Vilnius - U Seimasu Republike Litve održava se redovita godišnja Konferencija predsjednika parlamenata Europske unije. Na samom početku Konferencije predsjednica litavskog parlamenta Loreta Graužiniene posebno je pozdravila predsjednika Hrvatskoga sabora Josipa Leku koji na ovakvoj konferenciji prvi put predstavlja Hrvatsku kao punopravnu članicu EU-a. Leko se kratko obratio istaknuvši da je iznimno počašćen što ima priliku sudjelovati na Konferenciji te je čestitao Litvi na odličnom predsjedanju Vijećem Europske unije.
Na prvoj sjednici čelnici europskih parlamenata raspravljali su o ulozi parlamenata u prevladavanju gospodarske i financijske krize. Premijer Litve Algirdas Butkevičius u uvodnom obraćanju kao jedan od najvećih problema istaknuo je demokratski manjak jer prema istraživanju Eurobarometra dvije trećine građana Europske unije ne vjeruje da njihov glas ima ikakvu važnost. Ocijenio je kako upravo nacionalni parlamenti mogu smanjiti taj demokratski deficit i biti aktivnim posrednikom između građana i tijela Europske unije.
Potpredsjednik Europskog parlamenta Miguel Martinez ocijenio je da je gospodarska i financijska kriza dovela do krize demokracije. -Naši građani nisu vidjeli da se solidarnost ostvarila u praksi i zato su nam okrenuli leđa jer ne odgovaramo na njihove potrebe, rekao je Martinez. Dodao je kako se ne smiju napustiti građani koji su osiromašeni te pozvao sudionike Konferencije da potraže odgovor zašto velik broj građana neće izići na europske izbore. Zauzeo se za to da nacionalni parlamenti provode jaču kontrolu svojih izvršnih vlasti te naglasio da Europski parlament i nacionalni parlamenti nisu konkurenti nego partneri.
Predsjednik parlamenta Kraljevine Danske Morgens Lykketoft upozorio je da se većina članica EU-a usprkos naznakama oporavka i dalje bori s posljedicama krize. Najveći problem vidi u velikoj nezaposlenosti mladih. -To je izgubljena generacija obrazovanih ljudi. Dugoročno će to imati velike posljedice, mladi će se iseljavati u druge države. Negativna posljedica je to što mladi ne vjeruju europskom projektu, sve više uspjeha imaju populističke stranke, to je ozbiljnja prijetnja, ocijenio je Lykketoft. Naglasio je kako se izlazak iz krize ne može temeljiti samo na mjerama štednje. -Potrebno je ojačati konkurentnost boljim politikama na tržištu rada i obrazovanja, rekao je Lykketoft, u čemu vidi važnu ulogu nacionalnih parlamenata.
Predsjednik Sabora Josip Leko u raspravi je naglasio da Europski parlament i nacionalni parlamenti moraju preuzeti veću odgovornost pri donošenju svih odluka, uključujući i one koje se odnose na prethodno usklađivanje gospodarskih politika kao dio Europskog semestra. Osvrnuo se i na nisko povjerenje građana u europske institucije. -Dio odgovornosti da se to povjerenje vrati leži na zastupnicima u Europskom parlamentu, ali i na nama zastupnicima u nacionalnim parlamentima, rekao je Leko. Ocijenio je da je Međuparlamentarna konferencija o gospodarskom upravljanju u EU-u dobar okvir za razmjenu informacija i mišljenja zastupnika nacionalnih parlamenata i Europskog parlamenta. Leko je podržao daljnji rad na usvajanju poslovnika koji bi detaljnije definirao ulogu i način djelovanja Međuparlamentarne konferencije te se zauzeo za to da se na kraju sastanaka donose zaključci kao politički dokument neobvezujućeg karaktera koji bi izražavao stajališta i preporuke nacionalnih parlamenata.
U nastavku Konferencije čelnici europskih parlamenata danas će održati još dvije sjednice o temama „Pet godina od stupanja na snagu Lisabonskog ugovora: što smo naučili iz provjere supsidijarnosti u parlamentima“ i „Međuparlamentarna suradnja sa zemljama Istočnog partnerstva“. Predsjednik Vrhovne rade Ukrajine Oleksandr Turčinov zbog najnovijih napetosti u istočnim dijelovima te zemlje otkazao je dolazak na Konferenciju.
Konferencija će u utorak usvojiti Deklaraciju u povodu Međunarodnoga dana Roma, održati sjednicu o međuparlamentarnoj suradnji u području slobode, sigurnosti i pravde te nakon rasprave usvojiti zaključke Predsjedništva.