.png)
Zagreb - U povodu Svjetskog dana hrane i Međunarodnog dana ruralnih žena predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijan Petir održala je sastanak s predsjednicom Udruge uzorne hrvatske seoske žene Katicom Jerleković, pobjednicom 21. Izbora za najuzorniju hrvatsku seosku ženu Matejom Vranović, prvom pratiljom Mateom Bello, drugom pratiljom Marijanom Svetić i najuzornijom hrvatskom seoskom ženom za 2019. i 2020. godinu Svetlanom Bastalić.
Petir je zaželjevši dobrodošlicu u Hrvatski sabor čestitala ovogodišnjim pobjednicama i izvijestila o aktivnostima Odbora za poljoprivredu kojima je inicirana rasprava o pitanjima položaja žena na ruralnim područjima u Republici Hrvatskoj. Rekla je kako je Odbor za poljoprivredu upozorio na važnost jačanja ekonomskog i socijalnog položaja žena u ruralnim područjima i predložio da se za to predvide mjere u Strategiji poljoprivrede do 2030. i u Nacionalnom strateškom planu u okviru Zajedničke poljoprivredne politike, u čemu ih je podržala i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Petir je također kazala kako u svojim programima ruralnog razvoja za trenutno programsko razdoblje niti jedna država članica EU-a nije programirala potprograme za potporu ženama na ruralnim područjima, iako je njihova uloga multifunkcionalna, njihovi projekti su važni, a njihov status je potrebno profesionalizirati, za što se založila kada je bila izvjestiteljica Europskog parlamenta za žene u ruralnom području. Naglasila je da je važno osvijestiti donosioce odluka, ali i javnost o ulozi koju žene imaju za proizvodnju hrane, zaštitu okoliša i biološke raznolikosti te za očuvanje tradicijskih i obiteljskih vrijednosti na ruralnim područjima.
Katica Jerleković je zahvalila zastupnici Petir na kontinuiranoj i dugogodišnjoj podršci koju pruža svim seoskim ženama te je upozorila na negativnu sliku koja se stvara o njima u medijima i javnosti, a što je rezultat predrasuda. Upozorila je i na problem s nedostatkom poljoprivrednog zemljišta, na visoke troškove proizvodnje, ali i uvoz proizvoda po nelojalnim cijenama kojima hrvatski poljoprivrednici ne mogu konkurirati.
- Žena iz grada i žena sa sela su iste jer obje rade, proizvode, privređuju, no taj rad nije prepoznat u dovoljnoj mjeri, rekla je Međimurka Mateja Vranović koja se uz stočarstvo bavi i ratarstvom, proizvodnjom bučinog ulja i proizvodnjom meda. Kao glavni izazov navela je povećanje obima svoje proizvodnje i istaknula je ograničenja koja zbog ekonomske veličine njezinog gospodarstva ima u pristupu mjerama iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske.
Matea Bello na svom obiteljskom poljoprivrednim gospodarstvu u Pleternici uz uzgoj lipicanaca, svinja, tov junadi, peradarstvo, vinogradarstvo i proizvodnju povrća vodi i restoran, te se bavi seoskim turizmom. Istaknula je kako su se nakon pojave pandemije bolesti COVID-19 hrvatski potrošači okrenuli prema domaćim proizvodima, no za proširenje i osuvremenjivanje proizvodnje njenom gospodarstvu nedostaje poljoprivredno zemljište.
- Hrana je i bolest i lijek i tako ju treba vrednovati, rekla je Marijana Svetić koja se bavi proizvodnjom i preradom povrća, uzgojem krava i ovaca. Uz provedbu mjera iz Programa ruralnom razvoja istaknula je kako bi iste trebale biti fleksibilnije, posebno za male poljoprivrednike. Ukazala je na specifičnosti proizvodnje u Lici, čiji se proizvođači, iako prometno povezani i sa Zagrebom i s gradovima na jadranskoj obali susreću s visokim troškovima cestarine, ali i sve učestalijim štetama koju počini divljač na poljoprivrednim usjevima, što posljedično ima za rezultat iseljavanje.
Svetlana Bastalić iz Pitomače upozorila je kako zbog prometne nepovezanosti i teškog plasmana poljoprivrednih proizvoda ne vidi budućnost života na selu, a zbog kojih razloga je njena obitelj smanjila obim poljoprivredne proizvodnje. Rekla je kada bi se suzbila nelojalna konkurencija i pošteno platio hrvatski poljoprivredni proizvod, ona i njena obitelj imali bi motivaciju povećati svoje gospodarstvo i proizvodnju.
Petir je zaključila kako je za poboljšanje položaja žena na ruralnim područjima potrebno strateško planiranje i međuresorna suradnja nadležnih tijela državne uprave. Uz visoke troškove proizvodnje, kao što je to primjer sada s cijenom stočne hrane, rekla je kako je za isto potrebno iznaći model kojim bismo spriječili izvoz kvalitetne sirovine iz Republike Hrvatske i potom uvoz te iste sirovine po bitno višim cijenama. Uz nepoštene trgovačke prakse, Petir je podsjetila kako je tijekom izmjena Zakona o nepoštenim trgovačkim praksama u lancu opskrbe hranom predlagala da se nepoštenom trgovačkom praksom smatra i prodaja ispod proizvodnje cijene i/ili prodaja ispod tržišne cijene, no da isto nije prihvaćeno uz obrazloženje kako bi takva mjera onemogućila uvoz, a da Republika Hrvatska sada ne proizvodi dovoljno hrane za svoje potrebe. Zato je, istaknula je Petir, potrebno stvoriti uvjete za povećanje poljoprivredne proizvodnje i općenito konkurentnosti hrvatske poljoprivrede kako bi se našim građanima osigurale dostatne količine kvalitetne domaće hrane po pristupačnim cijenama. Petir je zahvalila predstavnicama Udruge i pozvala ih na daljnju suradnju s ciljem poboljšanja položaja žena u ruralnim područjima.