Zagreb – Neformalnoj, nestranačkoj skupini saborskih Zastupnika u borbi protiv raka (ZBPR) u četvrtak je u Saboru, uz osvrt na plan do 2025., predstavljen novi Akcijski plan u borbi protiv raka za razdoblje od 2026. do 2028. godine, a koji Republika provodi u okviru Nacionalnog strateškog okvira protiv raka.
– Hrvatska je dosadašnjom provedbom Nacionalnog strateškog okvira postigla vrlo ohrabrujuće rezultate koji pokazuju da je rak pobjediv, ako toj temi pristupimo na odgovarajući način, i to je poruka koju želimo poslati našim građanima koje pozivamo da se uključe u programe prevencije i ranog otkrivanja, kazao je predsjednik skupine ZBPR Andro Krstulović Opara.
Donesen u prosincu 2020. godine, Nacionalni strateški okvir protiv raka do 2030. za cilj ima smanjiti razlike u odnosu na najuspješnije europske zdravstvene sustave, prvenstveno kroz prevenciju i rano otkrivanje karcinoma. Novi Akcijski plan za razdoblje od 2026. do 2028. objedinjuje prevenciju, probire, dijagnostiku, liječenje, rehabilitaciju, palijativnu skrb, edukaciju, istraživanja, digitalizaciju i sustav praćenja rezultata kroz jedinstveni operativni okvir. Poseban fokus stavljen je na povećanje odziva građana na nacionalne programe probira, razvoj nacionalne onkološke mreže, povezivanje svih razina zdravstvenog sustava, unaprjeđenje Registra za rak, uspostavu nacionalne baze onkoloških podataka, razvoj personalizirane medicine i molekularne dijagnostike te jačanje dostupnosti kliničkih istraživanja i inovativnih terapija.
– Procjenjuje se da u Hrvatskoj trenutno živi oko 180 do 200 tisuća osoba kojima je u nekom trenutku života dijagnosticiran rak, a posebno visoke stope preživljenja kod raka prostate, dojke i melanoma znače da danas u našoj zemlji postoje deseci tisuća ljudi koji žive dug i kvalitetan život nakon dijagnoze raka, istaknula je državna tajnica u Ministarstvu zdravstva Marija Bubaš dodavši kako u Hrvatskoj svake godine bilježimo 26 tisuća novooboljelih od raka, zbog čega se prevencija smatra ključem otpornosti zdravstvenog sustava, a rano otkrivanje bolesti ključem uspješnosti u liječenju. Stoga je cilj do 2030. godine unaprijediti, sustavno provoditi i nadzirati programe primarne prevencije, uključujući promicanje zdravlja te time povećati razinu svijesti i edukacije stanovništva o raku u cilju smanjivanja incidencije raka na razinu prosjeka država Europske unije.
Govoreći o rezultatima u borbi protiv raka, Marija Bubaš navela je cilj procijepljenosti HPV-a kod djevojčica od 60 posto za iduće plansko razdoblje (trenutačno oko 53 posto). U sklopu jednog od najvećih projekata plana je i uspostava mreže nacionalnih onkoloških centara izvrsnosti kroz koje se žele ostvariti jedinstveni standardi skrbi za pacijente, multidisciplinarni timski pristup, personalizirana medicina i pristup inovativnoj dijagnostici i terapiji.
Posebnu pozornost na razvoj palijativnih ustanova i palijativne skrbi u idućem razdoblju skrenuo je potpredsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner. –Dijagnostikom produljujemo život i za očekivati je da će potreba za palijativnom skrbi značajno rasti. Palijativnoj skrbi se kroz dugi niz godina nije posvećivala potrebna pažnja, no pacijenti zaslužuju dostojanstven život i brigu. Stoga moramo početi ozbiljno razmišljati o razvoju dobrog sustava palijativne skrbi koja bi se mogla obavljati u slobodnim bolničkim kapacitetima, uz kvalificirano osoblje, primarno medicinske sestre koje imamo u dostatnom broju u Hrvatskoj, a manje liječnika.
Potpredsjednica ZBPR-a Martina Vlašić Iljkić izrazila je nadu da će se novim Akcijskim planom poboljšati pristup medicinskoj obradi, osobito za pacijente izvan velikih gradova. Navela je kako prioritetne uputnice u nekim hrvatskim bolnicama ne funkcioniraju. Nadalje je skrenula pozornost na nedostupnost specijalista onkologa u bolnicama izvan glavnog grada, kao i na nedostupnost pametnih lijekova te na kvarove na dijagnostičkim uređajima koji se ne otklanjaju dovoljno brzo, što otežava ukupnu situaciju za pacijente iz manjih sredina.
– Vrlo često nas se u onkološkoj zaštiti kroz medije procjenjuje na temelju pojedinačnih slučajeva, a ne na temelju objektivnih pokazatelja cijelog sustava. No, kompetentno mogu reći da je hrvatski onkološki sustav doista jedan od najuređenijih i sa najmanje nedostataka i možda najusporediviji s razvijenim europskim sustavima onkološke zdravstvene zaštite, rekao je zastupnik Željko Glavić i dodao kako se i najmanja sumnja na rak tretira po hitnom postupku. Dodatno je naglasio kako se prati razvoj onkološke struke i novih lijekova te da Hrvatska svake godine izdvaja sve veće iznose upravo za skupinu skupih lijekova.
U Bruxellesu se trenutačno vodi rasprava hoće li se nakon isteka sadašnjeg financijskog okvira 2027. nastaviti financiranje planova borbe protiv raka (EU4Health, Horizon Europe i Digital Europe) jednakim intenzitetom. Europska onkološka zajednica snažno zagovara nastavak plana, jer smatra da su prevencija, eliminacija HPV-a, probiri, mreža onkoloških centara i skrb za preživjele od raka pokazali mjerljive rezultate.
Nakon odobrenja od strane Povjerenstva za praćenje procesa prevencije, dijagnostike i liječenje u sustavu zdravstva na području onkologije i javnog savjetovanja, očekuje se da će novi Akcijski plan u borbi protiv raka za razdoblje od 2026. do 2028. godine biti donesen te u cijelosti implementiran u rujnu.
O novom Akcijskom planu u borbi protiv raka ZBPR održat će zasebni okrugli stol tijekom javnog savjetovanja, a na koji će se, među ostalim, na sudjelovanje pozvati i udruge pacijenata kako bi mogle dati svoje preporuke za unaprjeđenje Akcijskog plana.