fur Wiederaufbau kreditom od 120,0 milijuna EUR, iz kojeg će se financirati i izgradnja terminalske zgrade. Korištenje ovih sredstava predviđa se od 2008. do 2012. godine kada bi Projekt trebao biti u potpunosti završen.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku, budući je njegovo stupanje na snagu pretpostavka za korištenje sredstava zajma.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je predmetni Zakon i odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru  donošenje 

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA O JAMSTVU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE INVESTICIJSKE BANKE ZA PROJEKT «NOVA LUKA ZADAR»

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Šime Prtenjača, predsjednik Odbora.

         PREDSJEDNIK  ODBORA

                   Šime  Prtenjača

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 80. sjednici održanoj 3. listopada 2007. godine, Izvješće o  korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1.siječnja do 30.lipnja 2007. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  20. rujna 2007. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo, pored ostalog, da je ukupno do 30. lipnja 2007.godine od Europske komisije zatraženo sredstava u iznosu od 73.496.987,78 eura, a doznačeno je 59.422.831,35 eura. Razlika između zatraženih i doznačenih sredstava nastala je zbog interne procedure Europske komisije za odobravanje podnijetih zahtjeva. Za razdoblje siječanj – lipanj 2007. godine zatražena su sredstva od Europske komisije u iznosu od 20.160.294,22 eura. U navedenom razdoblju Europska komisija je na račun Nacionalnog fonda doznačila 7.827.500,00 eura na ime predujma za SAPARD program u iznosu od 7.227.500,00 eura i za program PHARE 2005 CBC Hrvatska –Slovenija – Mađarska u iznosu 600.000,00 eura. U istom je razdoblju za programe pomoći Europske unije isplaćeno 12.882.869,65 eura.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno, bez rasprave, predložiti Hrvatskome saboru slijedeći

Z A K LJ U Č A K

1. Prihvaća se Izvješće o korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2007. godine
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Šime Prtenjača, predsjednik Odbora.

            
             PREDSJEDNIK  ODBORA
                                                                                                                               
            Šime  Prtenjača

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 80. sjednici održanoj 3. listopada 2007. godine, Konačni prijedlog zakona o preuzimanju dioničkih društava, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 20. rujna 2007. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo razlike između rješenja u Konačnom prijedlogu zakona u odnosu na tekst Prijedloga zakona o preuzimanju dioničkih društava. Sukladno procesu usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije i pravnim aktima Vijeća Europe, prijevod teksta Prijedloga zakona o preuzimanju dioničkih društava dostavljen je Europskoj komisiji na ocjenu usklađenosti. Europska komisija očitovala se na Prijedlog zakona o preuzimanju dioničkih društava, te u svom izvješću istaknula kompatibilnost Prijedloga zakona s Direktivom 2004/25 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o ponudama za preuzimanje. Primjedbe Europske komisije ugrađene su u tekst Konačnog prijedloga zakona o preuzimanju dioničkih društava.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim prijedlogom amandmana na Konačni prijedlog zakona o preuzimanju dioničkih društava koje je Odboru uputila Hrvatska gospodarska komora. Predložene amandmane Hrvatske gospodarske komore, nakon obrazloženja predstavnika Vlade Republike Hrvatske, Odbor nije podržao.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, bez rasprave, jednoglasno,  predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O PREUZIMANJU DIONIČKIH DRUŠTAVA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Šime Prtenjača, predsjednik Odbora.

         PREDSJEDNIK  ODBORA
                                                                                                                             
        Šime  Prtenjača

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 80. sjednici održanoj 3. listopada 2007.godine, Konačni prijedlog zakona o računovodstvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 20.rujna 2007. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo razlike između rješenja koja se predlažu u Konačnom prijedlogu zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona o računovodstvu. Posebno je istaknuo određena rješenja koja su na prijedlog Europske komisije ugrađena u tekst Konačnog prijedloga zakona o računovodstvu, te je time izvršeno potpuno usklađenje s pravnom stečevinom Europske unije i pravnim aktima Vijeća Europe.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim prijedlogom amandmana na Konačni prijedlog zakona o računovodstvu Hrvatske gospodarske komore, te pisanim prijedlogom Hrvatske revizorske komore koja predlaže da se odgodi donošenje Zakona o računovodstvu, zbog značajne neusklađenosti područja računovodstvene i revizorske struke u tekstu Konačnog prijedloga zakona o računovodstvu. Nakon obrazloženja predstavnika Vlade Republike Hrvatske Odbor za financije i državni proračun nije podržao prijedloge amandmana Hrvatske gospodarske komore, kao i prijedlog Hrvatske revizorske komore da se odgodi donošenje ovoga Zakona.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno, bez rasprave, predložiti Hrvatskome saboru donošenje
 
ZAKONA O RAČUNOVODSTVU
     
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Šime Prtenjača, predsjednik Odbora.

   PREDSJEDNIK  ODBORA
                                                                                                                             
  Šime  Prtenjača

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 80. sjednici održanoj 3. listopada 2007. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke za «Plinacro plinovodi II», s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od  27. rujna 2007. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se predmetnim Zakonom propisuje način podmirivanja financijskih obveza koje mogu nastati za Republiku Hrvatsku kao jamca po Ugovoru o jamstvu te nadležnosti za provedbu Ugovora o jamstvu. U razdoblju od 2007. do 2011. godine planirana je izgradnja ukupno 660 km 75-barskog plinovoda, 260 km 50-barskog plinovoda i 25 mjerno-redukcijskih stanica. Ukupna ulaganja za cjelokupno drugo ulagačko razdoblje od 2007. do 2011. godine iznose približno 443 mil. EUR. Za zatvaranje cjelokupne financijske konstrukcije Plinacro d.o.o. potreban je kredit Europske investicijske banke u iznosu od 190 mil. EUR ( rok povrata  20 godina uz poček od 5 godina), a razlika do ukupne vrijednosti projekta od 253 mil. EUR financirati će se iz vlastitih sredstava društva Plinacro d.o.o. Sredstva zajma bit će na raspolaganju za korištenje odmah nakon što Ugovor o jamstvu stupi na snagu.

Odbor za financije i državni proračun jednoglasno je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku, budući je njegovo stupanje na snagu pretpostavka za korištenje sredstava zajma.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je predmetni Zakon i odlučio je jednoglasno, bez rasprave, predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA O JAMSTVU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE INVESTICIJSKE BANKE ZA «PLINACRO PLINOVODI  II»

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Šime Prtenjača, predsjednik Odbora.

         PREDSJEDNIK  ODBORA

                   Šime  Prtenjača

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 79. sjednici održanoj 25. rujna 2007. godine, Godišnji izvještaj o poslovanju Financijske agencije za 2006. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 21. Zakona o Financijskoj agenciji, dostavio Nadzorni odbor Financijske agencije, aktom od 23. srpnja 2007. godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvještaju kao matično radno tijelo. 

U uvodnom izlaganju predstavnik Financijske agencije istaknuo je da su ukupni prihodi u 2006. godini ostvareni u iznosu od 978.924.804,00 kuna što je u odnosu na 2005. godinu 2% manje, a 1% manje od planiranog iznosa za 2006. godinu. Istovremeno rashodi u 2006. godini ostvareni su u iznosu od 947.083.460,00 kuna i veći su za 1% u odnosu na ostvarenje prošle godine. U okviru rashoda troškovi prodane robe ( 23.011.167,00 kuna) veći su 20% u odnosu na prošlu godinu zbog troškova prodane opreme HEP-u u sklopu Document input managment rješenja, dok su financijski i izvanredni rashodi (17.201.682,00 kuna) veći 128% u odnosu na prošlu godinu prvenstveno zbog provedenog vrijednosnog usklađivanja potraživanja od kupaca i rezerviranja za spomeničku rentu. Ostvarena  bruto dobit u 2006. godini iznosi 30.841.344,00 kuna, a po odbitku poreza na dobit od 5.966.009,00 kuna neto dobit iznosi 24.845.335,00 kuna. Ova se dobit sukladno članku 18. Zakona o Financijskoj agenciji dijeli na tri dijela i to: 20% za formiranje općih pričuva (4.969.067,00 kuna), 30% za potrebe razvoja FINA-e (7.453.600,00 kuna), 50% je izvanredni prihod Državnog proračuna (12.422.688,00 kuna).  

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske (Klasa:450-02/07-02/09 od 20. rujna 2007.) u kojem Vlada Republike Hrvatske navodi da nema primjedbi na Godišnji izvještaj o poslovanjeu Financijske agencije za 2006. godinu. U raspravi na Odboru pohvaljen je rad FINA-e koja je nastavila svoje uspješno transformiranje u tržišno orijentiranu novčarsku instituciju. Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru slijedeći

Z A K LJ U Č A K 

1.    PRIHVAĆA SE GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O POSLOVANJU FINANCIJSKE AGENCIJE ZA 2006. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Šime Prtenjača, Predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
Šime  Prtenjača

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 79. sjednici održanoj 25. rujna 2007. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za financiranje dodatnih troškova «Projekta obnove riječkog prometnog pravca», s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od  02. kolovoza 2007. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo. 

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se predmetnim Zakonom potvrđuje Ugovor o jamstvu za zajam ugovoren Ugovorom o zajmu između IBRD-a i Lučke uprave Rijeka za financiranje dodatnih troškova «Projekta obnove riječkog prometnog pravca». Ukupni dodatni troškovi navedenog Projekta procjenjeni su na oko 40,1 milijun EUR, a uključuju prekoračenje troškova izgradnje glavne lučke komponente, Zagrebačkoga terminala i nedostatak financijskih sredstava za tehničke usluge u pripremi modaliteta za koncesiju na Zagrebačkom terminalu. IBRD će sufinancirati dodatne troškove Projekta u iznosu od 35,3 milijuna EUR (kreditom na 13 godina uključujući  poček od 4 godine), a ostatak od 4,8 milijuna EUR osiguran je u Državnom proračunu Republike Hrvatske na način da će Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, u godinama tijekom provedbe Projekta, u sklopu svog razdjela proračuna planirati i osigurati iznos u protuvrijednosti od 4,8 milijuna EUR. Odbor za financije i državni proračun jednoglasno je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku, budući je njegovo stupanje na snagu pretpostavka za korištenje sredstava zajma. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je predmetni Zakon i odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru  donošenje 

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA O JAMSTVU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I MEĐUNARODNE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ ZA FINANCIRANJE DODATNIH TROŠKOVA «PROJEKTA OBNOVE RIJEČKOG PROMETNOG PRAVCA»

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Šime Prtenjača, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
Šime  Prtenjača

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 79. sjednici održanoj 25. rujna 2007. godine, Prijedlog odluke o privremenom financiranju poslova, funkcija i programa državnih tijela i drugih korisnika državnog proračuna Republike Hrvatske u prvom tromjesečju 2008. godine, s prijedlozima privremenih financijskih planova za prvo tomjesečje 2008. godine: Hrvatskih voda, Hrvatskih autocesta, Hrvatskih cesta, Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatskog fonda za privatizaciju, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. rujna 2007. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnoj Odluci kao matično radno tijelo. U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da zbog održavanja parlamentarnih izbora u posljednjem tromjesečju 2007. godine, nije moguće donošenje državnog proračuna za 2008. godinu na način i u rokovima utvrđenim Zakonom. Kako bi se omogućio kontinuitet financiranja javnih rashoda i izdataka svih proračunskih korisnika od 1. siječnja 2008. godine Hrvatski sabor treba do kraja ovog mandatnog razdoblja donijeti Odluku o privremenom financiranju poslova, funkcija i programa državnih tijela i drugih korisnika proračuna Republike Hrvatske, te izvanproračunskih korisnika, u prvom tromjesečju 2008. godine. Projekcije prihoda za prvo tromjesečje 2008. godine polaze od ostvarenja u prvom tromjesečju 2007. godine te prate procjenjenu dinamiku kretanja osnovnih makroekonomskih pokazatelja. Prema projekcijama Ministarstva financija, u prvom tromjesečju 2008. godine ukupno se planira prikupiti 26.149,9 milijuna kuna priohoda poslovanja što predstavlja povećanje od 9,6% u usporedbi s prvim tromjesečjem 2007 godine. Temeljem članka 35. Zakona o proračunu u razdoblju privremenog financiranja osigurava se osnovno funkcioniranje proračunskih korisnika, odnosno programa (aktivnosti i projekti) koji su se izvršavali tijekom 2007. godine, što znači da korisnici ne smiju povećavati broj zaposlenih u odnosu na stanje 31. prosinca prethodne godine, kao ni preuzimati nove financijske obveze. U skladu s navedenim, procjenjeni su rashodi poslovanja koji se planiraju u svoti od 25.914,1 milijuna kuna, za prvo tromjesečje 2008. godine, koji u odnosu na izvršenje tih rashoda u prvom tromjesečju 2007. godine rastu za 3,8%. Slijedom projekcije prihoda i rashoda državnog proračuna za prvo tromjesečje 2008. godine, proizlazi da ukupno planirani prihodi nadmašuju ukupne rashode državnog proračuna te se tako planira višak državnog proračuna za navedeno razdoblje u iznosu od 9.063.304,00 kuna. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora nije imao primjedbi na predmetnu Odluku i predlaže, jednoglasno, Hrvatskom saboru donošenje

O D L U K E
O PRIVREMENOM FINANCIRANJU POSLOVA, FUNKCIJA I PROGRAMA DRŽAVNIH TIJELA I DRUGIH KORISNIKA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE U PRVOM TROMJESEČJU 2008. GODINE,

kao i donošenje:
- Odluke o davanju suglasnosti na Privremeni Financijski plan za prvo tromjesečje 2008. godine Hrvatskim vodama,
- Odluke o davanju suglasnosti na Privremeni Financijski plan za prvo tromjesečje 2008. godine Hrvatskim autocestama,
- Odluke o davanju suglasnosti na Privremeni Financijski plan za prvo tromjesečje 2008. godine Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka,
- Odluke o davanju suglasnosti na Privremeni Financijski plan za prvo tromjesečje 2008. godine Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,
- Odluke o davanju suglasnosti na Privremeni Financijski plan za prvo tromjesečje 2008. godine Hrvatskom fondu za privatizaciju

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Šime Prtenjača, Predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
Šime  Prtenjača

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 79. sjednici održanoj 25. rujna 2007. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Okvirnog ugovora o zajmu broj: F/P 1576 (2006) W između Razvojne banke Vijeća Europe i Republike Hrvatske za Projekt financiranja zdravstvenih ustanova u Republici Hrvatskoj, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od  12. srpnja 2007. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo. 

