Andorra La Vella – Voditelj Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini OESS-a Mihael Zmajlović i član Izaslanstva Nikola Mažar sudjelovali su ovog tjedna na 24. jesenskom zasjedanju Parlamentarne skupštine OESS-a održanom u Andori od 7. do 9. listopada 2026. Program zasjedanja sastojao se od Parlamentarne konferencije, Mediteranskog foruma i sastanka Stalnog odbora. Sastanke su održali i Parlamentarni tim za potporu Ukrajini, Ad hoc odbor za suzbijanje terorizma, Ad hoc odbor za migracije i Grupa Puta svile.
Voditelji izaslanstava i članovi Biroa Parlamentarne skupštine OESS-a sastali su se na početku 24. jesenskog zasjedanja na Stalnom odboru kako bi saslušali godišnja izvješća predsjednika, glavnog tajnika i rizničara Skupštine u okviru kojeg je ujedno predstavljen plan promatračkih misija i predstojećih sastanaka PS OESS-a.
Otvarajući ovogodišnje zasjedanje, predsjednik Parlamentarne skupštine OESS-a Pere Joan Pons (Španjolska) istaknuo je kako kontinuirana sposobnost država sudionica da sjede za istim stolom i vode dijalog ostaje izvorom nade, naglasivši pritom kako dijalog mora dovesti do konkretnih rezultata. Pons je ponovio potporu Skupštine suverenitetu, neovisnosti i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine, ističući da cilj mora ostati pravedni i trajni mir utemeljen na međunarodnom pravu, u kojemu Ukrajina ima svoj glas. Osvrnuvši se na 7. listopada, osudio je napade Hamasa i uzimanje talaca, naglasivši pritom da zaštita civila ne dopušta iznimke, da se moraju zaštititi i palestinski civili te da se međunarodno pravo mora poštovati. Pons je također istaknuo promatranje izbora kao ključni instrument OESS-a za jačanje demokracije te je pozvao na osiguravanje resursa i političkog vodstva potrebnih Organizaciji za odgovor na nove izazove. Glavni tajnik OESS-a Feridun H. Sinirlioğlu (Turska) naglasio je važnost nastavka diplomatskog angažmana u vrijeme pojačanih napetosti i rastućih rizika od eskalacije diljem Europe. Predsjednik parlamenta Andore Carles Enseñat Reig poželio je dobrodošlicu parlamentarcima u Kneževinu i istaknuo doprinos koji male države mogu dati međunarodnoj suradnji.
Više od 170 parlamentaraca iz 49 država sudionica OESS-a okupilo se u srijedu i četvrtak u Andori na parlamentarnoj konferenciji posvećenoj jačanju multilateralizma, povećanju energetske suverenosti i zaštiti ljudskih prava u digitalnom dobu. Konferencija je održana pod nazivom „Novi izazovi, zajednički odgovori: jačanje suradnje u području OESS-a“. Na konferenciji se raspravljalo o potrebi poštovanja zajedničkih obveza u uvjetima geopolitičkih napetosti, jačanju energetske sigurnosti i otpornosti te odgovoru na nove izazove koje donose umjetna inteligencija, kibernetička sigurnost i hibridne prijetnje. Predsjedajući prvom sjednicom u srijedu, potpredsjednik Parlamentarne skupštine OESS-a Sir John Whittingdale (Ujedinjena Kraljevina) naglasio je važnost obrane Helsinških načela uz istovremeno održavanje dijaloga u sve podijeljenijem međunarodnom okruženju. –Naš prvi prioritet mora biti pružanje potpore Ukrajini i vršenje snažnog pritiska na Rusiju da okonča agresorski rat i invaziju punih razmjera na Ukrajinu te da poštuje njezin teritorijalni integritet, rekao je Whittingdale dodavši da će doći vrijeme kada će rat završiti te da će tada potreba za dijalogom i institucijama koje grade i čuvaju sigurnost i mir postati još važnijom. Glavni govornici Juli Minoves Triquell, rektor Sveučilišta u Andori i bivši ministar vanjskih poslova, te Gilbert Saboya Sunyé, također bivši ministar vanjskih poslova Andore, istaknuli su važnost međunarodnog prava, dijaloga i parlamentarnog nadzora u ponovnoj izgradnji povjerenja. Potpredsjednik Parlamentarne skupštine OESS-a i posebni predstavnik za Južni Kavkaz Luis Graça (Portugal) naglasio je ulogu parlamentarne diplomacije u promicanju mira i pomirenja, posebice između Armenije i Azerbajdžana te u Gruziji. Tijekom rasprave parlamentarci su ponovno istaknuli važnost poštovanja međunarodnog prava i Helsinških načela, pri čemu su mnogi osudili kontinuiranu rusku agresiju na Ukrajinu te pozvali na trajnu potporu i pozivanje na odgovornost. Zastupnici su također raspravljali o humanitarnim pitanjima, zbivanjima na Južnom Kavkazu i Bliskom istoku te važnosti održavanja dijaloga bez ugrožavanja zajedničkih načela.
