Zastupnica Marijana Petir sudjelovala na panelu o pametnim selima

Šibenik – Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir sudjelovala je u srijedu na panelu “Pametna sela – novi koncept razvoja ruralnih područja“, u okviru Smart City Summit-a 2023. 

–Više od 60 milijardi eura dostupno je za ruralni razvoj u okviru Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) za razdoblje 2023.-2027. u Uniji, a prema novom ZPP-u, najmanje 35 posto tih sredstava bit će dodijeljeno mjerama podrške lokalnom razvoju, klimi, bioraznolikosti, okolišu i dobrobiti životinja, rekla je Petir. Također je podsjetila kako je novi ZPP puno fleksibilniji te naglasila da je to prilika da se doista podupru projekti koji su potrebni stanovnicima sela. Isto tako je upozorila na to da stanovnike sela treba pitati što im treba da bi ostali živjeti na selu, dok poljoprivrednike treba pitati što im treba da bi i dalje proizvodili hranu za nas. 

Predsjednica Odbora za poljoprivredu, kao pozitivan primjer uvažavanja potreba stanovnika sela, navela je potporu koju je potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković pružio njenoj inicijativi da se s državne razine izdvoje financijska sredstva za obnovu cesta u ruralnim sredinama jer je, kako je istaknula, prometna povezanost preduvjet ostanka ljudi na selu. Istaknula je nadalje i kako su u tom smislu podržane rekonstrukcije županijskih cesta na području općina Velika Ludina i Križ. –Za financiranje potreba stanovnika sela potrebno je višeizvorsko financiranje, a trenutačni Višegodišnji financijski okvir spominje pametna sela na mnogim mjestima i u različitim fondovima. Pametna sela usmjerena su na jedinice lokalne samouprave u ruralnim i otočnim područjima koje koriste inovativna rješenja. Od 2021. godine sve države članice Europske unije imaju obvezu izdvajati najmanje 5 posto sredstava za provedbu koncepta pametnih sela, zaključila je Petir.

Govoreći o dosadašnjim iskustvima i provedbi pilot projekata, Petir je rekla kako je primjetno da se oni uglavnom odnose na uspostavu socijalne infrastrukture, ali i obnovu praznih te napuštenih objekata, a manje na razvoj gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta što smatra da mora biti obuhvaćeno budućim projektima. Primjerice, upozorila je na to da u Sisačko-moslavačkoj županiji, prema riječima znanstvenika koji su provodili istraživanje, takvih praznih i napuštenih objekata ima gotovo 10 000. Stoga je predložila da se oni za koje su potrebni minimalni zahvati kako bi bili pogodni za stanovanje, stave na raspolaganje ljudima čiji su domovi stradali u potresu kao i mladim obiteljima, a navela je i kako mogu postati mjesta za realizaciju projekata lokalne zajednice.

–Male zajednice često imaju ograničene resurse tako da visoka razina administrativnog opterećenja povezana s korištenjem europskih strukturnih investicijskih fondova predstavlja za njih ozbiljno ograničenje te bi financiranje prilagođeno specifičnom opsegu projekata za pametna sela olakšalo upravljanje financijskim aspektima ovog procesa, predložila je Petir. Petir smatra kako pametnih sela nema bez digitalizacije, no, kako je rekla, teleoperateri nisu zainteresirani za provedbu projekata za razvoj infrastrukture širokopojasnog Interneta u ruralnim područjima. – Smatram da s njima treba obaviti politički dijalog jer koriste linijsku infrastrukturu koju su gradili hrvatski građani svojim novcem i u tom smislu trebali pokazati određenu vrstu solidarnosti, istaknula je Petir. Dodala je i kako su iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti predviđena sredstva kojima će se financirati 5G infrastruktura u ruralnim i pograničnim područjima te upozorila na to da su za Okvirni nacionalni program za razvoj pristupne širokopojasne infrastrukture izrađena 72 plana, a u provedbi je 21 projekt. 

–Potrebno je intenzivirati te procese kako bi se postigao zadani cilj da udio ruralnih područja u Hrvatskoj koja su pokrivena 5G mrežama do 2027. godine bude 50 posto, naglasila je predsjednica Odbora za poljoprivredu i pozvala sve načelnike i gradonačelnike da u ustanovama kojima su osnivači podupru nabavu poljoprivrednih proizvoda kroz kratke lance opskrbe hranom i tako podupru lokalne poljoprivrednike i osiguraju im tržište.