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se predmetnim Zakonom potvrđuje Okvirni ugovor o zajmu br.: F/P 1576 (2006) W između Razvojne banke Vijeća Europe (CEB-a) i Republike Hrvatske. Ovaj Okvrni zajam CEB-a osigurat će provedbu Projekta kojim će se omogučiti obnova, rekonstrukcija i modernizacija zdravstvenih institucija u Hrvatskoj čije su glavne komponente: Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Lipik, Opća bolnica Vukovar, Klinička bolnica Split, Klinička bolnica Merkur, Klinika za tumore Zagreb, Opća bolnica Zadar i Klinička bolnica Osijek. Procijenjeni troškovi Projekta su 655.358.682,00 kuna bez PDV-a. Projekt će se financirati 50% kreditom CEB-a ( 327.679.341,00 kuna s rokom otplate 10 – 15 godina uključujući poček za glavnicu od 5 godina), a 50% osigurat će Republika Hrvatska. Pored toga potrebno je osigurati sredstva za plaćanje PDV-a, koji je preliminarno procjenjen na 144.178.910,00 kuna, te dodatna sredstva za plaćanje carina.

Odbor za financije i državni proračun jednoglasno je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku, budući je njegovo stupanje na snagu pretpostavka za korištenje sredstava zajma. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je predmetni Zakon i odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru  donošenje 

ZAKONA O POTVRĐIVANJU OKVIRNOG UGOVORA O ZAJMU BROJ: F/P 1576 (2006) W IZMEĐU RAZVOJNE BANKE VIJEĆA EUROPE I REPUBLIKE HRVATSKE ZA PROJEKT FINANCIRANJA ZDRAVSTVENIH USTANOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Šime Prtenjača, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
Šime  Prtenjača

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 79. sjednici održanoj  25. rujna 2007. godine, Izvještaj o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za  2007. godinu, za prvo polugodište 2007. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 2. kolovoza 2007. godine. 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvještaju kao matično radno tijelo. 

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je, pored ostalog, da su ukupni prihodi državnog proračuna (prihodi poslovanja i prihodi od prodaje nefinancijske imovine) u prvoj polovici 2007. godine ostvareni u iznosu od 51,889 milijardi kuna što je za 14,1% više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Ovako visok rast prihoda rezultat je ubrzane gospodarske aktivnosti u 2007. godini, ali i posljedica uključivanja fondova socijalnog osiguranja u sustav jedinstvenog računa Državne riznice, kao i procesa zatvaranja vlastitih računa proračunskih korisnika, te u skladu s tim uključivanja njihovih prihoda u državni proračun. U prvoj polovici 2007. godine najviše su rasli porezni prihodi koji su ostvareni u iznosu od 29,756 milijardi kuna ili 14,3% više (3,721 milijardi kuna) nego u istom razdoblju prethodne godine. Prihodi poslovanja u prvoj polovici 2007. godine iznosili su 51,563 milijardi kuna i porasli su za čak 13,9% na međugodišnjoj razini. Najveći doprinos ovom rastu dao je prihod od PDV-a koji je u prvom polugodištu 2007. godine ostvaren u iznosu od 17,979 milijardi kuna, ili 11,2% više od ostvarenja u istom razdoblju prethodne godine. Ukupni rashodi državnog proračuna za 2007. godinu planirani su u iznosu od 107,146 milijardi kuna od čega rashodi poslovanja u iznosu od 103,859 milijardi kuna i rashodi za nabavu nefinancijske imovine 3,287 milijardi kuna. Dinamika izvršavanja rashoda poslovanja u prvom polugodištu 2007. godine pratila je plan rashoda, tako da su rashodi u tom razdoblju iznosili 49,702 milijardi kuna. Od toga rashodi za zaposlene u tom razdoblju su izvršeni u iznosu od 9,665 milijardi kuna (50,1% plana za 2007.), financijski rashodi izvršeni su 55,7% u odnosu na plan, dinamika izvršavanja subvencija iznosila je 50,2% planiranih sredstava. Rashodi za nabavu nefinancijske imovine u prvom polugodištu 2007. godine realizirani su u iznosu od 762,79 milijuna kuna ili 23,2% plana što je za ovu vrstu rashoda uobičajno jer je u pravilu dinamika izvršavanja zbog procesa ugovaranja i izvođenja radova veća u drugom dijelu godine. U prvom polugodištu 2007. godine državni proračun je ostvario višak od 724,8 milijuna kuna što čini 0,3% očekivane vrijednosti bruto domaćeg proizvoda. U istom razdoblju prethodne godine državni proračun ostvario je manjak na razini od 2.274,8 milijuna kuna ili 0,9% BDP-a. Ostvarenje viška rezultat je poboljšanja odnosa ukupnih prihoda i rashoda državnog proračuna za čak 3 milijarde kuna ili za 1,2 postotna boda. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno, bez rasprave, predložiti Hrvatskom saboru da donese slijedeći

Z A K L J U Č A K

1.  PRIHVAĆA SE IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2007. GODINU, ZA PRVO POLUGODIŠTE 2007. GODINE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Šime Prtenjača, Predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
Šime Prtenjača

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 79. sjednici održanoj 25. rujna 2007. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Okvirnog sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Komisije europskih zajednica o pravilima za suradnju u svezi financijske pomoći Europske zajednice Republici Hrvatskoj u provedbi pomoći u okviru instrumenata pretpristupne pomoći (IPA), s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od  13. rujna 2007. godine. 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo. 

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se predloženim Zakonom potvrđuje Okvirni sporazum kojim se uređuje financijski, tehnički, pravni i administrativni okvir unutar kojeg će se provoditi mjere financirane iz instrumenata pretpristupne pomoći IPA. Financijska vrijednost IPA programa u šestogodišnjem razdoblju od 2007. do 2013. godine iznosi 11,468 milijardi eura. Za Republiku Hrvatsku u tom razdoblju osiguran je iznos od 589,9 milijuna eura, započevši sa 140,5 milijuna eura u 2007. godini uz predviđen stalni rast godišnjeg iznosa sredstava koji bi u 2010. godini iznosio 154,2 milijuna eura. Kroz Instrument pretpristupne pomoći (IPA) financirat će se projekti objedinjeni unutar pet komponenti i to: (1) pomoć u tranziciji i izgradnja institucija, (2) prekogranična suradnja, (3) regionalni razvoj, (4) razvoj ljudskih potencijala i (5) ruralni razvoj. Ukupna vrijednost IPA programa u razdoblju od 2008. – 2010. godine što se tiče učinka na proračun Republike Hrvatske iznosi 4.479.248.645,00 kuna. Vrijednost koja je predviđena darovnicom Europske unije Republici Hrvatskoj, za navedeno razdoblje, iznosi 3.239.202.000,00 kuna dok će ostatak iznosa, za navedeno vremensko razdoblje, od 1.240.046.645,00 kuna osigurati tijela državne uprave u svojim proračunima.

Odbor je jednoglasno podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je predmetni Zakon i odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru  donošenje 

ZAKONA O POTVRĐIVANJU OKVIRNOG SPORAZUMA IZMEĐU  VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I KOMISIJE EUROPSKIH ZAJEDNICA O PRAVILIMA ZA SURADNJU U SVEZI FINANCIJSKE POMOĆI EUROPSKE ZAJEDNICE REPUBLICI HRVATSKOJ U PROVEDBI POMOĆI U OKVIRU INSTRUMENATA PRETPRISTUPNE POMOĆI (IPA)

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Šime Prtenjača, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA 
Šime  Prtenjača

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 79. sjednici održanoj 25. rujna 2007. godine, Konačni prijedlog zakona o javnoj nabavi, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. rujna 2007.godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo. Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da je većina primjedbi iznijetih u prvom čitanju ovoga Zakona unesena u tekst Konačnog prijedloga zakona o javnoj nabavi. Tako poboljšanja sadržana u tekstu Konačnog prijedloga zakona o javnoj nabavi obuhvaćaju: jasno uređenje postupaka podzakonskim propisima; brisanje popisa propisa Europske zajednice koja ne mogu biti sastavni dio ovog Zakona; brisanje izuzeća primjene ovog Zakona na koncesije, a u svrhu mogućeg povezivanja s drugim propisima u području koncesija; izuzeće nabava za diplomatska predstavništva; detaljan opis postupaka nabave; povećanje vrijednosti nabave za postupke nabave male vrijednosti (za robe i usluge sa 200.000,00 na 300.000,00 kuna, a za radove sa 300.000,00 na 500.000,00 kuna); uređenje pravne zaštite, te uređenje završnih i prijelaznih odredbi. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O JAVNOJ NABAVI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Šime Prtenjača, Predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Šime Prtenjača

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 79. sjednici održanoj 25. rujna 2007. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Europske komisije i Vlade Republike Hrvatske za program potpore Zajednice na području nuklearne sigurnosti za Hrvatsku za 2006. godinu, s Konačnim prijedlogom zakona,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od  13. rujna 2007. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo. 

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se predloženim Zakonom potvrđuje Sporazum o financiranju između Europske komisije i Vlade Republike Hrvatske za program potpore Zajednice na području nuklearne sigurnosti za Hrvatsku za 2006. godinu, koji predstavlja osnovu za bespovratno korištenje financijskih sredstava u iznosu od 12.037.700,00 kuna. Provedba ovoga Zakona zahtjeva osiguranje sredstava iz Državnog proračuna Republike Hrvatske u ukupnom iznosu od 3.358.000,00 kuna. Troškovi financiranja ulaze u redovna proračunska sredstva Državnog zavoda za zaštitu od zračenja i Državnog zavoda za nuklearnu sigurnost. Iz navedenih sredstava financirat će se dva projekta i to: Podrška Državnom zavodu za nuklearnu sigurnost za unapređenje i modrenizaciju hrvatskog sustava za pravodobno upozoravanje ( sredstva za 2008.g. 562.100,00 kuna i za 2009.g. 240.900,00 kuna); Granična kontrola nuklearnih i ostalih radioaktivnih materijala sa primjenom stacionarnih portalnih monitora u Hrvatskoj ( za 2008.g. sredstva u iznosu od 2.555.000,00 kuna).

Odbor je jednoglasno podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi zakon donese po hitnom postupku. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je predmetni Zakon i odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru  donošenje 

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O FINANCIRANJU IZMEĐU  EUROPSKE KOMISIJE I VLADE REPUBLIKE HRVATSKE  ZA PROGRAM POTPORE ZAJEDNICE NA PODRUČJU NUKLEARNE SIGURNOSTI ZA HRVATSKU ZA 2006. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Šime Prtenjača, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
Šime  Prtenjača

