Rim - Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković sudjelovao je na Europskoj konferenciji predsjednika parlamenata država članica Vijeća Europe u Rimu, gdje se obratio govorom na prvom panelu pod nazivom „Otporne demokracije: ujedinjeni protiv hibridnih prijetnji” („Resilient democracies: united against hybrid threats“).
Istaknuvši uvodno kako je načelo vladavine prava jedno od temeljnih načela Vijeća Europe, predsjednik Hrvatskoga sabora naglasio je važnost tog principa za očuvanje demokracije. Pritom je podsjetio kako Hrvatska početkom studenoga ove godine obilježava 30. obljetnicu članstva u Vijeću Europe. Govoreći o razdoblju nakon stjecanja neovisnosti, istaknuo je kako je Hrvatska morala iz temelja preobraziti svoj politički i gospodarski sustav, obnoviti mir, izgraditi demokratske institucije. Upravo zbog tog povijesnog iskustva, za Hrvatsku demokratska otpornost nije apstraktan pojam, već postignuće koje gradi desetljećima.
U nastavku izlaganja predsjednik Jandroković upozorio je da su naša društva izložena različitim hibridnim prijetnjama usmjerenima na same temelje demokracije - na izborne procese, institucije i povjerenje javnosti. Cilj takvih napada jest produbljivanje društvenih podjela i širenje nepovjerenja, čime se nastoji oslabiti povjerenje građana u demokratski poredak. Ako građani počnu vjerovati da su izbori namješteni ili manipulirani, da mediji i političari ne govore istinu ili da ih parlamenti više adekvatno ne predstavljaju, demokracija trpi ozbiljnu štetu, upozorio je.
Naglasio je potrebu pravodobnog prepoznavanja ranjivosti institucija i građana te nužnost njihove konkretne i praktične zaštite. Pritom je istaknuo važan doprinos inicijativa i izvješća Europske unije i Vijeća Europe u razumijevanju hibridnih prijetnji i pronalaženju odgovora na njih.
Učinkovita zaštita demokracije, prema riječima predsjednika Hrvatskoga sabora, zahtijeva pristup koji uključuje cijelo društvo. Javne institucije, neovisni mediji, organizacije civilnoga društva, škole, sveučilišta i tehnološke platforme imaju važnu ulogu, svatko u okviru svojih odgovornosti. Tješnja suradnja omogućila bi pravodobnije prepoznavanje novih prijetnji te razmjenu iskustava i učinkovitih rješenja.
Posebno je istaknuo da su i parlamenti nerijetko mete hibridnih prijetnji te da zastupnici i djelatnici parlamenata moraju biti osposobljeni za prepoznavanje i suzbijanje manipulacije informacijama. U tom je kontekstu pozdravio razmjenu primjera dobre prakse među nacionalnim parlamentima.
Predsjednik Hrvatskoga sabora pritom je upozorio da se zaštita demokracije nikada ne smije koristiti kao opravdanje za ograničavanje ili zanemarivanje slobode govora i političkog izražavanja. Važno je, istaknuo je, razlikovati legitimnu političku kritiku od zlonamjernog uplitanja. „Naša je zadaća zaštititi demokratsku raspravu, a ne je ograničavati”, poručio je, dodavši kako bi napuštanje tih načela značilo ugrožavanje upravo onih vrijednosti koje se nastoji obraniti.
Naglasio da demokratska otpornost počinje u svakodnevnom životu građana – u gradovima, školama i na sveučilištima, na sudovima i u drugim javnim institucijama. Kada institucije postupaju pravedno, kada građani imaju priliku izraziti svoje stavove i kada se odluke donose prema jasnim pravilima, stvara se prostor za jačanje povjerenja. Parlamentarci u tom procesu imaju posebnu odgovornost, i to kroz kvalitetno zakonodavstvo, učinkovit nadzor i neposredan dijalog s građanima.
Završno je predsjednik Hrvatskoga sabora naglasio važnost nastavka čvrste potpore Ukrajini.