Zagreb – Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku održao je u četvrtak tematsku sjednicu o problemu liječenja u Hrvatskoj osoba s poremećajima u prehrani kao što su anoreksija, bulimija te drugi poremećaji. Sjednicu s ovom temom, u mjesecu veljači posvećenom podizanju svjesnosti o poremećajima hranjenja, inicirala je članica Odbora, zastupnica i internistica sa subspecijalizacijom endokrinologije i dijabetologije, Andreja Marić.
Na sjednici su sudjelovali članice i članovi Odbora, predstavnici mjerodavnih zdravstvenih ustanova, stručnjaci za poremećaje u prehrani te predstavnici civilnih udruga koje pomažu oboljelima i njihovim obiteljima.
- Ovi poremećaji ne samo da otežavaju i razaraju živote pojedinaca, nego i cijelih obitelji, a borba s njima može biti ogroman mentalni, fizički i emocionalni izazov te stoga predstavlja i ozbiljan javnozdravstveni problem, kazala je otvarajući sjednicu predsjednica Odbora, ujedno specijalistica psihijatrije i subspecijalistica psihoterapije Renata Sabljar-Dračevac.
Zastupnica Andreja Marić naglasila je kako se radi o ozbiljnoj i devastirajućoj bolesti čije posljedice mogu biti trajne. – Imamo velikih problema, prije svega zbog bolesnika i njihovih obitelji, stoga bi se na državnoj razini trebali više pobrinuti o oboljelima, kazala je Marić. Napomenula je kako još uvijek nema točnih podataka o broju oboljelih, no on varira između 40 i 100 tisuća, a samo 30 posto oboljelih zatraži liječničku pomoć. Istaknula je važnost multidisciplinarnog pristupa u liječenju poremećaja hranjenja, te pozvala na veću podršku udrugama koje pružaju pomoć oboljelima i njihovim obiteljima, snažnije djelovanje institucija, zdravstvene administracije i veću senzibilizaciju javnosti.
Voditelj Udruge „Nada“ Hrvoje Rendulić govorio je o radu ove udruge koja već 24 godine pomaže oboljelima i njihovim obiteljima, ali i o problemima s kojima se susreću, među kojima je i nedostatak prostora i sredstava za rad. - U vrijeme kad je udruga osnovana anoreksija se nije smatrala javnozdravstvenim problemom, kazao je Rendulić, dodavši kako je u tih dvadeset četiri godine kroz udrugu prošlo preko 12 tisuća oboljelih, uglavnom žena, od kojih je preminulo preko 1200 zbog akutnih komplikacija koje su posljedica neliječenog primarnog stanja bolesti. Smatra da je u Hrvatskoj „institucionalno liječenje nikakvo ili je u povojima“ te da su punoljetne oboljele osobe diskriminirane u svom pravu na liječenje, a hospitalizacija se radi na krivi način. - Ovo je javni i socijalno zdravstveni problem, a najmanje što društvo može napraviti je da pomogne udrugama, pogotovo da to učine gradske i županijske vlasti, kazao je Rendulić.
Iz Klinike za psihijatriju „Sveti Ivan“ iz Zagreba obratio se dr. Hrvoje Handl, spec. psihijatar, subspecijalist psihoterapije, voditelj Dnevne bolnice za poremećaje prehrane. Predstavio je djelovanje Dnevne bolnice koja je osnovana 2014., koja osim stručne psihijatarske pomoći i liječenja osoba s poremećajima prehrane radi i na osvješćivanju ovoga problema, pri čemu je naveo izložbu „Lica gladi“ koja je otvorena prošle godine u rujnu, a jedan njezin segment posvećen je porastu poremećaja hranjenja, pogotovo kod mlađe populacije. Osvrnuo se i na javnozdravstvenu akciju za školsku djecu s ciljem da djeca na temu poremećaja hranjenja naprave svoje radove te tako preventivno djeluju na svoje vršnjake.
- Poremećaji u prehrani su psihijatarski poremećaji kojima je karakteristika poremećen odnos s hranom, kompleksan emotivni poremećaj koji uključuje opterećenost težinom, izgledom, tijelom i hranom, osoba ima iskrivljeni osjećaj svog tijela, pojasnio je dr. Handl. U dnevnoj bolnici, kako je naveo, radi tim od 12 do 15 članova, a rade i s obiteljima oboljelih, i onih koji su u terapiji dnevne bolnice, i onih koji to nisu. Od problema izdvojio je velike liste čekanja od godinu do godinu i pol dana.
Maja Žanko, mag. nutricionizma, grupni terapeut u edukaciji, specijalizirana za poremećaje u prehrani, voditeljica nutricionističke grupe u Dnevnoj bolnici za poremećaje prehrane kazala je da u Dnevnoj bolnici mogu dati skrb osobama koji imaju indeks tjelesne mase iznad 15, no ne za one ispod 15, koje se šalju na hitne prijeme. Napomenula je kako je tim dobro umrežen s drugim bolnicama u Zagrebu, ali s ostatkom Hrvatske slabo.