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 78. sjednici održanoj 11. srpnja 2007. godine, Prijedlog zakona o računovodstvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od  05. srpnja 2007. godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se ovim Prijedlogom zakonom vrši usklađivanje Zakona o računovodstvu s pravnom stečevinom Europske unije. Naime, donošenje ovoga Zakona predviđeno je Nacionalnim programom Republike Hrvatske za pridruživanje Europskoj uniji za 2007. godinu u okviru Poglavlja 6. Trgovačko pravo, Računovodstvo. Predloženi Zakon o računovodstvu usklađen je sa Četvrtom direktivom Vijeća 78/660/EEZ o godišnjim izvještajima određenih vrsta trgovačkih društava, temeljem članka 54. stavka 3. točke g) Ugovora, te sa Sedmom direktivom Vijeća 83/349/EEZ o konsolidiranim izvještajima, temeljem članka 54. stavka 3. točke g) Ugovora. Odredbe predloženoga Zakona usklađene su i sa Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća 1606/2002 o primjeni međunarodnih računovodstvenih standarda. Ovim se Prijedlogom zakona uređuje: računovodstvo poduzetnika, razvrstavanje poduzetnika, knjigovodstvene isprave i poslovne knjige, popis imovine i obveza, primjena standarda financijskog izvještavanja i  tijelo za donošenj standarda financijskog izvještavanja, godišnji financijski izvještaji i konsolidacija godišnjih financijskih izvještaja, revizija godišnjih financijskih izvještaja, sadržaj godišnjeg izvješća, javna objava godišnjih financijskih izvještaja, Registar godišnjih financijskih izvještaja, te obavljanje nadzora. Za provedbu ovoga Zakona osigurana su sredstva u državnom proračunu za naknadu i rad Odbora za standarde financijskog izvještavanja. U Državnom proračunu za 2007. godinu osigurano je 650.000,00 kuna. Prema projekcijama za naredne godine: u 2008. godini potrebno je, za provođenje ovoga Zakona, osigurati 650.000,00 kuna, za 2009. godinu 850.000,00 kuna, za 2010. godinu 1.000.000,00 kuna.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjima Hrvatske revizorske komore, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore u kojima su iznijete primjedbe i prijedlozi na pojedine članke  Prijedloga zakona o računovodstvu. Hrvatska revizorska komora posebno upozorava da su člankom 3. Prijedloga zakona predloženi previsoki kriteriji za klasifikaciju poduzetnika, a time i obveznika revizije, koji su značajno veći od onih utvrđenih 4. Direktivom EU, te ih treba prilagoditi našim realnim gospodarskim uvjetima i specifičnostima. Naime, temeljem odredbe postojećeg članka 6. Zakona o reviziji obveznika revizije financijskih izvještaja ima cca 3100 pravnih osoba, dok  primjenom predloženih kriterija klasifikacije poduzetnika u predmetnom Zakonu, prema procjeni Hrvatske revizorske komore, dolazi do velikog smanjenja broja obveznika revizije na samo oko 1000, što čini cca 1,5% svih aktivnih gospodarskih subjekata. Odredbu članka 17. Prijedloga zakona o računovodstvu, kojom se uređuje obveza podnošenja godišnjih financijskih izvještaja, treba izostaviti (brisati) jer je to područje već uređeno Zakonom o reviziji koji je usklađen s zakonodavstvom EU. Potrebno je izostaviti i odredbu stavka (2) članka 36. Prijedloga zakona kojom se uređuje da danom stupanja na snagu Zakona o računovodstvu prestaje važiti članak 6. stavak 1., 2. i 3. Zakona o reviziji, jer se na taj način derogira postojeće pravno uređenje. U pisanom mišljenju Hrvatske obrtničke komore iznijete su primjedbe, pored ostalog, na stavak 2. članka 2. Prijedloga zakona, jer se Zakon primjenjuje i na obrtnike (kao navedene fizičke osobe) koji su obveznici poreza na dobit slijedom odredbe stavka 3. ovoga članka, ali u stavku 2. obrtnici nisu obuhvaćeni definicijom poduzetnika. U raspravi na Odboru obrazložene su primjedbe Hrvatske gospodarske komore u svezi članka 3. Prijedloga zakona kojim su predloženi novi vrijednosni kriteriji za razvrstavanje gospodarskih subjekata na male, srednje i velike. Naime, HGK je mišljenja da postojeću klasifikaciju nije potrebno mijenjati, s obzirom da su i sadašnja mjerila previsoko utvrđena u odnosu na realnu veličinu subjekata u gospodarstvu Hrvatske. Pored toga potrebno je preispitati i odredbe članka 17. Prijedloga zakona kojima se obveza revizije godišnjih financijskih izvještaja propisuje samo za srednje i velike poduzetnike, dok sada važeća rješenja iz Zakona o reviziji tu obvezu utvrđuju i za veliki broj malih poduzetnika čiji ukupni godišnji prihod prelazi 30.000.000 kuna. Pored toga treba preispitati i odredbu članka 18. Prijedloga zakona koja predstavlja novinu za gospodarsku javnost budući se uvodi obveza da se osim godišnjih financijskih izvještaja mora izraditi i objaviti i godišnje izvješće. Prema propisanom sadržaju proizlazi da se radi o kompleksnom materijalu s mnogo detaljnih i povjerljivih podataka o poslovanju tvrtke. Predloženo je da se odgodi primjena navedene odredbe do ulaska Hrvatske u EU kako bi se naša praksa mogla uskladiti s praksom zemalja članica, a ujedno bi se naši poduzetnici mogli kvalitetno pripremiti za realizaciju te obveze. Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlućio je većinom glasova ( 7 glasova «za» i 2 glasa «suzdržana»)  predložiti Hrvatskome saboru slijedeće

Z A K LJ U Č K E

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o računovodstvu
2. Mišljenja, primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi uputit će se Vladi Republike Hrvatske da  ih uzme u obzir prilikom pripreme Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Šime Prtenjača, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
Šime Prtenjača

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 78. sjednici održanoj 11. srpnja 2007. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt unutarnje vode, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 10. srpnja 2007. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo. Uvodno je predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula da se predloženim Zakonom potvrđuje se Ugovor o zajmu između Republike Hrvtaske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt unutarnje vode. Zajam Međunarodne banke za obnovu i razvoj iznosi 100 milijuna EUR s rokom otplate od 10 godina, uz poček od 5 godina, fiksnu maržu i kamatnu stopu od 4,24% uvećano za 52 bazna boda. Republika Hrvatska sudjeluje u financiranju Projekta s 5,3 milijuna EUR (protuvrijednost 38,71 milijuna kuna). Navedena sredstva planirana su u financijskom planu Hrvatskih voda za razdoblje tijekom provedbe Projekta od 2007. do 2012. godine. Opći cilj Projekta je zaštita voda u slivu rijeke Save, slivu rijeke Drave i Dunava, te obrana od poplava u slivu rijeke Save. 

Odbor je jednoglasno podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku, budući je njegovo stupanje na snagu pretpostavka za stupanje na snagu Ugovora o zajmu čime se omogućuje korištenje zajma. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je predmetni Zakon i odlučio je bez rasprave, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru  donošenje 

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA O ZAJMU IZMEĐU REPUBLIKE   HRVATSKE I MEĐUNARODNE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ ZA PROJEKT UNUTARNJE VODE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Šime Prtenjača, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
Šime  Prtenjača

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 78. sjednici održanoj 11. srpnja 2007. godine, Prijedlog zakona o preuzimanju dioničkih društava, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od  05. srpnja 2007. godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo. 

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da je prvi Zakon o preuzimanju dioničkih društava donesen 1997. godine, izmjnjen je 2001. godine, a 2002. godine donesen je danas važeći Zakon o preuzimanju dioničkih društava. Tijekom desetgodišnje primjene Zakona o preuzimanju dioničkih društava, kada je obavljeno preko 150 postupka preuzimanja dioničkih društava, javljale su se pravne situacije u kojima se do kraja nisu mogli u potpunosti definirati niti razjasniti svi pravni i ekonomski odnosi preuzimanja i zaštite dioničara. Novi Prijedlog zakona o preuzimanju dioničkih društava temelji se na načelima koja su usmjerena zaštiti interesa svih dioničara, posebno manjinskih dioničara, jasnom određivanju trenutka nastanka obveze na preuzimanje, jasnom postupku preuzimanja, osigutravanju transparentnosti i to pravovremenim obavještavanjem svih sudionika u postupku preuzimanja o svim saznanjima vezanim uz ponudu za preuzimanje. Ovim Prijedlogom zakona usklađuje se postupak preuzimanja javnih dioničkih društava s pravnom stečevinom EU i europskim standardima na ovom području. To se osobito odnosi na provedbu načela i obveza koja proizlaze iz Direktive EU broj 2004/25/EZ. Prijedlogom zakona o preuzimanju dioničkih društava, pored ostalog, uređuju se uvjeti za davanje ponude za preuzimanje ciljnih društava, postupak preuzimanja, prava i obveze sudionika u postupku preuzimanja te nadzor nad provođenjem postupka preuzimanja dioničkih društava. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlućio je, bez rasprave, većinom glasova ( 7 glasova «za» i 2 glasa «suzdržana»)  predložiti Hrvatskome saboru slijedeći

Z A K LJ U Č A K

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o preuzimanju dioničkih društava.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Šime Prtenjača, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
Šime  Prtenjača

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 78. sjednici održanoj 11. srpnja 2007. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt modernizacije Porezne uprave, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od  05. srpnja 2007. godine. 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo. Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se ovim Zakonom potvrđuje Ugovor o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za financiranje Projekta modernizacije Porezne uprave. Ukupna vrijednost Projekta modernizacije Porezne uprave procijenjena je na 92,72 milijuna EUR-a, od čega zajam Međunarodne banke za obnovu i razvoj iznosi 50 milijuna EUR-a, a Republika Hrvatska obvezna je osigurati ukupno 42,72 milijuna EUR-a za sufinanciranje projekta. Zajam Međunarodne banke za obnovu i razvoj u iznosu od 50 milijuna EUR-a odobren je na rok otplate od 15 godina, uključujući 5 godina počeka, s fiksnom kamatnom maržom temeljenom na šestomjesečnom LIBOR-u i denominiranom u eurima. Povlačenje sredstava cijelokupnog zajma planira se do kraja 2012. godine, a otplata glavnice vršit će se svakog 1. svibnja i 1. studenoga, počevši od dana 1. studenoga 2012. do 1. svibnja 2022. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi zakon donese po hitnom postupku. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je, bez rasprave, odlučio predložiti Hrvatskome saboru  donošenje 

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA O ZAJMU IZMEĐU VLADE    REPUBLIKE HRVATSKE I MEĐUNARODNE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ ZA PROJEKT MODERNIZACIJE POREZNE UPRAVE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Šime Prtenjača, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
Šime  Prtenjača

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 77. sjednici održanoj 04. srpnja 2007.godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu između Republike
Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Drugi programski zajam za prilagodbu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  20. lipnja 2007. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se predmetnim Zakonom potvrđuje Ugovor o zajmu između Republike Hrvatske i IBRD-a za Drugi programski zajam za prilagodbu koji provodi Ministarstvo financija Republike Hrvatske. Drugi programski zajam za prilagodbu ( PAL 2) je višesektorski zajam za tehničku pomoć (za provedene reforme) i dokaz je potpore IBRD-a provedbi reformi u cilju: poboljšanja ulagačke klime, jačanja državne uprave i pospješivanja fiskalne održivosti u pojedinačnim resorima, a osobito na području zdravstva i socijalne skrbi. PAL zajam odobren je u iznosu od 150 milijuna EUR s rokom otplate od 15 godina, uključujući 5 godina počeka na glavnicu, s fiksnom kamatnom maržom temeljenom na LIBOR-u i denominiranom u EUR. Za povlačenje 100 mil. EUR u prvoj tranši uvjet je potvrđivanje Ugovora o zajmu od strane Hrvatskoga sabora, dok za povlačenje 50 mil. EUR u drugoj tranši Zajmoprimac treba dovršiti privatizaciju najmanje tri ovisna društva HŽ-a, prodati većinski udjel jednog brodogradilišta, te usvojiti novi sustav klasifikacije radnih mjesta u državnoj službi i novi Zakon o plaćama u državnoj službi.
Odbor je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predmetni Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno, bez rasprave, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA O ZAJMU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I MEĐUNARODNE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ ZA DRUGI PROGRAMSKI ZAJAM ZA PRILAGODBU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Šime Prtenjača, Predsjednik Odbora.

         PREDSJEDNIK  ODBORA

                           Šime  Prtenjača

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 77. sjednici održanoj 4. srpnja 2007. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2007. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od  02. srpnja 2007.godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2007. godinu kao matično radno tijelo.     

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo osnovna makroekonomska kretanja u 2007. godini. U prvom tromjesečju 2007. godine zabilježen je realni međugodišnji rast bruto domaćeg proizvoda od 7,0%. Industrijska proizvodnja je u prvih pet mjeseci na međugodišnjoj razini porasla 8,1% dok je tijekom prva četiri mjeseca porast građevinskih radova iznosio 5,5%, a realni rast prometa trgovine na malo 7,5%. Pozitivni trendovi zabilježeni su i u turizmu tako je rast turističkih dolazaka 13,9% a rast turistička noćenja 8,5% na međugodišnjoj razini u prva četiri mjeseca 2007. godine. Ubrzana gospodarska aktivnost praćena je daljnjim smanjenjem nezaposlenosti, tako je u prvih pet mjeseci 2007. godine prosječan broj nezaposlenih smanjen u odnosu na isto razdoblje prethodne godine za 20 tisuća nezaposlenih ili 6,4%.
Prema novom planu za 2007. godinu ukupni proračunski prihodi iznose 108.502 milijuna kuna i u odnosu na prethodnu godinu (prvotni plan za 2007.g. 103.489,2 milijuna kuna) bilježe povećanje od 13,9%. Ovako procijenjen rast u skladu je s ostvarenjem prihoda u prvih pet mjeseci i očekivanjima do kraja godine. Predloženim rebalansom državnog proračuna povećani prihodi koriste se za daljnja ulaganja u ravnomjerni regionalni razvoj (87,5 milijuna kuna), za ulaganja u obrazovanje i znanost ( 290,9 milijuna kuna), za potpore u poljoprivredi ( povećan proračun Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva za 243,8 milijuna kuna od toga 128,5 milijuna kuna za subvencije u poljoprivredi), rješavanje dugova u zdravstvu ( povećana izdvajanja za dobavljače HZZO-a za 1.725,0 milijuna kuna), izdvajanja za mirovine branitelja (povećavaju se za 297,8 milijuna kuna), brigu za osobe s posebnim potrebama (dodatnih 116,2 milijuna kuna), dječji doplatak ( povećana izdvajanja za 107,1 milijun kuna), ovrhe u svezi neisplate božićnica, regresa javnim i državnim službenicima i namještenicima i dr. ( dodatnih 380 milijuna kuna za ovrhe u Ministarstvu unutarnjih poslova i 60 milijuna za ostala ministarstva i druga tijela državne vlasti), te osiguranje dodatnih 114 milijuna kuna za aktivnosti koje su nužne za provedbu primjene pravnog režima Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa. Pored navedenog dio prihoda neće se potrošiti već se ovim rebalansom definira niža razina deficita od onog predviđenog prijašnjim planom za 2007. godinu, tako se Deficit smanjuje sa 2,8% na 2,6% BDP-a ( prvotnim planom za 2007.g. deficit je iznosio -4.597 milijuna kuna, a rebalansom se smanjuje za 1.100 milijuna kuna i iznosi -3.497 milijuna kuna).

