Zagreb – Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora održao je u četvrtak tematsku sjednicu pod nazivom „Sudska praksa o kaznenom djelu iz članka 314. stavka 1. i 2. kaznenog zakona – kaznenopravni, društveni i sigurnosni aspekti kaznenog djela prisile prema službenoj osobi“.
Na sjednici su uz članove i članice Odbora za pravosuđe sudjelovali i predstavnici ključnih institucija pravosuđa, sudbene vlasti, unutarnjih poslova i policije, pučka pravobraniteljica te predstavnici ostalih nadležnih institucija.
Sjednica je sazvana s ciljem da se analizira aktualna sudska praksa u postupanju prema počiniteljima kaznenog djela prisile prema službenoj osobi i kaznenopravnu politiku u okviru kaznenopravnih propisa, s naglaskom na zaštitu integriteta službenih osoba, te šire društvene i sigurnosne posljedice ovog kaznenog djela.
Predsjednik Odbora za pravosuđe Nikola Grmoja uvodno je istaknuo kako ga je za sazivanje tematske sjednice potaknuo slučaj brutalnog napada stranog državljana na policijsku službenicu, za koji je počinitelj osuđen na uvjetnu kaznu. Naglasio je kako je takva presuda izazvala snažnu reakciju javnosti, brojne negativne komentare te reakcije nadležnih institucija. Zajednička poruka svih nadležnih bila je da takva presuda ne šalje dobru poruku javnosti niti doprinosi povjerenju građana u pravosudni sustav.
Ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske Davor Božinović istaknuo je kako se u javnosti najčešće postavlja pitanje kako je moguće da Hrvatska za kazneno djelo prisile prema službenoj osobi propisuje strože kazne nego brojne druge članice Europske unije, dok su posljedice za počinitelje u praksi često znatno blaže od onoga što je zakonodavac predvidio. Naglasio je da se kod ovog kaznenog djela ne radi samo o napadu na pojedinca, već i o napadu na pravni poredak, institucije države te na svakog građanina koji očekuje zaštitu sustava.
Podsjetio je da su tijekom 2025. godine evidentirana 273 kaznena djela prisile prema službenoj osobi, od čega čak 252 na štetu policijskih službenika. – Ne radi se o izoliranim slučajevima, već o pojavi koja se kontinuirano ponavlja i najviše pogađa upravo policijske službenike, kazao je Božinović i ocijenio da je ovdje riječ o ozbiljnom izazovu koji zahtijeva ozbiljan odgovor.
Govoreći o zakonodavnom okviru, Božinović smatra da nije problem u nedostatku zakonskih alata ni adekvatnih sankcija, već u njihovoj dosljednoj primjeni. Istaknuo je kako bi podaci o izrečenim sankcijama trebali zabrinuti svakoga tko vjeruje u preventivnu funkciju prava. Naglasio je da svrha kaznenog prava nije samo utvrditi krivnju počinitelja, nego i poslati jasnu poruku o tome kakvo ponašanje društvo smatra neprihvatljivim te da ono bude sankcionirano. Zaključio je kako ovo nije samo pitanje policije, Ministarstva unutarnjih poslova, držanog odvjetništva ili sudova, već cijelog lanca pravde, koji mora osigurati da odgovor države bude jasan, dosljedan i predvidljiv te da se doneseni zakoni primjenjuju.
Zamjenica Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske Andrea Šurina Marton istaknula je kako je tijekom posljednje dvije godine zabilježen porast kaznenih prijava zbog napada na službene osobe. Ocijenila je da je postojeći zakonodavni okvir odgovarajući te da u procesuiranju takvih kaznenih djela nema značajnih poteškoća. Naglasila je kako su policijski službenici najčešće žrtve kaznenog djela napada na službene osobe.
Državni tajnik Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Ivan Crnčec također je ocijenio da je zakonodavni okvir za ovo kazneno djelo primjeren te da propisuje dovoljno širok raspon kazni koji sudovima omogućuju individualizaciju sankcija prema okolnostima svakog konkretnog slučaja.
