Zagreb – Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske održao je u utorak tematsku sjednicu "Prijedlozi modela za Izborni zakon FBiH" na kojoj su uz članove Odbora sudjelovali i predstavnici Ministarstva vanjskih i europskih poslova i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Kao gosti predavači o temi su uvodno govorili Milan Sitarski iz mostarskog Instituta za društveno-politička istraživanja te glavni tajnik Hrvatskog narodnog sabora BiH Josip Merdžo.
– Važno nam je članove ovoga Odbora upoznati s nekim od modela koji su predloženi i koji su prihvatljivi Hrvatima kao konstitutivnom narodu kako bi ponudili konstruktivnu pomoć i rješenje, te međunarodnoj zajednici predstavili problematiku, rekla je na početku predsjednica Odbora za Hrvate izvan RH Zdravka Bušić te dodala kako je Hrvatska kao potpisnica Daytonskog sporazuma dužna osigurati njegovu provedbu.
Govoreći o važnosti ove teme i krizi izbornog zakonodavstva Sitarski je rekao kako je za konstitutivnost sva tri naroda, a posebno Hrvata, kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda u BiH bitno uzeti u obzir popis stanovništva i postojeću administrativnu podjelu. Sitarski je također istaknuo činjenicu da je u posljednjih 25 godina došlo do izmjena Daytonskog sporazuma i ustroja koji je njime uspostavljen.
– Došlo je do nepoštivanja volje Hrvata kao konstitutivnog naroda koji se mogu naći u poziciji da izgube konstitutivnost. Sitarski je dodao kako su Hrvati zakinuti u procesu izbora člana Predsjedništva i predstavnika u domovima naroda. Rekao je kako je važno omogućiti rješenje koje štiti temeljna ustavna načela konstitutivnosti naroda i ostalih građana te dodao kako rješenja koja nudi Institut za društveno-politička istraživanja uključuju i rješavanje presuda u predmetu Ljubić i presude Europskog suda za ljudska prava (Sejdić i Finci, Pilav i Zornić) te kako isti ne zahtijevaju administrativne promjene. – Važno je naglasiti kako ni jedna odluka Suda za ljudska prava ne traži ukidanje konstitutivnosti i uvođenja građanskog modela niti se one odnose na ustav i konstitutivnost triju naroda već na konkretna prava pojedinih građana, rekao je Sitarski.
– Hrvatski narodni sabor, kao krovna institucija koja u BiH okuplja hrvatske stranke, predložio je model izbornog zakona kojim bi se uklonila diskriminacija Hrvata. Međutim, u nedavnim razgovorima s predstavnicima bošnjačkih stranaka, pod okriljem predstavnika SAD-a i EU-a, stajališta bosanskih stranaka ne daju nadu za optimizam za dobar i pravovremen ishod do idućeg izbornog ciklusa 2022., naglasio je Josip Merdžo. Kao optimalan prijedlog istaknuo je model da se dva člana Predsjedništva biraju iz dvije izborne jedinice - jedan iz većinske hrvatske, a jedan iz većinske bošnjačke.
Komentirajući neke prijedloge iz Europske unije o odustajanju od koncepta konstitutivnosti i brisanja etničkog „prefiksa“ rekao je kako oni nisu dobri za budućnost i opstojnost ne samo Hrvata već i BiH kao države triju konstitutivnih naroda. – Naš je cilj da se dobije legitiman predstavnik u strukturama vlasti, ne samo hrvatskog naroda već i ostala dva konstitutivna naroda i to izabranog od strane onih koje ta osoba treba zastupati, rekao je Merdžo te zaključio kako je važno da se poštuje legitimna volja naroda na demokratski način i to predstavničke, a ne pripadajuće demokracije.
Rasprava je ukazala na prijeku potrebu donošenja novog izbornog zakona temeljenog na Daytonskom sporazumu, kako bi se onemogućila dominacija jednog konstitutivnog naroda nad drugim i koji će u konačnici biti prihvatljiv za sva tri naroda.
Sudionici su se složili kako je za rješavanje ovog problema prvenstveno potrebna politička volja u BiH. Istaknuta je potreba šire rasprave u javnosti, kako bi se partneri u EU i šire senzibilizirali te postali svjesniji ozbiljnosti ove političke situacije, koja je neodrživa za Hrvate kao najmalobrojniji narod.
Zaključeno je kako ponuđeni modeli izbornog zakona ne smiju ići nauštrb konstitutivnih naroda, štoviše zato, jer se po zadnjem popisu stanovništva čak 97 posto stanovnika BiH izjasnilo pripadnicima jednog od triju konstitutivnih naroda.
Na kraju sjednice naglašeno je da će ova tema i dalje ostati na dnevnom redu ovog Odbora i Odbora za vanjsku politiku.