Druga sjednica, kojom je predsjedala potpredsjednica Parlamentarne skupštine OESS-a Monika Zajkova (Sjeverna Makedonija), bila je usmjerena na jačanje energetske suverenosti putem diversifikacije, energetske učinkovitosti, održivosti i zaštite kritične infrastrukture. –Energetska nesigurnost u inozemstvu brzo postaje problem troškova života kod kuće. rekla je Zajkova. Diverzifikacija stoga mora ostati u središtu naših strategija energetske sigurnosti. Proširenje pouzdane i pristupačne obnovljive energije nije samo ekološki cilj, već i važna komponenta energetske sigurnosti, rekla je Zajkova. Glavni govornici Béatrice Bigois, izvršna direktorica Électricité de France, američki senator Sheldon Whitehouse, potpredsjednik OESS-ove Parlamentarne skupštine Mykyta Poturaiev (Ukrajina) i veleposlanik Bakyt Dzhusupov, koordinator OESS-ovih ekonomskih i ekoloških aktivnosti, bavili su se diverzifikacijom energetskih izvora, ekonomskim i sigurnosnim implikacijama klimatskih promjena, ruskim napadima na ukrajinsku energetsku infrastrukturu i važnošću regionalne suradnje. U raspravi koja je uslijedila, parlamentarci su naglasili potrebu smanjenja strateških ovisnosti, jačanja prekograničnih energetskih veza i zaštite kritične infrastrukture od fizičkih i kibernetičkih prijetnji. Članovi su također istaknuli važnost osiguranja pristupačne opskrbe energijom i unaprjeđenja održivih energetskih tranzicija.
Treća sesija, kojom je predsjedavala potpredsjednica PS OESS-a Maria Karapetyan (Armenija), bavila se izazovima koje predstavljaju umjetna inteligencija, kibernetička sigurnost i hibridne prijetnje, posebno njihovim implikacijama za ranjive skupine stanovništva i temeljna prava.
–Prava sigurnost u konačnici počinje s ljudima. Iza svakog kibernetičkog napada, svakih manipuliranih izbora i svake zlouporabe tehnologije stoje pojedinci čija prava, izbori i dostojanstvo mogu biti pogođeni, rekla je Karapetyan. Glavni govornici profesor Ulises Cortés s Politehničkog sveučilišta Katalonije i Superračunalnog centra Barcelone te posebna predstavnica PS OESS-a za umjetnu inteligenciju Federica Onori (Italija) govorili su o prilikama i rizicima novih tehnologija. Onori je naglasila važnost zaštite ranjivih skupina, jačanja digitalne pismenosti, osiguravanja demokratskog nadzora i promicanja međunarodne suradnje u upravljanju umjetnom inteligencijom. Tijekom rasprave, zastupnici su istaknuli važnost zaštite djece i drugih ranjivih skupina od iskorištavanja na internetu, dezinformacija i kibernetičkog kriminala, uz istovremeno jačanje digitalne pismenosti i obrazovanja. Članovi su također raspravljali o implikacijama umjetne inteligencije za izborni integritet, privatnost, javne usluge i demokratsku odgovornost, naglašavajući potrebu za jačom međunarodnom suradnjom i zaštitnim mjerama kako bi se osiguralo da tehnološki napredak služi ljudima i poštuje temeljna prava. Konferencija je završila govorima glavnog tajnika PS OESS-a Roberta Montelle, voditeljice andorske delegacije Meritxell López Guitart i predsjednika PS OESS-a Pere Joana Ponsa (Španjolska).
