.png)
Zagreb - Predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Marija Selak Raspudić održala je u utorak radni sastanak s predstavnicama probacijskih službenica Tatjanom Hip i Vesnom Zelić Ferenčić s kojima je razgovarala o potplaćenosti u djelatnostima u kojima pretežno rade žene.
U središtu razgovora bili su probacijski poslovi koji su, kako je rečeno, kao i svi ostali poslovi u probacijskim uredima, poslovi visokoga rizika jer su službenici probacijskih ureda u stalnom i neposrednom kontaktu s osobama koji su počinitelji kaznenih djela. Istaknuto je i kako su osim u probacijskim uredima ti poslovi obavljaju se u kaznionicama i zatvorima kao i na terenu – u domovima samih osuđenika.
Nadalje, predstavnice probacijskih službenica su, među ostalim, predsjednicu Odbora za ravnopravnost spolova upoznali s činjenicom kako probacijski službenici i upravni referenti rade u izravnom kontaktu s počiniocima kaznenih djela, odnosno s istom populacijom kao i zatvorski službenici, ali za razliku od zatvorskih službenika koji rade u kontroliranim zatvorskim uvjetima, nemaju ista prava. Naglasile su kako je među probacijskim službenicima čak 86 posto žena, što po njihovim riječima, govori o feminizaciji sektora koji prema istraživanjima indicira pojeftinjenje radne snage.
Također je istaknuto kako postoji rodni jaz u plaćama odnosno razlike u plaći i prihodima između stručnog osoblja u probacijskim uredima i stručnog osoblja na usporedivim pozicijama koji rade s istom populacijom počinitelja kaznenih djela, a u kojim je prisutno dominantno stručno osoblje muškog spola. Isto tako, kako su upozorile Hip i Zelić Ferenčić, osim poteškoća u ostvarivanju materijalnih i nematerijalnih prava, probacijske službenice susreću se i s diskriminacijom te imaju dojam da ih se ne shvaća ozbiljno i ravnopravno.
Tijekom sastanka je istaknuto kako je probacijska služba profesionalna i specijalizirana služba koja djeluje u sklopu kaznenopravnog sustava i koja nadzire počinitelje kaznenih djela te im pruža podršku u zajednici smanjujući pritom troškove te rizik ponovnog počinjenja kaznenih djela. Govoreći o probaciji rečeno je kako je to uvjetovana i nadzirana sloboda počinitelja kaznenog djela tijekom koje službenici probacije provode postupke usmjerene na resocijalizaciju osuđenika, smanjenje rizika od počinjenja novog kaznenog djela te zaštitu društvene zajednice. Predstavnice probacijskih službenica naglasile su kako ta djelatnost obuhvaća rad s počiniteljima kaznenih djela, a kako su naglasile, vrlo često se radi o počiniteljima obiteljskog nasilja koji svoju sankciju ili njen preostali dio izvršavaju na slobodi bilo da se radi o radu za opće dobro, uvjetnom otpustu, alternativnim sankcijama i uvjetnoj slobodi.
Predstavivši poslove koje obavljaju i provode probacijski službenici rekle su kako ti poslovi uključuju nadzor izvršavanja obveza prema rješenju državnog odvjetnika kada odlučuje o kaznenom progonu, izradu izvješća na traženje državnog odvjetnika, izradu izvješća za određivanje mjera osiguranja prisutnosti okrivljenika i mjera opreza te za izbor vrste i mjere kaznenopravne sankcije, izvršavanje zaštitnog nadzora izrečenog uz uvjetnu osudu, uz rad za opće dobro, uz uvjetni otpust i po punom izvršenju kazne zatvora, pribavljanje pristanka na zamjenu kazne zatvora radom za opće dobro te organiziranje i nadziranje izvršavanja rada za opće dobro, izradu izvješća zatvoru, odnosno kaznionici, izradu izvješća sudu u postupku odlučivanja o prekidu izvršavanja kazne te uvjetnom otpustu, nadzor uvjetno otpuštenog osuđenika te organiziranje i nadziranje izvršavanja posebnih obveza iz Kaznenog zakona i obveza iz Zakona o kaznenom postupku.
Hip i Zelić Ferenčić su predsjednicu Odbora za ravnopravnost spolova upoznale s podatkom kako su među probacijskim službenicima najzastupljenije struke socijalni pedagozi, socijalni radnici, psiholozi te pravnici naglasivši kako se radi o vrlo malom broju službenika. Također su rekle kako njih tek 76 vodi čak 3600 predmeta te istaknule da se upravo probacijskim poslovima ostvaruje značajna ušteda u Državnom proračunu jer dan u zatvoru košta oko 53,33 eura (400 kuna) dok probacija iznosi tek 1,33 eura (10 kuna).
Zaključile su kako se radi o vrlo mladoj djelatnosti, a prema njihovim tvrdnjama, koja je bez mrlja u radu, i čiji djelatnici i djelatnice prema statističkoj analizi sve zadatke odrađuju u zakonskom roku. Dodale su i kako o kvaliteti rada probacijske službe najbolje svjedoči podatak da je Europsko udruženje za probaciju (CEP) proglasilo Sektor za probaciju Ministarstva pravosuđa najboljom probacijskom službom u 2019. godini u kategoriji Razvoj nacionalnih probacijskih službi.
Kako bi pomogla probacijskim službenicima u ostvarivanju njihovih prava te općenito postizanju bolje vidljivosti njihove djelatnosti predsjednica Odbora Marija Selak Raspudić uputila je resornom ministru zastupničko pitanje o navedenoj problematici. Nadalje, predsjednica će, kako je rekla prilikom susreta, predložiti izmjenu zakonske regulative te predložiti članovima Odbora kojemu je na čelu organizaciju tematske sjednice o potplaćenosti u djelatnostima u kojima pretežno rade žene.