Ukupni proračunski rashodi u 2007. godini, ovim rebalansom državnog proračuna, iznose 111.998,4 milijuna kuna i veći su za 3.912,1 milijun kuna od prvotnog plana za 2007. godinu. U 2007. godini prihodi poslovanja su za 3.496,9 milijuna kuna manji od rashoda. Kada se uzme u obzir da su u rashode poslovanja uključene i kamate u iznosu od 4.586,9 milijuna kuna proizlazi da se potrošnja države u potpunosti financira iz prihoda bez potrebe za daljnjim zaduživanjem.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora u cijelosti je podržao Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2007. godinu, te je odlučio većinom glasova ( 7 glasova «za» i jedan glas «suzdržan»)  Hrvatskom saboru predložiti donošenje

      IZMJENA I DOPUNA  DRŽAVNOG   PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2007. GODINU

kao i slijedećih Odluka:
- Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2007. godinu,
- Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih autocesta za 2007. godinu,
- Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2007. godinu,
- Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2007. godinu,
- Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2007. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Šime Prtenjača, Predsjednik Odbora.

    PREDSJEDNIK  ODBORA
                                                                                                                         Šime  Prtenjača
   

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na77 sjednici održanoj 4. srpnja 2007. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2007. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 02. srpnja 2007. godine. 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2007. godinu kao matično radno tijelo.     

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo kako se ovim Zakonom, pored ostalog, omogućuje: usklađivanje u određivanju visine zaduženja svih izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, dodatno zaduženje do iznosa neostvarenih  primitaka od prodaje dionica i udjela u glavnici, da se u skladu s obračunom priznaju tečajne razlike i iznad iznosa predviđenog Državnim proračunom, korištenje i prenesenih neplaniranih pomoći, donacija, prihoda za posebne namjene i primitaka prema naknadno utvrđenim aktivnostima i /ili projektima uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija, preraspodjela proračunskih sredstava za određene rashode. Predloženim rješenjima omogućuje se redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makroekonomskom politikom i financijskim mogućnostima Državnog proračuna u 2007. godini.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora nije imao primjedbi na predložene izmjene i dopune predmetnog Zakona, te je većinom glasova ( 7 glasova «za» i 1 glas «suzdržan») odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU  DRŽAVNOG PRORAČUNA  REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2007. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Šime Prtenjača, Predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

                 Šime  Prtenjača
   

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 77. sjednici održanoj 04.srpnja 2007.godine, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  28. lipnja 2007. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se predloženom izmenom Zakona o porezu na dodanu vrijednost predlaže uvođenje snižene stope poreza na dodanu vrijednost od 10% na novine i časopise koji izlaze dnevno i periodično, osim na one koji u cijelosti ili uglavnom sadrže oglase ili služe oglašavanju. Uvođenje snižene stope trebalo bi omogućiti sniženje cijena dnevnih i periodičnih novina i časopisa, čime bi se povećala njihova dostupnost širem krugu građana odnosno čitatelja. Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske. Međutim, snižavanje porezne stope PDV-a, na novine i časopise koji izlaze dnevno i periodično, sa 22% na 10% smanjit će priliv sredstava u državni proračun za oko 290.000.000,00 kuna.

Odbor je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predmetni Zakon donese po hitnom postupku.

U raspravi na Odboru iznijeto je mišljenje kojim je izražena sumnja da će novine i časopisi, kojima se smanjuje stopa PDV-a na 10%, bitno pojeftiniti i biti pristupačniji građanima. Naime, pozitivni financijski efekti, donošenjem ovoga Zakona, za stanovništvo Republike Hrvatske su neznatni, u odnosu na činjenicu da će državni proračun s tog osnova uprihodovati 290.000.000,00 kuna manje. Predstavnik Vlade Republike Hrvatske dodatno je obrazložio da je predloženo sniženje stope poreza na dodanu vrijednost na novine i časopise u skladu s Direktivom 2006/112/EZ koja propisuje mogućnost da zemlje članice uvedu sniženu stopu poreza na dodanu vrijednost na navedene proizvode, te da većina zemalja EU ima stope PDV-a za novine i časopise u rasponu od 0% do 10%. Pored navedenog istaknuo je da će uvođenjem snižene stope PDV-a od 10% vjerojatno imati za posljedicu da se u narednom periodu bar neće povećavati cijene novina i časopisa, koje već duži niz godina nisu korigirane.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio večinom glasova ( 7 glasova «za» i 1 glas «suzdržan» ), predložiti Hrvatskome saboru donošenje

    ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST
               

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Šime Prtenjača, Predsjednik Odbora.

         PREDSJEDNIK  ODBORA

Šime Prtenjača

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 76. sjednici održanoj 27. lipnja 2007. godine, Prijedlog zakona o financijskom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od  15. lipnja 2007. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se Republika Hrvatska, tijekom provođenja analitičkog pregleda i ocjene usklađenosti nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije (screening) za poglavlje Financijske usluge, obvezala regulirati materiju financijskog osiguranja. Na osnovu te obveze pristupilo se izradi ovoga Zakona čije je donošenje predviđeno Nacionalnim programom Republike Hrvatske za pridruživanje Europskoj uniji za 2007. godinu. Ovim Zakonom uređuju se posebna pravila za osiguranje financijskih obveza financijskim instrumentima ili novčanim sredstvima koja sklapaju subjekti financijskog tržišta. Pored ostalog, njime se povećava pravna sigurnost, smanjuje kreditni rizik, olakšavaju se prekogranične transakcije, te stvaraju uvjeti za jačanje tržišta kapitala i financijskog sustava u cjelini. 
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku, budući se njime vrši usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske zajednice.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je, bez rasprave, odlučio predložiti Hrvatskome saboru  donošenje 

ZAKONA O FINANCIJSKOM OSIGURANJU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Šime Prtenjača, predsjednik Odbora.

         PREDSJEDNIK  ODBORA
                                                                                                                             
        Šime  Prtenjača

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 76. sjednici održanoj 27. lipnja 2007. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Savezne Republike Njemačke o financijskoj suradnji (2004. godina), s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od  15. lipnja 2007. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se ovim Zakonom potvrđuje Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Savezne Republike Njemačke o financijskoj suradnji (2004. godina), temeljem kojeg će se Republici Hrvatskoj staviti na raspolaganje sredstva za financiranje projekta «Poticanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije» i to u iznosu do 20.000.000.- EUR sa sniženom kamatnom stopom koja se odobrava u sklopu javne suradnje na području razvitka. Pored navedenog zajma darovnicom u iznosu do 1.500.000.- EUR financirat će se popratne mjere za provedbu i brigu o projektu, darovnica se može koristiti i za druge projekte  po dogovoru dviju Vlada. Ukoliko se navedena darovnica ne bude namjenski koristila pretvorit će se u zajam. Predmetni Ugovor između dviju Vlada potpisan je 20. ožujka 2007. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi zakon donese po hitnom postupku.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je, bez rasprave, odlučio predložiti Hrvatskome saboru  donošenje 

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE SAVEZNE REPUBLIKE NJEMAČKE O FINANCIJSKOJ SURADNJI (2004. GODINA)

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Šime Prtenjača, predsjednik Odbora.

         PREDSJEDNIK  ODBORA
                                                                                                                             
        Šime  Prtenjača

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 75. sjednici održanoj 21. lipnja 2007. godine, Prijedlog nacionalnoga programa mjera za uvođenje obveznoga srednjoškolskoga obrazovanja, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 31. svibnja 2007. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 139. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o osiguravanju financijskih sredstava potrebnih za provođenje predmetnoga Programa. Naime, u Prijedlogu nacionalnoga programa mjera za uvođenje obveznoga srednjoškolskoga obrazovanja, u dijelu kojim se regulira financiranje provedbe predmetnog Programa, nisu specificirana sredstva potrebna za: troškove smještaja i prehrane učenika/ca u učeničkim domovima, troškove međumjesnog prijevoza i za nabavu udžbenika i to za period od četiri mjeseca školske godine 2007./2008. i dalje.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske izvjestio je članove Odbora o iznosima financijskih
sredstava potrebnih za provođenje ovoga Programa i to:

1.Financiranje nabave udžbenika
U školskoj godini 2007/2008 potrebno je osigurati dodatna proračunska sredstva za nabavu
udžbenika za I. razred srednje škole u iznosu od 77.657.000,00 kuna; Što se tiče ukupnih troškova financiranja nabave udžbenika za osnovne i srednje škole do 2010. godine predviđeni ukupni troškovi po godinama iznosit će: 2007/08 – 317.657.000,00 kuna; 2008/09 – 172.071.000,00 kuna; 2009/10 – 191.486.000,00 kuna; 2010/11 -183.543.000,00 kuna.

2. Financiranje prijevoza učenika
Prema raspoloživim podacima za prijevoz 16.506 učenika I. razreda srednjih škola od rujna do prosinca 2007. godine potrebno je osigurati 28.885.500,00 kuna. U razdjelu 080- Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, u glavi 20 – Srednje škole i učenički domovi, na aktivnosti A 580037 – Javni međumjesni prijevoz učenika, osiguran je iznos od 15.200.00,00 kuna, pa proizlazi da u 2007. godini treba dodatno osigurati još minimalno 10.000.000,00 kuna. Navedeni iznos predlaže se osigurati povećanjem sredstava Rebalansom Državnog proračuna za 2007. godinu. U narednim proračunskim godinama za financiranje međunmjesnog prijevoza učenika srednjih škola, predloženo je da se poveća ukupan iznos potpora i pomoći za financiranje devcentraliziranih funkcija srednjeg školstva, i to: za 2008. proračunsku godinu – za 108.000.000,00 kun; za 2009. proračunsku godinu – za 190.275.000,00 kuna; za 2010. proračunsku godinu 255.450.000,00 kuna.

3. Financiranje smještaja u učeničke domove
U školskoj godini 2007/08 moći će se smjestiti 3.490 učenika u 54 učenička doma koji imaju kapacitet od 8.448 mjesta. Procjenjeni troškovi smještaja navedenog broja učenika od rujna do prosinca 2007. godine iznose 17.890.600,00 kuna. Prema postojećim propisima obveza mjesečne subvencije učenika je svega 50% cijene smještaja i prehrane, odnosno 630,00 kuna. Sukladno prijedlogu mjera ubuduće bi se trebalo u cijelosti pokrivati subvenciju smještaja i prehrane odnosno 1.260,00 kuna mjesečno po učeniku. Za 2007. godinu trebalo bi potpore i pomoći za financiranje decentraliziranih funkcija srednjeg školstva povećati za 10.000.000,00 kuna. U narednim godinama predloženo je da se poveća ioznos potpora i pomoći za financiranje decentraliziranih funkcija srednjeg školstva i to: za 2008. proračunsku godinu – 51.135.840,00 kuna; za 2009. proračunsku godinu 69.489.000,00 kuna; za 2010. proračunsku godinu 91.120.680,00 kuna

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na osnovu dodatnog obrazloženja predstavnika Vlade Republike Hrvatske, jednoglasno je zauzeo stajalište da će planirana financijska sredstva biti dostatna za provođenje Navionalnog programa mjera za uvođenje obveznoga srednjoškolskoga obrazovanja, pod uvjetom da se osiguraju u rebalansu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2007. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Šime Prtenjača, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Šime Prtenjača