U okviru 24. jesenskog zasjedanja Parlamentarne skupštine OESS-a, održana su tri sastanka posvećena ruskim zločinima protiv Ukrajine, sprječavanju radikalizacije mladih prema nasilnom ekstremizmu te migracijskim izazovima, uz poseban naglasak na zaštitu ranjive djece.
Nikola Mažar sudjelovao je na sastanku Parlamentarnog tima za potporu Ukrajini Parlamentarne skupštine OESS-a (Parliamentary Team for Support to Ukraine of the OSCE Parliamentary Assembly), kojim je predsjedala Nancy Faeser (Njemačka). Sastanak je započeo pregledom situacije koju je iznio potpredsjednik i supredsjedatelj Mykyta Poturaiev (Ukrajina). Članovi su zatim prešli na sadržajnu tematsku raspravu o zločinima protiv čovječnosti koje je počinila Ruska Federacija, s posebnim naglaskom na deportaciju i prisilno premještanje ukrajinske djece te njihovu naknadnu indoktrinaciju i militarizaciju. Ukrajinska parlamentarna zastupnica Yevheniia Kravchuk istaknula je da se međunarodna pozornost 2022. godine s pravom usmjerila na fizičko odvođenje djece, no da Rusija „ne mora čak ni fizički premjestiti dijete kako bi mu ukrala identitet”, napomenuvši da se brisanje identiteta može provoditi putem škola, organizacija mladih, udžbenika i sustavne militarizacije svakodnevnog života pod okupacijom. Izlaganja Maksyma Maksymova iz inicijative „Bring Kids Back” te triju žrtava međunarodnih zločina – Dmytra Revve iz regije Donjeck, Poline Kustarove s Krima i Viktorii Polfuntikove s Krima – naglasila su kako ljudske posljedice tih kršenja tako i hitnu potrebu za kontinuiranim međunarodnim djelovanjem. Sastanak je završio otvorenom raspravom o nadolazećim prioritetima i aktivnostima, uključujući posjet Ukrajini i akcijski plan za kratkoročno i srednjoročno razdoblje. Također je upućen zajednički apel za hitno i bezuvjetno oslobađanje trojice ukrajinskih dužnosnika Posebne promatračke misije OESS-a – Dmytra Shabanova, Maksyma Petrova i Vadyma Golde – koje Ruska Federacija drži u pritvoru od 2022. godine, uz naglašavanje potrebe za nastavkom parlamentarnih i diplomatskih napora kako bi se osigurala njihova sloboda.
Ad hoc odbor Parlamentarne skupštine OESS-a za suzbijanje terorizma, kojim predsjeda Kamil Aydın (Turska), održao je svoj 25. sastanak s fokusom na proširenje Inicijative za dijalog u školama. Ta inicijativa okuplja učenike, nastavnike, članove zajednice i parlamentarce kako bi se pozabavili rizicima na internetu i radikalizacijom koja vodi u nasilje. Cilj je inicijative pretvoriti zabrinutosti i prijedloge mladih u preporuke za parlamentarne politike te pružiti informacije za rezoluciju Odbora iz 2027. godine. Ad hoc odbor Parlamentarne skupštine OESS-a za migracije, kojim predsjeda Farah Karimi (Nizozemska), raspravljao je o nedavnim događajima u Ceuti (Španjolska), s naglaskom na položaj maloljetnika bez pratnje i pouke izvučene iz upravljanja migracijama. Odbor je također saslušao Ulugbeka Shermatova (Uzbekistan), koji je izvijestio članove o pripremama za predstojeći posjet Uzbekistanu od 21. do 23. listopada, usmjeren na upravljanje vanjskim radnim migracijama te zemlje.
