Berlin - Predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko sudjeluje na godišnjoj konferenciji "Svijet bez zidova: mogućnost izgradnje mira u vremenu globalne nesigurnosti" koja se održava u Berlinu u povodu 25. obljetnice rušenja Berlinskoga zida.
U svom obraćanju Leko je upozorio kako i danas u međunarodnim odnosima postoje zidovi, vidljivi i nevidljivi. Naveo je kao primjer borbu za prirodne resurse i sve veći jaz između bogatih i siromašnih. Leko smatra kako je traženje zajedničkih vrijednosti, ciljeva i rješenja način da zidova bude što manje. - Pri tome treba što više uvažavati drugačija mišljenja i drugačije vrijednosti. Uz toleranciju i razumijevanje mislim da možemo rušiti zidove i steći povjerenje, rekao je predsjednik Sabora.
Ocijenio je kako je razvoj svijesti o štetnosti sukoba i podjela potaknuo stvaranje današnje Europske unije, a da su o takvom društvu temeljenom na vrijednostima demokracije, vladavini prava, zaštiti temeljnih ljudskih prava i sloboda te tržišnoj ekonomiji čeznuli građani s druge strane Berlinskog zida. Leko vidi sličnost toga vremena s aktualnim procesima u Ukrajini gdje se, kako je istaknuo, velika većina građana opredijelila za proeuropske stranke. - Nove napetosti između Istoka i Zapada prijete novim konfrontacijama, golemim ljudskim žrtvama i drugim štetnim političkim i gospodarskim posljedicama. Na neki način dobiva se dojam da se Zid pomaknuo, ali nije nestao što nikako ne bismo smjeli prihvatiti!, poručio je Leko.
Podsjetio je kako se i Hrvatska nakon pada Berlinskog zida opredijelila za demokraciju, proeuropski put te kako, za razliku od ostatka Istočne Europe, tranzicija u zemljama bivše Jugoslavije nije prošla u miru. Usprkos ratnom nasljeđu Leko smatra kako danas među zemljama Jugoistočne Europe ne postoje zidovi, a kao ključni katalizator pomirbe i jačanja suradnje navodi perspektivu članstva u Europskoj uniji. - Unatoč zamoru od proširenja kod nekih u samoj Uniji, unatoč rastućem euroskepticizmu i antieuropskom raspoloženju u dijelu država članica, Europska unija ne gubi privlačnost za one koji su još uvijek izvan njezinih granica, rekao je predsjednik Hrvatskoga sabora.
Govoreći o drugim zidovima s kojima danas živimo, Leko je ocijenio da je Mediteran more koje još uvijek razdvaja društva, iznijevši podatak kako 75 posto ilegalnih imigranata gine na Mediteranu. - Ne smijemo zanemariti solidarnost ni humani pristup onima koje siromaštvo, kršenje ljudskih prava, sukobi pa i manjak gospodarskih mogućnosti tjera na opasna putovanja do obala Europske unije, rekao je Leko. Upozorio je i kako u samoj Europskoj uniji postoji sve veći jaz između bogatih i siromašnih te da u zemljama Južne Europe, u koje se ubraja i Hrvatska, zabrinjava visoka stopa nezaposlenosti mladih. - Alarmantnim smatram podatke da je broj osoba koje su pogođene rizikom od siromaštva i socijalne isključenosti u Europskoj uniji dostigao gotovo 25% ukupne populacije EU-a te da je u Europi više od 4 milijuna beskućnika, naveo je Leko te istaknuo podatak kako je ukupan broj djece koja žive u siromaštvu u bogatim zemljama premašio 76 milijuna.
- Zaključno bih želio reći da je jačanje prostora mira i stabilnosti, europskih vrijednosti i temeljnih prava i sloboda, slobodne trgovine, suradnje i stvaranje zone prosperiteta i na širem prostoru europskog susjedstva od vitalne važnosti za cijeli europski kontinent. To bi osiguralo prevladavanje mnogih zidova, i to ne samo u Europi, rekao je Leko i dodao kako ni Europi ni svijetu ne treba novi hladni rat i nove podjele.