Zagreb - Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora održao je u srijedu tematsku sjednicu o modalitetima rješavanja nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom.
U radu sjednice su, uz članove Odbora, predstavnike Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Ministarstva gospodarstva, Državnog inspektorata, Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja sudjelovali i predstavnici španjolske Agencije za informacije i kontrolu hrane i rumunjskog Vijeća za tržišno natjecanje.
- Odbor za poljoprivredu već duže vrijeme upozorava kako bi se prodaja poljoprivredno prehrambenih proizvoda ispod njihove proizvođačke cijene trebala smatrati nepoštenom trgovačkom praksom, uvodno je istaknula Marijana Petir podsjetivši na zaključak koji je Hrvatski sabor usvojio prilikom glasovanja o Zakonu o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom u veljači 2024. Istim su nadležne agencije i ministarstva pozvane da razmotre pozitivna iskustva drugih država članica, posebno onih vezanih uz metode utvrđivanja proizvođačkih cijena i sljedivosti prehrambenih proizvoda, te da ponude rješenja kojima bi se osigurala pravednija raspodjela vrijednosti u lancu opskrbe hranom. - Prisutnost proizvoda čije cijene su ispod proizvođačkih cijena čini nelojalnu konkurenciju domaćim proizvodima na tržištu, takvi proizvodi uglavnom dolaze iz drugih država, a ukoliko su upitne kvalitete, predstavljaju problem i za naše potrošače - rekla je Petir.
Dodala je kako je s ciljem boljeg pozicioniranja proizvoda s nekom od nacionalnih i/ili europskih shema kvalitete, Odbor pozvao da se nepoštenom praksom proglasi i praksa odbijanja trgovca da ove proizvode uvrsti u svoju ponudu zbog njihove sezonalnosti ili nedostatnih količina, kao i zbog stavljanja na tržište proizvoda bez provjere njihove sljedivosti, ukoliko je njihova nabavna cijena niža od prosječnog troška na mjerodavnom tržištu u razdoblju otkupa. Petir je podsjetila kako se današnja sjednica održava samo dva dana nakon što su predstavnici država članica u Posebnom odboru za poljoprivredu odobrili pregovarački mandat Vijeća o uredbi koja se odnosi na nova pravila usmjerena na borbu protiv prekograničnih nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom.
- S ciljem ograničavanja uništavanja vrijednosti u lancu opskrbe hranom provjerava se jesu li cijene plaćene svim dionicima lanca opskrbe poštene, a pri tome niti jedan dionik lanca ne može slijedećem dioniku naplatiti nižu cijenu od one koju je platio, rekla je María Fernández Sanz, direktorica španjolske Agencije. Provedba zakona još uvijek se usklađuje, najveći izazov u provedbi predstavljaju poslovne tajne, a Agenciji je osiguran pristup svim podatcima. Kako je rekla, najviše nadzora Agencija je provela nad mlijekom, medom, voćem i povrćem.
- Nakon lobiranja udruga i lokalnih proizvođača, sljedivost proizvoda uvedena je kao nepoštena trgovačka praksa u rumunjski zakon, rekao je Cosmin Belacurencu, član rumunjskog Vijeća. Sukladno odredbama rumunjskog zakona, nakon zaprimanja pritužbe o nepoštenoj trgovačkoj praksi pokreće se proces mirenja između stranaka, koji često završava povlačenjem pritužbe. Dodao je kako poljoprivrednici uglavnom ne žele podnositi prijave protiv trgovaca i otkupljivača jer još uvijek postoji strah da će izgubiti ugovore.
- Ovaj Odbor je nakon inicijative da se nepoštenom trgovačkom praksom proglasi prodaja proizvoda ispod proizvođačke cijene dobio odgovor od mjerodavnih hrvatskih institucija kako ne postoji matematički model kojim bi se te cijene izračunale što mi ne prihvaćamo kao valjano obrazloženje, rekla je Marijana Petir i postavila upit kako se proizvođačke cijene izračunavaju u Španjolskoj i Rumunjskoj, te kakve su kazne ukoliko se utvrdi da je proizvod stavljen na tržište ispod proizvođačke cijene.
Upitala je i koliko je proizvoda iz kratkih lanaca opskrbe hranom, proizvoda s oznakom kvalitete, proizvoda iz integrirane i ekološke proizvodnje na policama trgovina, te postoje li mjere kojima se potiču trgovački lanci da domaći kvalitetni proizvodi budu primjereno zastupljeni na njihovim policama. Petir je podsjetila i da trgovački lanci u različitim državama članicama imaju različite cijene za isti proizvod, a da je hrvatski proizvod iz iste skupine proizvoda bitno skuplji, od proizvoda koji stiže iz neke druge države, posebice matične države u kojoj je registriran taj trgovački lanac. - Takav način poslovanja upućuje na višeslojne probleme, a poljoprivrednici i mala prehrambena industrija me upozoravaju da uz rabat koji daju trgovačkim lancima, trgovci na njihove proizvode dižu marže i po 80 posto, dodala je i upitala postoje li ovakove pojave u Španjolskoj i Rumunjskoj i kako se suzbijaju.