Mihael Zmajlović, u svojstvu potpredsjednika, supredsjedao je 17. sastankom Grupe Puta svile u okviru Parlamentarne skupštine OESS-a (Silk Road Group within the OSCE Parliamentary Assembly). Uz predsjednika Grupe Azaya Guliyeva (Azerbajdžan), ujedno predsjednika Glavnog odbora za gospodarstvo, tehnologiju i okoliš, predstavnicima dvadeset i devet izaslanstava članica Grupe obratili su se uvodno potpredsjednik PS OESS-a Luis Graça (Portugal) i glavni tajnik PS OESS-a Robero Montella. Provedena je rasprava o izazovima povezivanja zemalja bez izlaza na more i mogućnostima za poboljšanu suradnju unutar PS OESS-a i njezine Grupe Puta svile. Nastavno se raspravljalo o organizaciji 10. obljetnice osnutka Grupe puta svile i njezine međunarodne konferencije 2027. godine.
Jesenski sastanak Parlamentarne skupštine OESS-a završio je u petak Mediteranskim forumom usmjerenim na temu „Mediteran na raskrižju: Parlamentarni dijalog za sigurnost, stabilnost i suradnju“. Forum pod predsjedanjem potpredsjednika PS OESS-a Luisa Graçe (Portugal) bavio se gorućim regionalnim izazovima, uključujući situaciju na Bliskom istoku, terorističke napade od 7. listopada, migracije, sigurnost granica i regionalnu stabilnost. Otvarajući Forum, potpredsjednik Graça naglasio je važnost parlamentarne diplomacije u rješavanju zajedničkih izazova koji pogađaju obje obale Mediterana. Tijekom otvorene rasprave, parlamentarci su izrazili zabrinutost zbog humanitarne i sigurnosne situacije u Gazi i širem Bliskom istoku, naglašavajući potrebu za poštivanjem međunarodnog humanitarnog prava, zaštitom civila i traženjem diplomatskih rješenja. Migracije i sigurnost granica bile su istaknute u raspravama, a parlamentarci su istaknuli potrebu za jačanjem upravljanja granicama, borbom protiv kriminalnih mreža i jačanjem otpornosti društava i institucija. Nedavni događaji u Ceuti potaknuli su pozive za jaču međunarodnu suradnju, dok su sudionici također naglasili važnost zaštite ranjivih migranata i rješavanja humanitarnih posljedica migracija. Sudionici su dodatno izrazili zabrinutost zbog poremećaja na strateškim pomorskim trgovačkim rutama, uključujući Hormuški tjesnac, te njihovih implikacija na regionalnu stabilnost i ekonomsku sigurnost. Istaknuta je i važnost ulaganja u mlađe generacije i promicanja mogućnosti za održivi razvoj diljem Mediterana. Forum je naglasio međusobnu povezanost sigurnosnih i humanitarnih izazova diljem Mediterana i šire regije OESS-a, potvrđujući važnost održivog parlamentarnog dijaloga i suradnje u promicanju mira, stabilnosti i međusobnog razumijevanja.
Zmajlović i Mažar, uz sudjelovanja u radu političkih grupa, na marginama Jesenskog sastanka sastali su se s kolegama iz izaslanstava Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Slovenije, Austrije, Kanade i Ujedinjenog Kraljevstva te s predsjednikom PS OESS-a Pere Joan Ponsom (Španjolska) i glavnim tajnikom PS OESS-a Robertom Montella. Teme razgovora uključivale su upravo odrađene i predstojeće promatračke misije te suradnju u okviru PS OESS-a.