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 74. sjednici održanoj 19.lipnja 2007. godine, Godišnje izvješće Hrvatske narodne banke za 2006. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 58. stavka 1. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, dostavila Hrvatska narodna banka aktom od 31. svibnja 2007. godine.
Odbor za financije i državni proračun, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo.
U uvodnom izlaganju predstavnik Hrvatske narodne banke istaknuo je, pored ostalog, da je prema tromjesečnom obračunu BDP-a povećan gospodarski rast s 4,3% u 2005. godini na 4,8% u 2006. godini. Ovakav gospodarski rast ostvaren je u uvjetima niske inflacije, tako je temeljna inflacija smanjena s 3,0% u prosincu 2005., na 2,3% u prosincu 2006. godine. Registrirana nezaposlenost u 2006. godini smanjena je za 4,8%, u odnosu na 2005. godinu, te je registrirano 293.153 nezaposlene osobe. Prosječna stopa registrirane nezaposlenosti smanjena je sa 17,9% u 2005. na 16,6% u 2006. godini. Robni izvoz Hrvatske u inozemstvo u 2006. godini, izraženo prema stalnome tečaju, zabilježio je skoro dvostruko brži rast u odnosu na prethodnu godinu (17,3% prema 9,6%), dok je istovremeno robni uvoz povećan s 12,7% u 2005. na 15,5% u 2006. godini. Naglašena kreditna aktivnost banaka tijekom 2006. godine nastavila je poticati domaću potražnju, a time i rast uvoza te pogoršanje manjka na tekućem računu platne bilance koji je povećan sa 6,3% BDP-a u 2005., na 7,6% BDP-a u 2006. godini. Inozemni dug Republike Hrvatske na kraju 2006. godine iznosio je 29 mlrd. EUR ( 84,8% BDP-a), pri čemu je ostvaren godišnji rast za 3,5 mlrd. EUR ili 13,7%. Navedeno povećanje inozemnog duga posljedica je ubrzanog rasta duga poduzeća, zajedno s izravnim ulaganjima u poduzeća (iznosio je 12 mlrd. EUR ili 41,4% ukupnog inozemnog dug), a taj sektor poduzeća izvan je utjecaja mjera monetarne politike. Mjere monetarne politike HNB-a usporile su inozemno zaduživanje banaka u 2006. godini, tako da se dug poslovnih banaka smanjio ( s 14,9% u 2005., na 12,4% u 2006. i iznosio je 10,3 mlrd. EUR ili 35,6% ukupnog ino duga). Inozemni dug sektora države nastavio se smanjivati ( u 2006. iznosio je 6,7 mlrd. EUR ili 0,4 mlrd. EUR manje nego u 2005.) u skladu s opredjeljenjem države da svoje potrebe financira zaduživanjem na domaćem tržištu.
Hrvatska narodna banka je u 2006. godini nastavila provoditi mjere za ublažavanje vanjskih neravnoteža kojima je izložena Hrvatska. Tako je jedan od glavnih ciljeva monetarne politike, uz nisku inflaciju i stabilan tečaj, bio stabiliziranje omjera između inozemnog duga i BDP-a, te zaustavljanje produbljivanja manjka na računu tekućih transakcija platne bilance. Stoga je Hrvatska narodna banka u 2006. godini postrožila instrumente monetarne politike kojima je izravno destimulirala novo zaduživanje poslovnih banaka u inozemstvu.
Revizorska kuća Deloitte d.o.o. izvršila je reviziju financijskih izvješća HNB za 2006. godinu i utvrdila da su realno i objektivno prikazana, u svim značajnim odrednicama, sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvješćivanja. U Računu dobiti i gubitka HNB za 2006. godinu iskazan je višak prihoda nad rashodima u iznosu od 270.184.000,00 kuna koji je raspoređen u skladu s člankom 53. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci u opće pričuve 165.413.000 kuna te u državni proračun 104.771.000,00 kuna.
U raspravi na Odboru istaknuto je da je Hrvatska narodna banka u 2006. godini nastavila uspješno provoditi mjere usmjerene ostvarivanju svog osnovnog cilja, a to je održavanje stabilnosti cijena. Pored navedenog iznijeto je i mišljenje da Hrvatska narodna banka nekim svojim mjerama, posebno propisivanjem obvezne granične pričuve koju je tri puta povećavala, nije uspjela kvalitetno utjecati na smanjenje inozemnog duga Republike Hrvatske.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskom saboru slijedeći

Z A K LJ U Č A K

1. Prihvaća se Godišnje izvješće Hrvatske narodne banke za 2006. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Šime Prtenjača, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Šime Prtenjača

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 74. sjednici održanoj 19. lipnja 2007. godine, Godišnje izvješće za 2006. godinu Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 21. Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga, dostavila Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, aktom od 30. svibnja 2007. godine.
Odbor za financije i državni proračun, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga istaknuo aktivnosti koje je Agencija obavljala u 2006. godini s ciljem promicanja i očuvanja stabilnosti financijskog sustava i nadzora zakonitosti poslovanja subjekata nadzora. Tijekom 2006. godine tržište kapitala obilježila su dva događaja, preuzimanje Plive d.d. i javna ponuda dionica INA-e, kojima je Agencija posvetila posebnu pozornost u nadzoru zakonitosti provedbe ova dva postupka. Nastavljen je rast imovine institucionalnih ulagača, posebice otvorenih investicijskih fondova i obveznih mirovinskih fondova, čime je nastavljen trend promjena u ukupnoj strukturi pružatelja financijskih usluga. Ukupna imovina 72 otvorena investicijska fonda u 2006. godini iznosila je 16,0 mlrd. kuna i povećana je za 81,5% u odnosu na 2005. godinu, dok je ukupna imovina 7 zatvorenih investicijskih fondova iznosila 2,4 mlrd. kuna. Uz otvorene i zatvorene fondove poslovala su dva fonda osnovana posebnim zakonima, Fond Hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (imovina 2,9 mlrd. kuna) i Umirovljenički fond (imovina 6,6 mlrd. kuna). Tržište kapitala u Republici Hrvatskoj nastavilo je s rastom u 2006. godini, tako je ukupni promet u 2006. godini na Zagrebačkoj burzi iznosio 45,3 mlrd. kuna što je povećanje od 32,5% u odnosu na 2005. godinu, istovremeno na Varaždinskoj burzi ukupni promet iznosio je 3,7 mlrd. kuna što je porast od 15,09%. Tržište osiguranja u 2006. godini obilježila je primjena i usklađenje osigurateljne djelatnosti s novim Zakonom o osiguranju, te na temelju njega donesenih podzakonskih akata. Novim Zakonom o leasingu započeto je sustavno i cjelovito nadziranje i tog segmenta financijskih usluga na hrvatskom tržištu. Tijekom 2006. godine Agencija se financirala od naknada za pružene usluge i naknada iz prihoda i imovine subjekata nadzora. Ukupni prihodi Agencije u 2006. godini iznosili su 43,0 mil. kuna, a rashodi 20,6 mil. kuna, te je ostvaren višak prihoda nad rashodima u iznosu od 22,4 mil. kuna. Agencija nije koristila sredstva državnog proračuna za financiranje svojih aktivnosti. Na dan 31. 12. 2006. godine, ukupna aktiva Agencije iznosi 34,1 mil. kuna od čega se 5,6 mil. kuna odnosi na dugotrajnu imovinu, a preostalih 28,5 mil. kuna čini kratkotrajnu imovinu Agencije.
U raspravi na Odboru naglašeno je da je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga u 2006. godini ostvarila svoj temeljni cilj, a to je promicanje i očuvanje stabilnosti financijskog sustava i nadzor zakonitosti poslovanja subjekata nadzora. Posebno su pohvaljene aktivnosti Agencije u svezi preuzimanja društva PLIVA d.d.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskom saboru slijedeći

Z A K LJ U Č A K

1. Prihvaća se Godišnje izvješće za 2006. godinu Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Šime Prtenjača, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Šime Prtenjača

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 74. sjednici
održanoj 19. lipnja  2007. godine, Godišnje financijske izvještaje Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za 2006. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 11. stavka 1. Zakona o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak, dostavila Hrvatska banka za obnovu i razvitak, aktom od 28. svibnja 2007. godine.
                 Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo.
                 U uvodnom izlaganju predstavnica Hrvatske banke za obnovu i razvitak istaknuo je da je HBOR, u izvještajnom razdoblju, nastavio s realizacijom svojih strateških ciljeva sadržanih u poticanju gospodarskog i društvenog razvitka. Kreditna i garancijska aktivnost HBOR-a u 2006. godini bila je usmjerena na davanje kredita za: programe obnove i razvitka gospodarskih djelatnosti (964.505.000,00 kuna), financiranje izvoza (2.052.280.000,00 kuna), programe obnove i razvitka infrastrukture u RH (70.273.000,00 kuna), programe malog i srednjeg poduzetništva (623.359.000,00 kuna). Pored navedenog u izvještajnom razdoblju HBOR je izdao garancije u ukupnom iznosu od 1.038.095.000,00 kuna, dok je za mandatne poslove odobrio sredstva u ukupnom iznosu od 1.617.186.000,00 kuna. U razdoblju od 01. 01. do 31. 12. 2006. godine Hrvatska banka za obnovu i razvitak ostvarila je ukupne prihode u iznosu od 803,2 milijuna kuna, rashode u iznosu od 622,9 milijuna kuna i pozitivan financijski rezultat u iznosu od 180,3 milijuna kuna. Reviziju poslovanja za 2006. godinu provelo je revizorsko društvo Deloitte d.o.o. koje je Financijske izvještaje HBOR-a za 2006. godinu pozitivno ocijenilo.
  U raspravi na Odboru podržan je i pohvaljen rad HBOR-a u 2006. godini. Hrvatska banka za obnovu i razvitak već niz godina kvalitetno i uspješno nastavlja kreditirati programe namjenjene obnovi i razvitku hrvatskoga gospodarstva, poticanju izvoza, razvitku malog i srednjeg poduzetništva i financiranju infrastructure.
     Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ODLUKE O POTVRĐIVANJU GODIŠNJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA HRVATSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVITAK (HBOR) ZA 2006. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Šime Prtenjača, Predsjednik Odbora.

        PREDSJEDNIK  ODBORA
                                                                         Šime  Prtenjača

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 73. sjednici održanoj 12. lipnja 2007. godine, Prijedlog zakona o javnoj nabavi, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 30. svibnja 2007.godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo kako se ovaj Prijedlog zakona temelji na obvezi usuglašavanja zakonodavstva Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske zajednice. Naime, potpuno usuglašavanje zakonske regulative u području javne nabave u Republici Hrvatskoj je određena člankom 72. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i pretpristupnim procesima koji su u tijeku, odnosno pregovorima s Europskom komisijom i otvaranjem poglavlja 5. Javna nabava. Polazišta za Prijedlog zakona o javnoj nabavi, uz praksu Europskog suda i poznavanje zakonodavstva u području javne nabave drugih država članica, su Direktive Europske zajednice. Novi propisi konsolidiraju postojeće tekstove klasičnih direktiva, pojednostavljuju neke odredbe, uvode moderne i fleksibilne tehnike za postupke nabave kao što su okvirni sporazum, konkurentni dijalog, elektronska nabava. Pored direktiva, koje reguliraju postupke javne nabave, EU je nedavno usvojila i druge propise vezane za javnu nabavu, a reguliraju područje tehničkih aspekata kao što su npr. upotreba standardnih obrazaca kod objavljivanja obavještenja o javnoj nabavi. Prijedlogom zakona o javnoj nabavi, pored ostalog, predložene su posebne odredbe za naručitelje koji obavljaju djelatnosti na području vodoopskrbe, energetike, prometa i poštanskih usluga. Posebno je regulirana i nabava male vrijednosti na način da su naručitelji obvezni primjenjivati odredbe ovoga zakona ako procijenjena vrijednost nabave, bez poreza na dodanu vrijednost, iznosi za robe i usluge do 200.000,00 kuna, a za radove do 300.000,00 kuna.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je sa pisanim mišljenjem Hrvatske gospodarske komore o Prijedlogu zakona o javnoj nabavi.

U raspravi na Odboru iznijeta su slijedeća mišljenja, primjedbe i prijedlozi:

- Podržano je donošenje novog Zakona o javnoj nabavi posebno njegovo donošenje u dva čitanja, a ne po hitnom postupku kao što je uobičajna praksa kad se donose zakoni koji se usklađuju s zakonodavstvaom EU.;
- Upozoreno je da unatoč unapređenju niza rješenja koje sadrži postojeći zakon, novi Prijedlog zakona o javnoj nabavi također sadrži još uvijek neka dvojbena rješenja. Tako naprimjer u stavku 1. članka 150. Prijedloga zakona određuje se da nezadovoljna stranka osim prava na izjavljivanje žalbe ima pravo i na izjavljivanje drugih zahtjeva, a u stavku drugom istog članka daje se mogućnost da zaštitu svojih prava osim natjecatelja i ponuditelja može zatražiti: « i svaki drugi gospodarski subjekt koji ima pravni interes za dobivanje ugovora o javnoj nabavi u predmetnoj javnoj nabavi, odnosno koji je pretrpio ili bi mogao pretrpjeti štetu od navodnog kršenja subjektivnih prava.». Ove odredbe nisu u daljem tekstu zakona razrađene pa ostaje dvojbeno koji su to drugi mogući zahtjevi osim žalbe, kao i tko i nakoji način će prosuđivati da neki drugi gospodarski subjekt ( a koji nije natjecatelj ili ponuditelj) ima pravni interes za zaštitu svojih prava, pri čemu je nejasno i na koja se prava to odnosi, odnosno kako se utvrđuje šteta od navodnog kršenja subjektivnih prava;
- Predloženo je da uz tekst Konačnog prijedloga zakona predlagač zakona treba dati sadržajnija obrazloženja uz pojedina normativna rješenja koja bi sudionicima u javnoj nabavi omogućila razumjevanje i snalaženje u praksi;
- Upozoreno je da posebno treba doraditi rješenja, u predloženim odredbama ovoga Zakona, koja se nude prilikom nabave usluga. Naime, prilikom nabave usluga nije kao kriterij najvažnija cijena usluge već posebnu važnost treba usmjeriti na kvalitetu pružanja usluge. Kao primjer iznijeta je izgradnju sportske dvorane, kada pri izboru najpovoljnije ponude treba više voditi računa prvenstveno o kvaliteti izgradnje navedenog objekta , a ne o najniže ponuđenoj cijeni izgradnje od strane ponuđača.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru slijedeće

Z A K LJ U Č K E

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o javnoj nabavi
2. Mišljenj, primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi uputit će se predlagatelju ovoga Zakona da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je gospođa Nevenka Majdenić, član Odbora.