Na problem visokih marži na domaće proizvode i nepoštenih postupanja trgovaca upozorio je i zastupnik Mate Vukušić, pozvavši nadležne institucije da odlučnije krenu u rješavanje tog problema. Rekao je kako nema potrebe za novim zapošljavanjima u AZTN-u i DIRH-u već da postojeći zaposlenici trebaju raditi svoj posao.
- Agencija provjerava da li je prodajna cijena manja ili veća od one koju je platio distributer, odgovorila je Fernández Sanz i pojasnila kako cijena onog slijedećeg u lancu ne može biti manja od onog prethodnog u lancu. Dodala je kako su rokovi plaćanja u Španjolskoj od 30 – 60 dana, a za kvarljive proizvode i kraće. - Do 2020. u Rumunjskoj je na snazi bila pozitivna diskriminacija za domaće proizvode, no ista je zbog povrede europskog prava ukinuta, odgovorio je Belacurencu i dodao kako je u rumunjskom Parlamentu pokrenuta inicijativa i rasprava o ograničavanju marži za neke proizvode, no o istome još nije zaključena zakonodavna procedura. Dodao je da u Rumunjskoj postoji udruga koja promiče lokalnu proizvodnju, čijom zaslugom su potrošači stekli naviku kupovati lokalne proizvode, dok su u trgovinama lokalni proizvodi posebno označeni. Što se novčanih kazni tiče rekao je kako one iznose i do 120.000 eura za tvrtke koje više puta povrijede odredbe Zakona.
- Procjena učinaka provedbe Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom osigurala je veću pravnu sigurnost proizvođačima, što je utjecalo i na povećanje njihove likvidnosti, rekla je Sandra Mikinac, članica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja. Dodala je kako Agencija nema ovlasti regulirati marže niti maloprodajne cijene i da je prisutan strah dobavljača od odmazde trgovaca ukoliko prijave nepoštene trgovačke prakse, no prisutno je i nerazumijevanje adresata i javnosti o zadaći i ovlastima Agencije.
- Državni inspektorat nije utvrdio da su trgovci prodavali proizvode ispod njihove nabavne cijene, rekla je Vedrana Filipović Grčić, pomoćnica glavnog državnog inspektora i dodala kao DIRH nema ovlasti nadzirati formiranje maloprodajne cijene, osim u slučajevima primjene Odluke Vlade Republike Hrvatske o ograničavanju cijena nekih proizvoda. Dodala je da se cijene slobodno formiraju na tržištu, no Državni inspektorat, kao nadzorno tijelo podržava inicijative koje će ograničiti nepoštena ponašanja.
U raspravi su istaknuti problemi vezani uz uvoz UHT mlijeka iz drugih država po cijeni od 0,62 – 0,64 centa, dizanju marži na domaće proizvode, zlouporabi akcijskih rabata od strane trgovaca, produljenje rokova plaćanja te nedovoljno dobro reguliranog povrata proizvoda koji generira nepoštene prakse. Ukazano je i na probleme u mljekarskom sektoru, potrebu jasnijeg deklariranja proizvoda, ograničavanja i zabrane predeklariranja i na sve veću prisutnost meda sumnjivog podrijetla na tržištu. Zatražena je i informacija o obvezi proizvođača na dostavu informacije o cijenama. Ukazano je i na nužnost udruživanja i zajedničkog nastupa proizvođača na tržištu zbog jačanja njihove pregovaračke snage.
- S ciljem suzbijanja nepoštenih praksi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u stalnim je pregovorima s poljoprivredno prehrambenim sektorom, osnovana je Radna skupina, a uskoro se očekuje i Studija o iskustvima vezanim uz mjere određivanja cijena u različitim državama članicama i njihov utjecaj na lanac opskrbe hranom i izmjena važeće Direktive koju priprema Europska komisija, rekao je Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i dodao kako će isto utjecati na poboljšanje položaja proizvođača.
- Zadatak je stvoriti novi zakonodavni okvir koji će osigurati povoljan okvir za sve sudionike u lancu opskrbe hranom, rekao je državni tajnik Ministarstva gospodarstva, Goran Romek. U tom smislu trebamo poticati domaću proizvodnju, a hrvatskim potrošačima osigurati dostupnost zdrave hrane.
U radu sjednice sudjelovali su i predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatskog pčelarskog saveza, Hrvatske voćarske zajednice, Hrvatske mljekarske udruge, Croatiastočara, HUU Salers Croatia, Zajednice Udruga hrvatskih povrćara i Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda.
Odbor za poljoprivredu pripremit će preporuke za nadležna državna tijela i institucije kako bi se nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom svele na minimum.
Videosnimka sjednice: https://www.youtube.com/watch?v=MX4nDFlugrY