.png)
Zagreb - U okviru hrvatskog predsjedanja Strategijom EU-a za dunavsku regiju (EUSDR), Hrvatski sabor bio je u srijedu domaćinom 7. Dunavske parlamentarne konferencije pod nazivom „Pametna rješenja za održivi razvoj'. Ovim događanjem ujedno je obilježen kraj hrvatskoga predsjedanja Strategijom kojeg preuzima Slovačka. „Kormilo predsjedanja“ je u Hrvatskome saboru slovačkom veleposlaniku u Hrvatskoj Peteru Susku predala ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Nataša Tramišak.
Strategija EU-a za dunavsku regiju predstavlja integrirani okvir za suradnju država dunavskoga sliva te omogućava poboljšanje učinkovitosti politika na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini. Doprinosi jačanju integracije država članica EU-a te približava države EU-a i države koje nisu članice, a koje s EU-om na različite načine razvijaju političke, društveno-gospodarske i sektorske veze.
Otvorivši videokonferenciju, predsjednik saborskog Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije Marko Pavić prenio je poruku predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića sudionicima konferencije u kojoj je naglašeno kako Hrvatski sabor ostaje posvećen razmjeni iskustava i aktivnostima usmjerenima na jačanje i razvoj Strategije EU-a za dunavsku regiju. Osvrnuo se na rad Dunavske parlamentarne konferencije te rekao da je ona od svojeg prvog održavanja 2014. godine do danas ispunila svoju zadaću.
Program rada konferencije, kako je kazao Pavić, usmjeren je na poticanje inovativnih tehnologija za poboljšanje održivog razvoja podunavske regije, na raspravu o mogućnostima povećanja broja visokotehnoloških tvrtki i konkurentnosti malih i srednjih poduzeća u regiji, na razmatranje načina poboljšanja prijenosa znanja između sveučilišta, gospodarstva i lokalnih zajednica, kao i stvaranje novih radnih mjesta s visokom dodanom vrijednošću za sprječavanje iseljavanja mladih i poticanje dugoročnog regionalnog razvoja.
U uvodnom dijelu konferencije sudionicima su se obratili ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak te ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman. Tramišak se osvrnula na sve što je učinjeno posljednjih deset godina u implementaciji projekata Strategije EU-a za dunavsku regiju te Akcijskog plana. Naglasila je da su odrađene brojne aktivnosti, učinjeno sve ono što je bilo zacrtano u Strategiji, revidiran je akcijski plan i uspostavljen novi set prioriteta za razvoj, održivi razvoj i zaštitu okoliša diljem dunavske regije. U vezi s harmoničnim razvojem dunavske regije ukazala je na važnost donošenja pametnih rješenja te naglasila kako 14 država dionica ove Strategije dodatno trebaju raditi na provođenju ideja Strategije u praksi i stvarnom životu. Ministar Grlić Radman je istaknuo kako je Dunav integracijski faktor regije jer povezuje preko 100 milijuna ljudi. - Na razini Vlada zemalja dunavske regije, kazao je, razmatralo se kako aktivirati puni potencijal regije i ujednačiti i ojačati njezin održivi razvoj. Stoga je dana puna podrška zajedničkim projektima koji su usmjereni na održivi razvoj, digitalizaciju i inovaciju, ali i na projekte kojima je fokus zdravlje ljudi.
– Danas smo međusobno povezani i međuovisni više nego ikad prije, kazao je Grlić Radman, posebice u situaciji kada još uvijek ne znamo kolike će biti posljedice pandemije koronavirusa i do kada će trajati. Dodao je kako nas to sve potiče na važnost brzog pronalaska rješenja za brojne izazove na društvenom i gospodarskom području. Potrebno je ojačati solidarnost, kreativnost i inventivnost, rekao je Grlić Radman.
U plenarnom dijelu konferencije koju je moderirao predsjednik Odbora za europske poslove Domagoj Hajduković obratili su se rektor Sveučilišta u Mariboru Zdravko Kačič, dekan Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu Tomislav Bolanča te voditelj Odjela za inovacijski sustav Hrvatske gospodarske komore Mateo Ivanac koji su iznijeli primjere iz prakse transfera znanja između sveučilišta, ekonomije i lokalne zajednice.
Rektor mariborskog Sveučilišta Kačič istaknuo je kako je u ovim vremenima u kojima je COVID promijenio život ljudi u mnogim aspektima važno pravilno vrednovati znanje jer ono je osnova razvoja. - Mariborsko sveučilište aktivno je u jednom od stupova dunavske Strategije pod nazivom „izgradnja napretka“ koji ima nekoliko ciljeva - povezivanje znanosti, inovacija, prijenosa znanja te obrazovanja i obuke, kazao je Kačić. -Sve ovo treba biti uspješno povezano kako bi bilo korisno za našu regiju, naglasio je. Govorio je i o važnosti suradnje sveučilišta dunavske regije i zajedničkom radu na razvoju informacijskih i komunikacijskih tehnologija te suradnje s dionicima gospodarskog sektora. Kao trenutne prepreke u provođenju ovih ciljeva vidi u nedostataku svjesnosti o važnosti dunavske Strategije, ne samo među običnom populacijom, već i na razini vlada i administracije, ali i u nepovoljnim zakonskim okvirima u većini zemalja podunavskog područja.
Dekan Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu Tomislav Bolanča također je govorio o povezivanju akademskih institucija i gospodarskog sektora u kontekstu pronalaženja „pametnih“ rješenja za održivi razvoj na primjeru svojega fakulteta. Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije odlučio se na stvaranje spin-off poduzeća Sveučilišta (tvrtke kćeri Sveučilišta) koje može doprinijeti jačanju povezanosti sveučilišta i industrije.
- Broj tehnoloških patenata i spin-off poduzeća koji su proizašli iz istraživanja na sveučilištima u brojnim državama dali su značajan poticaj regionalnom gospodarskom i društvenom razvoju, kazao je Bolanča, te istaknuo kako u dunavskoj regiji još ne postoji veliki interes za time. U praksi, jedan od problema s kojim se sveučilišta mogu susresti u procesu stvaranja spin-off poduzeća je sporost sveučilišta s obzirom da fakulteti vode računa primarno o poduci, znanosti, i studentima itd., dok su privatne tvrtke mnogo agilnije i mogu se brže posvetiti transferu znanja.
Posljednji govornik plenarnoga dijela konferencije Mate Ivanac, voditelj Odjela za inovacijski sustav Hrvatske gospodarske komore, predstavio je rad HGK na području istraživanja razvoja inovacijskih strategija za dunavsku regiju. Iznio je također i primjer prekogranične suradnje između Hrvatske i Italije na području zaštite ekosustava Jadranskoga mora putem inovativnih tehnologija, u ovom slučaju, podvodne robotike i senzora za praćenje i prevenciju zagađenja.
U završnom dijelu konferencije otvorena je rasprava u kojoj su sudjelovali parlamentarci, sudionici 7. Dunavske parlamentarne konferencije te je predstavljena Zajednička izjava koju su usvojili.