ČLAN ODBORA
Nevenka Majdenić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 73. sjednici održanoj 12. lipnja 2007. Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Ruske Federacije o reguliranju obveza bivšeg SSSR-a po obračunima vezanim uz robnu razmjenu između bivšeg SSSR-a i bivše SFRJ, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  25. svibnja 2007.godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se predmetnim Zakonom uređuje potvrđivanje Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Ruske Federacije o regulranju obveza bivšeg SSSR-a po obračunima vezanim uz robnu razmjenu između bivšeg SSSR-a i bivše SFRJ u iznosu od 297.148.922,92 klirinških dolara. Temeljem pregovora s Vladom Ruske Federacije utvrđeno je da se iznos obvza bivšeg SSSR-a preračunava u USD prema tečaju 1 klirinški dolar jedak je USD 0,625, te ruski dug iznosi USD 185.718.076,83. Isporuke iz Ruske Federacije u Republiku Hrvatsku roba i usluga na ime podmirivanja iznosa koji se regulira i iznosa kamata ostvaruje se na osnovi individualnih izvozno-uvoznih ugovora, koji se sklapaju između ruskih isporučitelja i hrvatskih kupaca, a koje određuje svaka od stranaka s nacionalnim zakonodavstvom. Kontrolu sklapanja i provedbe ugovora vrše s hrvatske strane Ministarstvo financija Republike Hrvatske,a s ruske strane Ministarstvo financija Ruske Federacije i Ministarstvo gospodarskog razvitka i trgovine Ruske Federacije. Ujedno se Sporazumom utvrđuje način i tehnika naplate duga putem ovlaštenih banaka obje zemlje kao i način  evidencije i obavijesti o tome.

Odbor je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predmetni Zakon donese po hitnom postupku. Odbor za financije i državni proračun odlučio je jednoglasno, bez rasprave, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE RUSKE FEDERACIJE O REGULIRANJU OBVEZA BIVŠEG SSSR-a PO OBRAČUNIMA VEZANIM UZ ROBNU RAZMJENU IZMEĐU BIVŠEG SSSR-a I BIVŠE SFRJ

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je gospođa Nevenka Majdenić, član Odbora.

ČLAN  ODBORA
Nevenka Majdenić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 73. sjednici održanoj 12.lipnja 2007.godine, Prijedlog godišnjeg obračuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2006. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. svibnja 2007. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Sukladno odredbi članka 128. stavka 6. Zakona o proračunu Vlada Republike Hrvatske uputila je Hrvatskom saboru na donošenje Prijedlog godišnjeg obračuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2006. godinu. Osim toga Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Izvješće o korištenju proračunske zalihe za 2006. godinu.

U uvodnom obrazloženju predstavnik Vlade Republike Hrvatske ukratko je istaknuo najbitnije makroekonomske pokazatelje u 2006. godini, podatke o ostvarenju prihoda i primitaka te rashoda i izdataka, te podatke o izvršenju financijskih planova izvanproračunskih fondova u 2006. godini. Tako je u 2006. godini realni rast bruto domaćeg proizvoda iznosio 4,8%, što predstavlja povećanje od 0,5 postotnih bodova u odnosu na 2005. godinu. Industrijska proizvodnja porasla je u 2006. godini 4,5%, robni izvoz zabilježio je brži rast (15,6%) od robnog uvora (rast od 13,3%), a inflacija je u 2006. godini usporena na 3,2%. Smanjena je nezaposlenost s 17,8% na 16,7% u odnosu na 2005. godinu, a stopa anketne nezaposlenosti od 11,8% iz prve polovice 2006. godine najniža je u posljednjih sedam godina. Smanjen je deficit opće države s 4,0% BDP-a u 2005. na 3% BDP-a u 2006. godini. Ukupni prihodi državnog proračuna ostvareni su u iznosu od 95.588.2 milijuna kuna što iznosi povećanje od 11,2% u odnosu na 2005. godinu, a ukupni rashodi iznose 97.858,4 milijuna kuna i veći su za 8.172,1 milijuna kuna u odnosu na 2005. godinu. Povećanje rasta rashoda dijelom je proizašao iz uključivanja naknada za ceste (2.887,2 milijuna kuna), pomoći EU (155,0 milijuna kuna) i ostalih prihoda za posebne namjene u državni proračun za 2006. godinu, a navedene stavke nisu bile uključene u državni proračun za 2005. i ranije godine. Ukupni manjak državnog proračuna je u 2006. godini ostvaren u iznosu od 2.270,2 milijuna kuna što je za 23,4% manje od planiranog manjka državnog proračuna za 2006. godinu.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio, bez rasprave, većinom glasova ( 5 glasova ”za” i 2 glasa ”protiv” ) Hrvatskom saboru predložiti donošenje

GODIŠNJEG OBRAČUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2006. GODINU

Sukladno odredbi stavka (3) članka 129. Zakona o proračunu daje se suglasnost na:

- Godišnji obračun Financijskog plana za 2006. godinu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje;
- Godišnji obračun Financijskog plana za 2006. godinu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje;
- Godišnji obračun Financijskg plana za 2006. godinu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje;
- Godišnji obračun Financijskog plana za 2006. godinu Hrvatskih voda;
- Godišnji obračun Financijskog plana za 2006. godinu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost;
- Godišnji obračun Financijskog plana za 2006. godinu Hrvatskih autocesta;
- Godišnji obračun Financijskog plana za 2006. godinu Hrvatskih cesta;
- Godišnji obračun Financijskog plana za 2006. godinu Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka;
- Godišnji obračun Financijskog plana za 2006. godinu Hrvatskog fonda za privatizaciju

Sukladno odredbi članka 47. Zakona o proračunu Vlada Republike Hrvatske dostavila je i Izvješće o korištenju proračunske zalihe za 2006. godinu, te Odbor za financije i državni proračun predlaže Hrvatskom saboru i slijedeći

Z A K LJ U Č A K

1. Prihvaća se Izvješće o korištenju proračunske zalihe za 2006. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je gospođa Nevenka Majdenić, član Odbora.

ČLAN ODBORA
Nevenka Majdenić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 72. sjednici održanoj 18. travnja 2007. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke za «Projekt obnove ceste II» s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 05. travnja 2007. godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se predmetnim Zakonom potvrđuje Ugovor o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke za «Projekt obnove cesta II», propisuje se način podmirivanja financijskih obveza koje mogu nastati za Republiku Hrvatsku kao jamca po Ugovoru o jamstvu te nadležnosti za provedbu Ugovora o jamstvu. Projekt se sastoji od obnove 52 dionice državnih cesta, u ukupnoj dužini od 682 kilometra. Ukupna vrijednost radova procjenjuje se na 237.932.887,00 EUR od čega se 60.000.000,00 EUR osigurava putem predmetnog zajma EIB-a (zajam na 20 godina uz poček 5 godina, korištenje kreditnih sredstava  predviđa se do 12. prosinca 2009.g.), a razlika do ukupne vrijednosti projekta 177.932.887,00 EUR financirat će se iz vlastitih sredstava društva Hrvatske ceste d.o.o.

Odbor je jednoglasno podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi zakon donese po hitnom postupku, budući je njegovo stupanje na snagu pretpostavka za stupanje na snagu Ugovora o zajmu čime se omogućuje korištenje zajma. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, bez rasprave predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA O JAMSTVU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE INVESTICIJSKE BANKE ZA «PROJEKT OBNOVE CESTE II»

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Šime Prtenjača, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIKODBORA
Šime Prtenjača

Uvodno je predstavnik Kluba zastupnika HSP-a obrazložio razloge zbog kojih se traži vjerodostojno tumačenje odredbe članka 86. stavka 2. Zakona o kreditnim unijama. Naime, u članku 87. Zakona o kreditnim unijama stavljen je van snage Zakon o štedno-kreditnim zadrugama, a u članku 86. stavak 2. Zakona o kreditnim unijama propisano je da ostaju na snazi propisi doneseni na temelju Zakona o štedno-kreditnim zadrugama i to čak do kraja 2007. godine.
 
Prema odredbama Zakona o kreditnim unijama, štedno-kreditne zadruge trebaju nastaviti svoj rad, tj. postojati sve do dobivanja odobrenja za rad bilo kao kreditne unije, bilo kao štedne banke. U međuvremenu bi se na njih ipak trebale primjenjivati odredbe Zakona o štedno-kreditnim zadrugama, dakle sve dok ne završe proces preoblikovanja i to zaključno s 31.prosinca 2007. godine (što je krajnji rok za donošenje svih potrebnih propisa kojeg predviđa članak 86. ovog Zakona). Na taj način ujedno će se omogućiti pripajanje i spajanje sadašnjih štedno-kreditnih zadruga prije donošenja odluke o budućoj formi u kojoj će nastaviti poslovanje. Naime, rokovi za preoblikovanje štedno-kreditnih zadruga u kreditne unije ili u štedne banke su kraći ili jednako dugi kao rokovi za donošenje propisa iz članka 86. ovog Zakona. Stoga Klub zastupnika HSP-a traži da se da vjerodostojno tumačenje odredbe članka 86. stavka 2. Zakona o kreditnim unijama («Narodne novine» br. 141/2006.).tako da se jasno utvrdi slijedeće:
« Iznimno od odredbi stavka 1. članka 86. ovoga Zakona, Zakon o štedno-kreditnim zadrugama («Narodne novine» br. 141/2006.) primjenjuje se na štedno-kreditne zadruge koje su upisane u sudski registar na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, sve dok u skladu s odredbama ovoga Zakona ne provedu svoje preoblikovanje u kreditne unije ili štedne banke, odnosno sve dok ne dovrše postupak likvidacije, zaključno s 31. prosinca 2007. godine.»
  U raspravi je upozoreno da je Odbor za financije i državni proračun prilikom rasprave o Konačnom prijedlogu zakona o kreditnim unijama podnio više amandmana kojima je traženo da se prolongiraju i usklade predloženi zakonski rokovi za transformaciju štedno-kreditnih zadruga s odredbama predmetnog Zakona, kako bi se osiguralo štedno-kreditnim zadrugama duže vrijeme za donošenje odluke da li će nastaviti poslovati kao kreditne unije ili kao štedne banke ili će donijeti odluku o likvidaciji. Iz navedenog razloga Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio podržati potrebu za davanjem vjerodostojnog tumačenja članka 86. stavka 2. Zakona o kreditnim unijama koji je u saborsku proceduru uputio  Klub zastupnika HSP-a.

PREDSJEDNIK  ODBORA
Šime Prtenjača

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 72. sjednici održanoj 18. travnja 2007. godine, Izvješće o korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  22. ožujka 2007. godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo. Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da je predmetno Izvješće izrađeno i poslano u saborsku proceduru temeljem Zaključka Hrvatskoga sabora donešenog na 16. sjednici održanoj 6. listopada 2005. godine, kojim je obvezana Vlada Republike Hrvatske da svakih šest mjeseci Hrvatskom saboru podnese cjelovito Izvješće o korištenju pretpristupnih fondova Europske unije, s posebnim osvrtom na planirane a neiskorištene programe, povučena a neiskorištena sredstva te moguće prijevare i nepravilnosti u postupku korištenja fondova. S obzirom na vrstu informacija koje se predmetnim Zaključkom traže od Vlade Republike Hrvatske, ovo prvo Izvješće sastavljeno je za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2006. godine. Naime, prije početka korištenja fondova trebalo je ispuniti niz preduvjeta za samostalno upravljanje pretpristupnim programima, a što je Vlada Republike Hrvatske učinila uspostavom institucionalnog sustava u skladu sa zahtjevima Europske komisije, pripremom kvalitetnih projekata kojima bi se iscrpile financijske alokacije odobrene od Europske komisije, prijenosom ovlasti upravljanja na Republiku Hrvatsku i potpisivanjem financijskih sporazuma koji su potvrđeni u Hrvatskome saboru. S obzirom na to da je do srpnja 2006. godine proces ugovaranja završen samo za CARDS 2003 jedino se u tom kontekstu može govoriti o korištenju sredstava.  U Izvješću je uz CARDS 2003, dat i osvrt na ostale programe Europske unije i to: CARDS 2004, PHARE 2005, ISPA i SAPARD. U sustavu upravljanja pretpristupnim programima Europske unije pravila Europske komisije su detaljno definirana u dijelu koji se odnosi na nepravilnosti i prijevare. Tijekom 2006. godine nisu uočene nepravilnosti u provedbi pretpristupnih programa.
     Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno, bez rasprave predložiti Hrvatskome saboru slijedeći

Z A K LJ U Č A K

1. Prihvaća se Izvješće o korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Šime Prtenjača, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Šime Prtenjača

Na znanje:
Predsjedniku Hrvatskoga sabora
gospodinu Vladimiru Šeksu

         PREDSJEDNIKODBORA
Šime  Prtenjača

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 70. sjednici održanoj 22. ožujka 2007. godine, Interpelaciju o radu Vlade Republike Hrvatske na području korištenja predpristupnih fondova Europske unije, koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora predložio 21 zastupnik Hrvatskoga sabora aktom od  23. veljače 2007. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnoj Interpelaciji kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja ove Interpelacije istaknuo da je predmetna Interpelacija predložena iz razloga što Vlada Republike Hrvatske nije provela Zaključak Hrvatskoga sabora donesen, 6.listopada 2005. godine, uz Zakon o potvrđivanju Memoranduma o suglasnosti o osnivanju Nacionalnog fonda između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije. Naime, tim zaključkom obvezana je Vlada Republike Hrvatske da svakih šest mjeseci Hrvatskom saboru podnese cjelovito Izvješće o korištenju pretpristupnih fondova Europske unije, s posebnim osvrtom na planirane a neiskorištene programe, povučena a neiskorištena sredstva te moguće prijevare i nepravilnosti u postupku korištenja fondova. U predmetnoj Interpelaciji predloženi su i novi zaključci, od strane predlagatelja, kojima se osim cjelovitog Izvješća o korištenju pretpristupnih fondova Europske unije traži od Vlade Republike Hrvatske da utvrdi odgovornost za neizvršavanje zaključka Hrvatskoga sabora, te da upozna sve pravne osobe i građane u Republici Hrvatskoj sa mogućnostima financiranja iz predpristupnih fondova Europske unije i pruži im stručnu pomoć u postupku izrade projekata za korištenje financijskih sredstava iz tih fondova.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je sa pisanim mišljenjem (Izvješćem) Vlade Republike Hrvatske (Klasa:400-01/07-02/01 od 14. ožujka 2007.) na predmetnu Interpelaciju, u kojem Vlada Republike Hrvatske u cijelosti odbacuje sve navode iz Interpelacije jer se korištenje sredstava iz predpristupnih fondova EU počelo primjenjivati u drugoj polovici 2006. godine. Naime, rok za sklapanje ugovora za projekte financirane iz CARDS 2003 istekao je 6.lipnja 2006. godine nakon čega su počela pritjecati sredstva iz proračuna EU prema proračunu RH. U skladu s tim prvo Izvješće, na osnovu Zaključka Hrvatskoga sabora od 5.listopada 2005. godine, moguće je sastaviti tek za drugu polovicu 2006. godine. Pored toga Vlada Republike Hrvatske priprema predmetno Izvješće, sukladno Zaključku Hrvatskoga sabora, i dostavit će ga  Hrvatsklome saboru na raspravu.