Jelena Balabanić Mavrović, izvršna direktorica centra Bea i stručna vanjska suradnica Dnevne bolnice za poremećaje prehrane ukazala je na problem nemogućnosti hospitalizacije teško pothranjenih punoljetnih osoba oboljelih od anoreksije. - Za maloljetne osobe oboljele od anoreksije tjelesna stabilizacija se izvrsno provodi na Klinici za pedijatriju pri KBC Sestre milosrdnice, no za punoljetne za sada nema rješenja, upozorila je Balabanić Mavrović, naglasivši kako su životno ugroženi pacijenti niskog indeksa tjelesne mase istovremeno i psihijatarski pacijenti, većinom nesuradljivi i odbijaju liječenje. - Problem je što netko oboli od anoreksije kao maloljetna osoba, ali nakon 18. godine više nema mogućnost hospitalizacije, a oporavak u prosjeku traje 4 do 6 godina, kazala je Balabanić Mavrović, ističući kako je veliki izazov u tome suradnja odjela interne/intenzivne medicine i odjela psihijatrije za odrasle.
Navela je primjer modela Marsi Mews koju provodi klinika Mudsley u Londonu, čiji je pristup da se dohrana i tjelesna stabilizacija pacijenta provodi na odjelu psihijatrije koji ima posebno educirani tim psihijatara i medicinskih sestara. - Također je istaknula da su vodeći stručnjaci koji rade po toj metodi prof. Hubertos Himmerlich i prof. Janet Treasure željeli taj model besplatno transferirati u Hrvatsku, no nitko nije bio zainteresiran.
Član Odbora, specijalist psihijatrije adiktolog iz Specijalne bolnice Vrapče Ivan Ćelić, smatra da je osnivanjem dnevne bolnice napravljen iskorak na nacionalnoj razini, no još postoji problem kapaciteta i liste čekanja, što bi trebala rješavati zdravstvena administracija. Ujedno je izrazio podršku udrugama koje brinu o oboljelima i njihovim obiteljima, kao i naporima da se na medijskoj sceni što više čuje o ovoj problematici.
Saborski zastupnik Milan Vrkljan, predstojnik Zavoda za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma „Mladen Sekso“ KBC-a „Sestre milosrdnice“ osvrnuo se na ulogu endokrinologa u prepoznavanju i tretmanu oboljelih od anoreksije. Iz svog iskustva smatra da je potreban interdisciplinarni pristup te da treba pratiti do kojih je saznanja došla endokrinologija u svijetu kako bi se moglo pomoći u liječenju oboljelih.
Načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu i zdravstveni turizam Ministarstva zdravstva Ivana Portolan Pajić također je istaknula važnost timske suradnje u liječenju ovakvih poremećaja. Što se tiče lista čekanja smatra da će važnu ulogu imati javno savjetovanje o mreži javne zdravstvene službe koja obuhvaća i kapacitete kreveta i dnevne bolnice. - Intencija je smanjenje hospitalizacija i povećanje kapaciteta dnevnih bolnica, kazala je Portolan Pajić, napomenuvši kako povećanje broja kreveta mora pratiti i veći broj stručnjaka.
Što se tiče anoreksije i bulimije smatra da treba raditi puno na primarnoj prevenciji, kroz vršnjačku edukaciju i kroz primjere samih oboljelih. - Aktualni podaci Centralnog informacijskog sustava zdravstva iz 2022. pokazuju da je dijagnoza anoreksije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti postavljena 456 osoba, ženskog spola između 10 i 19 godina, 172 dijagnoze bulimije, također kod osoba ženskog spola od 10 do 19 godina, te 469 dolazaka u dnevne bolnice s dijagnozama anoreksije, istaknula je Portolan Pajić.
Dr.sc. Maja Batista, klinička psihologinja tima Centra za poremećaje u jedenju kod djece i adolescenata Pedijatarske klinike KBC Sestara milosrdnica kazala je da somatski oporavak maloljetnih osoba ide dobro, te da je situacija s hospitalizacijom maloljetnika dobra i u Zagrebu, Rijeci i Osijeku. Među izazovima i teškoćama navela je nedostatak dječjeg psihijatra u KBC-u, te nepostojanje multidisciplinarnog tima, gdje bi uz liječnika bili i pravnik, socijalni radnik te nutricionist. Govoreći o samom psihoterapijskom procesu naglasila je kako je on kod maloljetnica vrlo težak, posebno kod mlađih maloljetnica npr. od 11 godina, pa treba uključiti i roditelje. Istaknula je također važnost prevencije, ali i toga kakve poruke se šalju u javnost.
Imenovani član Odbora Tibor Santo, specijalist javnog zdravstva, osvrnuo se na liste čekanja, upozorivši kako se u godinu i pol dana svašta može dogoditi s bolešću. - Ovo je javno zdravstveni problem i treba vidjeti gdje se može širiti mrežu visokospecijaliziranih jedinica za to ili proširiti postojeće, kazao je. Također je naglasio važnost i ulogu primarne zdravstvene zaštite, liječnika školske medicine te edukacija.
Predsjednica Odbora Renata Sabljar-Dračevac zaključno je izrazila nadu da će se uskoro zbog sve većeg broja osoba pogođenih s poremećajima prehrane, uspostaviti kvalitetniji sustav prevencije i liječenja oboljelih.