Predsjednik Kaznenog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske Dražen Tripalo je upozorio kako javnost često posvećuje premalo pozornosti obrazloženjima sudskih odluka i izrečenih kazni. Istaknuo je da je zadaća suda svakom počinitelju odmjeriti kaznu primjerenu svim okolnostima počinjenog djela i osobnosti počinitelje, vodeći računa o stupnju krivnje, svrsi kažnjavanja te brojnim zakonom propisanim olakotnim i otegotnim okolnostima. Naglasio je kako suci ne mogu donositi odluke prema očekivanjima javnosti niti se dodvoravati političarima jer bi to dovelo u pitanje neovisnost pravosuđa.
Sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske Marin Mrčela istaknuo je kako političari ne bi smjeli davati preporuke sucima o tome kako trebaju suditi, ocijenivši takve istupe izravnim, neprimjerenim i zakonom zabranjenim uplitanjem u pravosudni sustav. Dodao je da svaka rasprava o izrečenim kaznama mora biti argumentirana, lišena emocija i površnih ocjena.
Predsjednica kaznenog odjela Općinskog kaznenog suda u Zagrebu Ivona Horvatić predstavila je statističke podatke suda te navela kako je u posljednjih pet godina pravomoćno okončano 106 predmeta. Naglasila je da među tim predmetima nije donesena nijedna oslobađajuća presuda te ocijenila da takvi podaci ne potvrđuju tvrdnje o blagom postupanju sudova u slučajevima.
Glavni ravnatelj policije Nikola Milina istaknuo je kako policija kontinuirano prati sva područja kriminaliteta, redovito preispituje vlastiti rad te smatra da je svaka kritika dobrodošla. Naglasio je kako su u većini slučajeva počinitelji kaznenih djela prilile prema službenoj osobi već otprije poznati policiji.
Predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić upozorio je da ogorčenost ne postoji samo u javnosti, već i među policijskim službenicima koji se često pitaju tko stoji iza njih i pruža im podršku kada postanu žrtve napada tijekom obavljanja službe. Istaknuo je kako se policijski službenici najviše žale na kaznenu politiku koju smatraju simboličnom, navodeći da izrečene kazne za napade na policijske službenike često ne ostvaruju potrebnu sankcionirajuću svrhu.
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter je naglasila kako pitanje napada na osobe koje obavljaju poslove od javnog interesa i sigurnosti svih koji djeluju u javnoj funkciji zahtjeva ozbiljnu raspravu kako bi se prevenirali budući incidenti. Osvrnuvši se na slučajeve u kojima su počinitelji strani državljani, upozorila je da nije potrebno stvarati paniku među građanima jer takav pristup može izazvati neželjene društvene reakcije i dodatne podjele. Istaknula je kako Sabor i Odbor za pravosuđe treba voditi ozbiljne, argumentirane i na činjenicama utemeljen rasprave o pojavama vezanim uz napade na policijske službenike te o podacima koji proizlaze iz sudske prakse, ali bez senzacionalizma. Govoreći o kaznenom djelu prisile prema službenoj osobi Šimonović Einwalter je navela statističke podatke Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije za razdoblje od 2020. do 2025. godine, prema kojima je u 77 posto slučajeva napada na službenu osobu izrečena uvjetna osuda počiniteljima. Ocijenila je kako je riječ o podatku o kojem treba voditi razumnu, stručnu i argumentiranu raspravu.
U raspravi koja je uslijedila sudionici su razmijenili stajališta o postojećem zakonodavnom okviru, aktualnoj kaznenopravnoj politici i sudskoj praksi vezanoj uz kazneno djelo prisile prema službenoj osobi. Posebna pozornost posvećena je pitanju ostvaruje li se kroz postojeći sustav kažnjavanja svrha kaznenopravne zaštite službenih osoba. Sudionici su raspravljali o učestalosti uvjetnih osuda, preventivnoj funkciji kaznenog prava, zaštiti policijskih službenika kao najčešćih žrtava te važnosti povjerenja građana u pravosudni sustav i institucije države.
Zaključno, predsjednik Odbora za pravosuđe Nikola Grmoja rekao je kako u demokratskom društvu nitko ne smije biti izuzet od kritike javnosti te da se jedino kroz zajednički dijalog mogu pronaći najbolja rješenje. Kazao je da će Odbor na temelju rasprave i iznešenih stajališta sa tematske sjednice donijeti zaključke.