U raspravi na Odboru iznijeto je mišljenje da je Vlada Republike Hrvatske trebala u traženom roku od šest mjeseci od donošenja Zaključka Hrvatskoga sabora, 06. listopada 2006. godine, izvijestiti Hrvatski sabor o dinamici izvršenja predmetnog Zaključka. Pored toga u raspravi je naglašeno da je pisano mišljenje Vlade Republike Hrvatske, o predmetnoj Interpelaciji, trebalo biti prije svega usmjereno na obrazloženje kojim bi se naznačile teškoće do kojih je došlo zbog neizvršavanja Zaključka Hrvatskoga sabora posebno iz razloga što će, prema informacijama predstavnika Vlade Republike Hrvatske, traženo Izvješće u vrlo kratkom roku biti upućeno u saborsku proceduru.

Većina članova Odbora poduprla je pisano mišljenje Vlade Republike Hrvatske kojim se Hrvatskom saboru predlaže odbijanje predmetne Interpelacije. Naime, u pisanom očitovanju Vlade Republike Hrvatske istaknuto je, pored ostalog, da su poduzete sve aktivnosti potrebne za brzu i kvalitetnu izgradnju sustava za upravljanje i korištenje predpristupnih fondova Europske unije. Taj sustav korištenja predpristupnih fondova EU pod kontinuiranim je nadzorom Europske komisije i Delegacije Europske komisije, pa je mogućnost prijevara i nepravilnosti prilikom korištenja sredstava iz predpristupnih fondova smanjena  na najmanju moguću mjeru. Javnost se redovito informira o svim aktivnostima vezanim uz sustav upravljanja i provedbe predpristupnih programa pomoći EU. Pored toga Hrvatski sabor potvrdio je međunarodne pravne akte koji uređuju korištenje programa EU u Hrvatkoj te je usvojio i Zakon o sustavu provedbe programa Europske unije, temeljem kojih su zastupnici informirani o pripremama za korištenje predpristupnih fondova.

Nakon provedene rasprave za predloženu Interpelaciju glasovala su 3 člana Odbora, dok je 5 članova Odbora bilo protiv, stoga je Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio   predložiti Hrvatskome saboru slijedeći

Z A K LJ U Č A K

1. Odbija se Interpelacija o radu Vlade Republike Hrvatske na području korištenja predpristupnih fondova Europske unije, koju je predložio 21 zastupnik Hrvatskoga sabora
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Šime Prtenjača, predsjednik Odbora.

         PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                                                              
      Šime  Prtenjača

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 69. sjednici održanoj 20.ožujka 2007. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije za program pomoći EU na području nuklearne sigurnosti u Hrvatskoj za 2005. godinu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od  21. veljače 2007. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo. 

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se predloženim Zakonom potvrđuje predmetni Sporazum o financiranju koji predstavlja osnovu za bespovratno korištenje financijskih sredstava u iznosu od 4.679.300,00 kuna, a za njegovu provedbu paralelno je potrebno osigurati sufinanciranje i iz nacionalnih javnih sredstava u iznosu od 25% investicijske vrijednosti projekata tj. 1.562.200,00 kuna. Iz navedenih sredstava financirat će se dva projekta i to:
1) Granična kontrola nuklearnih i ostalih radioaktivnih materijala s pokretnim portalnim monitorom – radi se o povećanju kapaciteta jedinica na hrvatskoj granici za otkrivanje prokrijumčarenih radiaktivnih materijala putem portalnih monitoring stanica. Za navedeni projekt Državni zavod za zaštitu od zračenja osigurat će u državnom proračunu za 2007. godinu iznos od 467.200,00 kuna.;
2) Instalacija sustava RODOS u Republici Hrvatskoj – navedeni sustav će omogućiti učinkovito odlučivanje i djelovanje nadležnim hrvatskim tijelima uključenima u pripremu za slučaj izvanredne nuklearne situacije. U tu svrhu je u državnom proračunu za 2007. godinu Državni zavod za nuklearnu sigurnost osigurao 666.000,00 kuna, a 2008. godine 444.000,00 kuna.

Odbor je jednoglasno podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi zakon donese po hitnom postupku, budući je njegovo stupanje na snagu pretpostavka za pokretanje provedbe navedenih projekata koji će ovim Sporazumom biti financirani.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je predmetni Zakon i odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O FINANCIRANJU IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE KOMISIJE ZA PROGRAM POMOĆI EU NA PODRUČJU NUKLEARNE SIGURNOSTI U HRVATSKOJ ZA 2005. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Šime Prtenjača, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
Šime  Prtenjača

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 69. sjednici održanoj 20.ožujka 2007. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj za «Projekt riječke obilaznice» s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. veljače 2007. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo. Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se predmetnim Zakonom potvrđuje Ugovor o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj za «Projekt riječke obilaznice». Naime, EBRD je izrazila spremnost sufinancirati «Projekt riječke obilaznice». Projekt se sastoji od izgradnje završne dionice istočne obilaznice Rijeke između Svetog Kuzama i Križišća, uključujući dvije spojne ceste. Početak građevinskih radova predviđen je u drugoj polovici 2007. godine, a završetak radova očekuje se do 30. lipnja 2009. godine. Ukupna vrijednost radova procjenjuje se na 85.570.340,00 EUR od čega se 40.000.000,00 EUR osigurava putem predmetnog zajma EBRD-a (rok otplate do 25 godina uz poček 4 godine), a razlika do ukupne vrijednosti projekta, odnosno 45.570.340,00 EUR financirati će se iz vlastitih sredstava društva Hrvatske ceste d.o.o.

 Odbor je jednoglasno podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi zakon donese po hitnom postupku, budući je njegovo stupanje na snagu pretpostavka za stupanje na snagu Ugovora o zajmu čime se omogućuje korištenje zajma.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je predmetni Zakon i odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA O JAMSTVU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ ZA «PROJEKT RIJEČKE OBILAZNICE»

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Šime Prtenjača, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Šime Prtenjača

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 69. sjednici održanoj 20.ožujka 2007. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije za Nacionalni Phare program za 2006. godinu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. veljače 2007. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo. Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da predloženi Sporazum o financiranju predstavlja osnovu za bespovratno korištenje financijskih sredstava u iznosu od 61,062 milijuna eura, a za njegovu provedbu paralelno je potrebno osigurati sufinanciranje iz nacionalnih javnih sredstava u proporciji od 25% navedenog iznosa u eurima.

Europska komisija odobrila je financiranje 20 projektnih prijedloga koje je Republika Hrvatska predložila za financiranje u sklopu Nacionalnog Phare programa za 2006. godinu. Provođenje ovoga Zakona zahtjeva sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske u iznosu od 7.141.179 eura odnosno 52.987.548,00 kuna. Organizacije civilnog društva /krajnji korisnici dužne su osigurati 10% sufinanciranja individualnih projekata. Taj iznos u odnosu na ukupno predviđenu sumu za cijelu Grant shemu iznosi najmanje 2.226.000,00 kuna, ali će ovisiti o broju individualnih potpisanih ugovora i predloženim postocima za njihovo sufinanciranje. Tijela državne uprave će, iz državnog proračuna, u 2007. godini za izvršavanje ugovora izdvojiti 14.132.451,00 kuna, u 2008. godini 24.894.233,00 kuna, a u 2009. godini 13.960.864,00 kuna. Troškovi sufinanciranja ulaziti će u redovna proračunska sredstva pojedinog tijela državne uprave.

Odbor je jednoglasno podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi zakon donese po hitnom postupku, budući je njegovo stupanje na snagu pretpostavka za pokretanje provedbe navedenih projekata koji će ovim Sporazumom biti financirani.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je predmetni Zakon i odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O FINANCIRANJU IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE KOMISIJE ZA NACIONALNI PHARE PROGRAM ZA 2006. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Šime Prtenjača, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Šime Prtenjača

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 68.sjednici održanoj 20. veljače 2007. godine, predmetna Izvješća, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Državni ured za reviziju, aktom od 06. prosinca 2006. godine.

Odbor za financije i državni proračun, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnim Izvješćima kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik Državnog ureda za reviziju istaknuo je da je obveza podnošenja godišnjeg izvješća o radu Državnog ureda za reviziju, kao i podnošenje izvješća o obavljenim revizijama, izvršena u skladu s odredbama članka 11. Zakona o državnoj reviziji. U ovom izvještajnom razdoblju Državni ured za reviziju obavio je 484 revizije financijskih izvještaja i poslovanja subjekata na državnoj i lokalnoj razini, od toga 8 revizija u okviru twinning projekta, te 262 uvida u financijske izvještaje lokalnih jedinica. Revizijom financijskih izvještaja i poslovanja obuhvaćeni su: državni proračun i 29 korisnika državnog proračuna, tri neprofitne organizacije, četiri projekta, 308 lokalnih jedinica, 54 trgovačka društva ili pravne osobe u većinskom vlasništvu države ili lokalnih jedinica, 19 centara za socijalnu skrb, 18 muzeja, pet javnih vatrogasnih postrojbi, te 43 druga subjekta ( kazališta, učenički domovi, koncertne dvorane, knjižnice i udruge). Revidirana su javna sredstva u ukupnom iznosu od 141.459.578.231,26 kuna. U ovom izvještajnom razdoblju revidiranim subjektima izražena su, od strane Državnog ureda za reviziju, 102 bezuvjetna mišljenja, 373 uvjetna mišljenja i 9 nepovoljnih mišljenja. Revizijom utvrđene nepravilnosti najčešće se odnose na računovodstveno poslovanje, prihode i primitke te rashode i izdatke, posebno u dijelu planiranja sredstava i namjenskog trošenja, te na postupke javne nabave. Nakon obavljene revizije, Državni ured za reviziju prati aktivnosti svih revidiranih subjekata kod kojih su utvrđene nepravilnosti, te zahtjeva da se u roku 60 dana navedeni subjekti očituju o tome što je poduzeto po danim nalazima i preporukama Državnog ureda za reviziju. Slijedećom revizijom provjeravaju se navodi iz očitovanja revidiranih subjekata.
 
U raspravi na Odboru istaknuto je da je u 2005. godini povećan broj revidiranih subjekata, na državnoj razini, za koje je Državni ured za reviziju izrazio bezuvjetno mišljenje o financijskim izvještajima i poslovanju, a smanjen broj revidiranih subjekata na lokalnoj razini kojima je izraženo nepovoljno mišljenje. Revidirani subjekti u 2005. godini učinili su pozitivne pomake u vođenju poslovnih knjiga, čuvanju i korištenju javne imovine, trošenju i racionalnom gospodarenju javnim sredstvima. Međutim, upozoreno je da se već niz godina ponavljaju iste nepravilnosti kod revidiranih subjekata koje se odnose na računovodstveno poslovanje, planiranje sredstava i njihovo namjensko trošenje, te posebno postupke javne nabave.

Odbor je zauzeo stajalište da je nastavljen pozitivan trend, iz prethodnog izvještajnog razdoblja, u svezi trošenja i racionalnog gospodarenja proračunskim sredstvima od strane većine revidiranih subjekata u navedenom izvještajnom periodu. Međutim, potrebno je i dalje pojačati kontrolu, uz pomoć unutarnje revizije, kako bi se svi poslovi obavljali u skladu s zakonskim propisima.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskom saboru slijedeći
 
                                                       Z A K LJ U Č A K
1. PRIHVAĆA SE :
A) IZVJEŠĆE O RADU DRŽAVNOG UREDA ZA REVIZIJU ZA 2006. GODINU;
B) IZVJEŠĆE O OBAVLJENIM REVIZIJAMA ZA 2005. GODINU;
C) IZVJEŠĆE O OBAVLJENIM REVIZIJAMA ZA 2005. GODINU POSEBNI DIO
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Šime Prtenjača, predsjednik Odbora.

