Zagreb – U prigodi obilježavanja desete obljetnice potpisivanja Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji Odbor za europske poslove u četvrtak je na svojoj sjednici obilježio ovaj povijesno važan datum.
–Ovom prigodom prisjećamo se velikog događaja od prije deset godina i potpisivanja Ugovora o pristupanju koji su u Bruxellesu na današnji dan 2011. godine potpisali tadašnja predsjednica Vlade Jadranka Kosor i tadašnji predsjednik Hrvatske Ivo Josipović, rekao je Domagoj Hajduković te ih kao posebne goste pozdravio i zahvalio im na dolasku.
Kao dugogodišnji zastupnik koji je u vrijeme potpisivanja ugovora bio na čelu Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, o tom vremenu te važnoj ulozi Hrvatskoga sabora u procesu usklađivanja hrvatskoga zakonodavstva sa stečevinom Unije, govorio je potpredsjednik Hrvatskoga sabora Furio Radin. –Važno je naglasiti da Europska unija kao nadnacionalna zajednica bitno mijenja stanje u društvima zemalja članica ne samo svojim zakonodavstvom već uvođenjem europske prakse u procesu donošenja odluka i uspostave društvenih standarda u brojnim područjima čak i onima koji nisu u njezinoj izravnoj nadležnosti, kao što su obrazovanje, znanost, socijalna politika i drugo, istaknuo je Radin.
Govoreći o važnosti i ulozi Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina rekao je kako je jedan od glavnih kriterija koje države moraju ispuniti kako bi postale članice EU-a politički kriterij koji se, između ostaloga, odnosi i na poštivanje ljudskih prava i prava manjina. – Područje ljudskih prava je jedno od područja koje je izravno povezano s političkim funkcioniranjem društva pa i s političkim kriterijima ulaska u Uniju, koji su po meni bili presudni za naš ulazak, naglasio je potpredsjednik Sabora te dodao kako su pred Hrvatskom bili znatno čvršći kriteriji iz ovoga područja što se po njegovim riječima pokazalo važnim čimbenikom demokratizacije društva.
Kako je rekao Hajduković, mandat Vlade kojoj je bila na čelu premijerka Jadranka Kosor uvelike je obilježio europski put Hrvatske i u tom periodu nije bilo važnije teme od članstva u EU-u, a tog se razdoblja u svom obraćanju prisjetila tadašnja predsjednica Vlade Jadranka Kosor.
–Za mene je to bio veličanstven dan prije deset godina i dobro je da se toga prisjetimo i svega onoga što mu je prethodilo, rekla je Kosor i dodala kako smo potpisivanjem Ugovora ostvarili do tada najveći strateški cilj i sjeli za stol s krugom europskih država i naroda kojima civilizacijski pripadamo. Govoreći o razdoblju pregovora prisjetila se i onih teških trenutaka i blokade pregovora, ali i otvaranja i zatvaranja poglavlja 23. Pravosuđe i temeljna prava, rezervama glavnog tužitelja Međunarodnoga kaznenoga suda u Haagu o tome surađujemo li ili ne surađujemo sa Sudom, ali i određenim nezadovoljstvima i pritiscima unutar Hrvatske.
Ivo Josipović, kao supotpisnik Ugovora o pristupanju i tadašnji hrvatski predsjednik, je posebno istaknuo kako je to bio važan povijesni dan za Hrvatsku i rezultat tadašnjeg velikog zajedništva. –Upravo zato jer je to bio napor svih relevantnih političkih snaga u Hrvatskoj bilo je moguće završiti pregovore i pokazati da je Hrvatska zaista ispunila sve što je trebalo, rekao je Josipović. Dodao je kako smo u to vrijeme imali i ozbiljnih izazova, od priče s Haaškim sudom, problema sa poglavljem pravosuđa i manjinskim pravima koja su, kako je rekao, na kraju vrlo dobro riješena. – To je pomoglo ocjeni Hrvatske da ispunjava politički kriterij i tome su veliki doprinos dali pripadnici manjinskih zajednica realno vrednujući ono što je Hrvatska napravila na poštivanju ljudskih i manjinskih prava, napomenuo je Josipović.
–U postupku pregovora koji su bili dugi i teški, to uvijek tvrdim, Hrvatska je postala ne samo bolja država, nego i bolje društvo pod čime mislim da su u njega inkorporirane europske vrijednosti do kojih danas toliko držimo, rekao je Josipović zaključujući kako smo ulaskom u EU jako profitirali ne samo u materijalnom smislu već u pripadnosti zajednici u kojoj je posebno važno da, kako je naglasio, možemo ravnopravno s drugim zemljama i narodima odlučivati o našoj, europskoj i svjetskoj sudbini.
Kao posebno važan podatak istaknuo je rezultate iz istraživanja javnoga mnijenja koji govore kako građani Hrvatske i dalje daju veliku potporu članstvu u Uniji, a vladajućima poslao poruku kako je njihova zadaća očuvanje „vatre europejstva“. –Još jednom pozivam one koji nose baklju hrvatske demokracije, vlasti i upravljanja danas i one koji će to činiti sutra da o tome vode računa, a nadam se da će Hrvatska zauvijek biti vrijedna i uspješna država Europske unije, rekao je zaključno Josipović.