.png)
14. studenoga na inicijativu Međunarodne dijabetičke federacije (IDF) i Svjetske zdravstvene organizacije obilježava se Svjetski dan šećerne bolesti. Svjetski dan šećerne bolesti najveća je globalna kampanja podizanja svijesti o toj bolesti, a od 2006. godine je i službeno priznat od Ujedinjenih naroda.
Šećerna bolest predstavlja veliki javnozdravstveni problem zbog sve većeg broja oboljelih, a taj broj će i dalje rasti. Međunarodna dijabetička federacija navodi da u svijetu od šećerne bolesti boluje 537 milijuna ljudi, a procjenjuje se da će taj broj narasti na 783 milijuna do 2045. godine. U Republici Hrvatskoj je 2020. godine prema podacima CroDiab Registra (Nacionalni registar osoba sa šećernom bolešću) registrirano 310.212 punoljetnih osoba s dijagnozom šećerne bolesti.
Šećerna bolest ili dijabetes je najčešća kronična endokrina bolest. Glavno obilježje ove bolesti je povišena razina šećera u krvi. Dugotrajno povišena razina šećera u krvi oštećuje male krvne žile u svim organima, no najznačajnije posljedice ostavlja na krvnim žilama srca, mozga, bubrega i oka. Bolest se javlja u osoba kojima gušterača ne proizvodi dovoljno inzulina ili u slučajevima kada tijelo efikasno ne može koristiti proizvedeni inzulin. Inzulin je važan enzim koji je odgovoran za prenošenje šećera – ugljikohidrata koje unosimo hranom te se nakon resorpcije u crijevima prenosi u krvotok, a iz krvotoka u stanice. Ukoliko inzulina nema dovoljno ili ga stanice ne prepoznaju adekvatno, razina šećera u krvi raste. Ako se takvo povećanje šećera u krvi ne prepozna na vrijeme i ne liječi pravilno nastupa trajno oštećenje stijenke krvnih žila što dovodi do slabije prokrvljenosti srca, mozga, bubrega, oka i krvnih žila na stopalima.
Razlikujemo tri vrste dijabetesa: dijabetes tipa 1 na kojeg ne možemo preventivno djelovati, već ga je potrebno pravilno tretirati i kontrolirati, dijabetes tipa 2 koji možemo prevenirati promjenom načina života te gestacijski dijabetes koji se javlja tijekom trudnoće i nestaje najkasnije šest tjedana nakon poroda. Najučestaliji simptomi dijabetesa su: prekomjerna žeđ, učestalo mokrenje, neobjašnjivi gubitak tjelesne težine, umor i iscrpljenost, jaka glad, iznenadne smetnje vida, nedostatak koncentracije, suha koža, rane koje sporo zacjeljuju, češće infekcije nego obično.
Od iznimne je važnosti bolest prepoznati na vrijeme, pravilno ju liječiti lijekovima ukoliko je to potrebno, tabletama ili inzulinom u obliku injekcija, a kod svih osoba s povišenom razinom šećera u krvi potrebno je prilagoditi prehranu te se redovito baviti tjelesnom aktivnošću.