  
  
                   PREDSJEDNIK  ODBORA
                                   Šime Prtenjača    

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 67. sjednici održanoj 9. veljače 2007. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za «Projekt integracije trgovine i transporta» s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 01. veljače 2007. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo. Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se predmetnim Zakonom potvrđuje Ugovor o jamstvu za zajam ugovoren između IBRD-a i Lučke uprave Ploče za «Projekt integracije trgovine i transporta». Projekt se sastoji od tri djela i to: Razvoj infrastrukture luke Ploče, Integracija trgovine i transporta i Provedba projekta. Ukupan trošak projekta procjenjuje se na oko 91 milijun EUR-a. IBRD će sufinancirati predmetni Projekt u iznosu od 58,8 milijuna EUR (zajam sa rokom otplate 15 godina i počekom od 5 godina, a korištenje kreditnih sredstava predviđeno je do 31. prosinca 2011.godine), ostatak od 11,2 milijuna EUR planira se osigurati iz zajma Europske banke za obnovu i razvoj, te 21 milijun EUR iz državnog proračuna.

Odbor je jednoglasno podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi zakon donese po hitnom postupku. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je predmetni Zakon i odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA O JAMSTVU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I MEĐUNARODNE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ ZA «PROJEKT INTEGRACIJE TRGOVINE I TRANSPORTA»

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Šime Prtenjača, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Šime Prtenjača

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 66. sjednici održanoj 6. veljače 2007. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Memoranduma o financiranju usuglašenog između Europske komisije i Vlade Republike Hrvatske o dodjeli pomoći iz Instrumenta za pretpristupnu strukturnu politiku za slijedeću mjeru Regionalni centar za gospodarenje otpadom Bikarac, u Šibensko-kninskoj županiji, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od  25. siječnja 2007. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.        

Uvodno je predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula da je cilj predmetnog Zakona potvrđivanje Memoranduma o financiranju međunarodnog ugovora kojim se uređuje financijski, tehnički, pravni i administrativni okvir unutar kojeg će se izvršavati predmetni projekt. Osnovni ciljevi projekta su: izgradnja novog komunalnog odlagališta otpada-regionalnog centra za gospodarenje otpadom; provođenje pilot projekta recikliranja i razvrstavanja otpada; saniranje komunalnog odlagališta u Pirovcu; tehnička pomoć. Ukupna vrijednost projekta iznosi 8.823.601 eura (64.412.287 kn), od toga 6.000.049 eura (43.800.358 kn) sredstva su iz ISPA programa, 1.571.552 eura (11.472.330 kn) iz sredstava Grada Šibenika i 1.252.000 eura (9.139.600 kn) iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša. Datum početka projekta je datum stupanja na snagu ovoga Zakona, a krajnji rok za dovršetak projekta 31. prosinca 2010. godine.   

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi zakon donese po hitnom postupku..

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru  donošenje 

                 ZAKONA O POTVRĐIVANJU MEMORANDUMA O FINANCIRANJU USUGLAŠENOG IZMEĐU EUROPSKE KOMISIJE I VLADE REPUBLIKE HRVATSKE O DODJELI POMOĆI IZ INSTRUMENTA ZA PRETPRISTUPNU STRUKTURNU POLITIKU ZA SLIJEDEĆU MJERU REGIONALNI CENTAR ZA GOSPODARENJE OTPADOM BIKARAC, U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI 
   

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Šime Prtenjača, predsjednik Odbora.

  
PREDSJEDNIK  ODBORA
            Šime  Prtenjača

                 ZAKONA O POTVRĐIVANJU MEMORANDUMA O FINANCIRANJU USUGLAŠENOG IZMEĐU EUROPSKE KOMISIJE I VLADE REPUBLIKE HRVATSKE O DODJELI POMOĆI IZ INSTRUMENTA ZA PRETPRISTUPNU STRUKTURNU POLITIKU ZA SLIJEDEĆU MJERU PRIPREMA LISTE PROJEKATA ZA INSTRUMENT ZA PRETPRISTUPNU POMOĆ (IPA) U SEKTORU PROMETA U ZAGREBU, HRVATSKA 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Šime Prtenjača, predsjednik Odbora.

 PREDSJEDNIK  ODBORA
                                                                                                                
               Šime  Prtenjača

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 66. sjednici održanoj 6. veljače 2007. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Memoranduma o financiranju usuglašenog između Europske komisije i Vlade Republike Hrvatske o dodjeli pomoći iz Instrumenta za pretpristupnu strukturnu politiku za slijedeću mjeru Priprema liste projekata za Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA) u sektoru zaštite okoliša, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od  25. siječnja 2007. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.  
      
Uvodno je predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula da je cilj ovoga Zakona potvrđivanje Memoranduma o financiranju međunarodnog ugovora kojim se uređuje financijski, tehnički, pravni i administrativni okvir unutar kojeg će se izvršavati predmetni projekt. Osnovni ciljevi projekta su: priprema projektnih prijedloga za program IPA u sektorima gospodarenja otpadom i upravljanja vodama i dorada IPA Strategije za sektor zaštite okoliša. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.464.100 eura (10.687.930 kn), od toga 966.306 eura (7.054.034 kn) sredstva su iz ISPA programa, a 497.794 eura (3.633.896 kn) iz državnog proračuna. Datum početka projekta je datum stupanja na snagu ovoga Zakona, a krajnji rok za dovršetak projekta 31. prosinca 2010. godine.   

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru  donošenje 

                 ZAKONA O POTVRĐIVANJU MEMORANDUMA O FINANCIRANJU USUGLAŠENOG IZMEĐU EUROPSKE KOMISIJE I VLADE REPUBLIKE HRVATSKE O DODJELI POMOĆI IZ INSTRUMENTA ZA PRETPRISTUPNU STRUKTURNU POLITIKU ZA SLIJEDEĆU MJERU PRIPREMA LISTE PROJEKATA ZA INSTRUMENT ZA PRETPRISTUPNU POMOĆ (IPA) U SEKTORU ZAŠTITE OKOLIŠA 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Šime Prtenjača, predsjednik Odbora.

         PREDSJEDNIK  ODBORA

                  Šime  Prtenjača

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 65. sjednici održanoj 23. siječnja 2007. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika HNS-a, aktom od 11. listopada 2006. godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je provesti raspravu o predmetnom Zakonu iako na sjednici nije bio nazočan predstavnik predlagatelja ovoga Zakona. Suština ovoga Prijedloga zakona da porez na dobit postane u cijelosti prihod države, dok bi porez na dohodak pripadao jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, uz zadržavanje pozicije pomoći za izravnanja za decentralizirane funkcije. Ujedno se predlaže da i porez na promet nekretnina bude zajednički prihod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanmim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske u kojem Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskom saboru da ne podupre ovaj Prijedlog zakona jer predložena izmjena i dopuna čl.1. stavka 2. Zakona o porezu na dobit nije nužna, s obzirom na to da su predložene odredbe o pripadanju poreznih prihoda s naslova poreza na dobit, ostvarenih na područjima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima, sastavni dio pozitivnih propisa. U raspravi na Odboru podržano je stajalište Vlade Republike Hrvatske, iznijeto u pisanom mišljenju, uz napomenu da se predmetni Zakon ne može prihvatiti i iz razloga što je Hrvatski sabor, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, na 23. sjednici (studeni 2006.g.) donio Zakon o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kojim porez na dobit više nije zajednički porez već postaje prihod državnog proračuna, a jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave povećan je udio u raspodjeli poreza na dohodak, koji će im osigurati veća financijska sredstva s tog osnova. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je večinom glasova ( 8 glasova «za» i jedan glas «suzdržan») predložiti Hrvatskome saboru slijedeći

Z A K LJ U Č A K

1. Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Šime Prtenjača, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Šime Prtenjača

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 65. sjednici održanoj 23. siječnja 2007. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Godišnjeg sporazuma o financiranju za 2006. godinu između Komisije Europskih zajednica u ime Europske zajednice i Vlade Republike Hrvatske, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. prosinca 2006. godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo.       
               
U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je da je cilj donošenja predmetnog Zakona potvrđivanje sporazuma, međunarodnog ugovora kojim se uređuje financijska obveza Europske zajednice prema Republici Hrvatskoj za 2006. godinu. Naime, da bi Republika Hrvatska mogla započeti s korištenjem 25 milijuna eura iz SAPARD programa, koji je poseban pristupni program za poljoprivredu i ruralni razvoj, potrebno je donijeti predmetni Zakon.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno odredbi članka 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, ovaj Zakon donese po hitnom postupku.
               
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je bez rasprave, jednoglasno, predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU GODIŠNJEG SPORAZUMA O FINANCIRANJU ZA 2006. GODINU IZMEĐU KOMISIJE EUROPSKIH ZAJEDNICA U IME EUROPSKE ZAJEDNICE I VLADE REPUBLIKE HRVATSKE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Šime Prtenjača, predsjednik Odbora.

Predsjednik Odbora

Šime Prtenjača

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 65. sjednici održanoj 23. siječnja 2007. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika HNS-a, aktom od  11. listopada 2006. godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu kao zainteresirano radno tijelo.
       
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je provesti raspravu o predmetnom Zakonu iako na sjednici nije bio nazočan predstavnik predlagatelja ovoga Zakona. Ovim Prijedlogom zakona predlaže se preraspodjela zajedničkih poreza, odnosno udjela u njima, između općina, gradova, županija i države s ciljem poticanja decentralizacije i policentričnog razvoja, te pojednostavljenje poreznog sustava koji ne dovodi u pitanje porezne prihode državnog proračuna.
      
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je sa pisanmim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske u kojem se predlaže Hrvatskom saboru da ne podupre ovaj Prijedlog zakona, koji je predložio Klub HNS-a. U raspravi na Odboru istaknuto je da se predmetni Zakon ne može prihvatiti iz razloga što je Hrvatski sabor, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, na 23. sjednici (studeni 2006.g.) donio Zakon o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kojim je utvrđena nova raspodjela zajedničkih poreza između općina, gradova, županija i države.
     
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je večinom glasova (8 glasova «za» i jedan glas «suzdržan») predložiti Hrvatskome saboru slijedeći

Z A K LJ U Č A K

1. Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica   lokalne i područne (regionalne) samouprave
     
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Šime Prtenjača, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
Šime  Prtenjača

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 65. sjednici održanoj 23. siječnja 2007. godine, Izvješće o radu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave za 2005. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave, aktom od 14. studenoga 2006. godine.
    
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo.       
               
U uvodnom izlaganju predstavnik Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave istaknuo je da je predmetno Izvješće dostavljeno temeljem članka 9. Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave kojim je propisana obveza Državne komisije da jednom godišnje, za prethodnu kalendarsku godinu, podnese Hrvatskom saboru izvješće o svom radu i o stanju u području javne nabave u Republici Hrvat¬skoj. Predstavnik predlagatelja predmetnog Izvješća, pored ostalog istaknuo je da je u 2005. godini Državna komisija zaprimila je 746 žalbenih predmeta, koje se odnose na 459 naručitelja, s tim da je iz 2004. godine zbog nekompletirane dokumentacije još preneseno 55 žalbenih predmeta. Usporedbom broja žalbenih predmeta u radu u 2005. godini (801 žalbeni predmet) s brojem iz 2004. godine (833 žalbena predmeta) uočava se tendencija blagog pada Od ukupno izjavljenih žalbi u 2005. godini usvojeno je 48,2%. Protiv rješenja Državne komisije (748 predmeta) podneseno je 50 tužbi Upravnom sudu Republike Hrvatske što čini samo 6,68% i ukazuje na kvalitetu donijetih odluka od strane Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave. Upravni sud usvojio je tužbu u 12 slučajeva, što je samo 1,6% od ukupno 746 riješenih predmeta Državne komisije u 2005. godini. Žalbeni predmeti protiv odluka o izravnom ugovaranju bez prethodne objave poziva za nadmetanje u 2005. godini nisu obuhvaćeni  iz razloga što je tek izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi, koji je stupio na snagu 1. listopada 2005. godine, omogućen takav način nabave.
              
U raspravi na Odboru istaknuto je da je predmetno Izvješće kvalitetno napisano posebno iz razloga što se u Izvješću, pored iznijetih brojčanih podataka, ukazuje na probleme i nepravilnosti uočene u području javne nabave u cjelini. Tako je upozoreno na slučajeve gdje je najniža cijena kao kriterij odabira najčešće u upotrebi dok kriterij ekonomski najpovoljnije ponude najčešće nije zakonito propisan ili proveden. Pored toga upozoreno je i na dužinu cjelokupnog postupka, od dana osnivanja stručnog povjerenstva do konačnosti odluke o odabiru, uz vrijeme žalbenog postupka, taj peroiod iznosi 176 dana što je iznimno dugo razdoblje. Zakon o javnoj nabavi potrebno je mijenjati i iz razloga kako bi se sprječile malverzacije prilikom donošenja odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuđača. Naime, važečim zakonskim odredbama omogućuje se da nakon odabira najniže cijene, postoji mogućnost da i drugi ponuđači, koji prihvate naknadno tu cijenu, mogu sudjelovati u određenom poslu na temelju još dodatnih kriterija (broj zaposlenih i dr.) što je nedopustivo.

   
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskom saboru da donese slijedeći

Z A K L J U Č A K

1. Prihvaća se Godišnje izvješće i o radu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave  za 2005. godinu.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Šime Prtenjača, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
Šime Prtenjača