Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 52. sjednici, održanoj 19. travnja 2023., razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 473, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. travnja 2023.

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Uvodno je predstavnica predlagatelja, državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova, istaknula da postoji potreba, nakon prošlogodišnje prilagodbe pravnog okvira Republike Hrvatske uvođenju eura i izmjena Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira u tom smislu, trenutačnu visinu iznosa novčanih kazni povećati s obzirom na to da iste ne zadovoljavaju svrhu prekršajno-pravnih sankcija. Naglasila je da se predloženim izmjenama Zakona ne ulazi u sadržajne izmjene jer će se sadržajnim izmjenama, odnosno cjelovitim novim rješenjima baviti osnovana međuresorna radna skupina. U tom aspektu posebno je istaknula odluku Ustavnog suda iz 2019. godine i činjenicu da Zakon nije mijenjan 46 godina te više ne odgovara vremenu u kojem se primjenjuje.

U prilog tvrdnji o preniskim kaznama za najteže prekršaje istaknula je odredbe Prekršajnog zakona koje propisuju da se vrijeme provedeno u uhićenju i zadržavanju kao i svako oduzimanje slobode u vezi s prekršajem uračunava u novčanu kaznu. U tim slučajevima počinitelju se novčana kazna umanjuje za 39,82 eura po započetom danu zadržavanja te vrlo često počinitelji prekršaja, zbog iznimno niskih novčanih kazni, a nakon što im se dosudi novčana kazna na sudu nemaju ništa za platiti
Naglasila je da prekršaji iz predmetnog Zakona zauzimaju bitan udio u ukupnom broju kažnjivih djela. U 2022. godini počinjeno je 15.266 prekršaja protiv javnog reda i mira te 207 prekršaja protiv odluka jedinica lokalne samouprave. 

Predstavnica predlagatelja se osvrnula i na statistiku koju smatra poražavajućom jer se ne postiže specijalna i generalna prevencija odnosno nema odvraćajućeg efekta ni na pojedince ni na društvo u cjelini. Lošim smatra i porast broja maloljetnika koji su okrivljeni za počinjenje prekršaja protiv javnog reda i mira, kao i činjenicu da se u 49% slučajeva radi o recidivistima, odnosno osobama koje iz godine u godinu ponavljaju takve prekršaje. Najčešće  su počinjeni prekršaji iz članka 6., 13. i 17. Zakona.

Vezano za članke Zakona koji nisu predmet ovih izmjena, predstavnica predlagatelja je naglasila da je napravljena komparativna analiza, kao i analiza s drugim zakonima i zaključeno je da nije potrebno ići u povećanje novčanih kazni, s obzirom na to da se takva ponašanja sankcioniraju u drugim zakonima koji reguliraju sličan sadržaj, te je, uz Kazneni zakon, navela i Zakon o javnom okupljanju, Zakon o suzbijanju diskriminacije te Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima.

U raspravi su članovi Odbora iznosili različita stajališta o zakonskom prijedlogu. Dio zastupnika smatra spornim ići u ovakve izmjene, uzimajući u obzir da je Zakon star 46 godina, dolazi iz nekog drugog vremena i ne korelira s današnjim vrijednostima. Ukazano je i na odluku Ustavnog suda iz 2019. godine koja obvezuje Hrvatski sabor na donošenje novog Zakona. 
Zabrinjavajućim smatraju i enormno povećanje novčanih kazni za određene prekršaje (ne osporavajući da su trenutačne novčane kazne male) i poruku koja se time šalje građanima, s obzirom na to da nema nekog velikog povećanja broja prekršaja u odnosu na prethodne godine. Dana je i usporedba novčane kazne vezano za nasilje u obitelji koja iznosi 20 eura u odnosu na novčanu kaznu za svađu ili tučnjavu u javnosti koja, po ovom prijedlogu, može doseći i 4000 eura. Postavljeno je i pitanje vraća li se na mala vrata tzv. „verbalni delikt“ koji bi imao za cilj onemogućiti iznošenje negativnih stajališta u odnosu na Vladu RH i premijera, uzimajući u obzir visinu novčane kazne za prekršaj iz članka 16. Zakona (izmišljanje i širenje lažnih vijesti kojima se remeti mir i spokojstvo građana) koja se predlaže u rasponu od 700 do 4000 eura.

Izneseno je i stajalište da se ovakvim zakonskim prijedlogom krši ustavno načelo zakonitosti, tj. određenosti zakonskog opisa prekršaja koje je temelj zakona, kako bi građani znali što je kažnjivo, a što nije. Kao primjer uzet je članak 5. stavak 1., Zakona te je postavljeno pitanje na koji način bi građani trebali znati koje su to pjesme, skladbe ili simboli kažnjivi ili će o tome odlučivati sama policija, a novčana kazna predviđena je do 4000 eura.
Veći dio članova Odbora je podržao donošenje Zakona te ukazivao da se predloženim izmjenama ne ulazi u sadržajni dio Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, odnosno meritum prekršaja, već se teži, na temelju komparativne analize pravnih sustava država članica EU vezano za pravna rješenja unutar iste materije, kao i usporedbom s drugim hrvatskim zakonima, anulirati postojeći nerazmjer u kažnjavanju, ali i neprihvatljiv recidivizam koji ukazuje da kazne koje su propisane ne djeluju odvraćajuće od činjenja prekršaja.

Predstavnica predlagatelja je istaknula da značajno raste broj prekršaja iz domene „govora mržnje“, kao i da povećanje novčane kazne za prekršaj iz članka 16. Zakona nema nikakav doticaj s tzv. „verbalnim deliktom“.

Složila se sa stajalištem vezano za zastarjelu terminologiju i neadekvatnost Zakona u svakom smislu, no naglasila je da je članak 5. potrebno revidirati. Osvrnula se na sadržaj odnosno meritum tog članka, kao i na navodnu neodređenost pravne norme, te istaknula da se taj sadržaj uređuje i u drugim zakonima te navela članak 25. Zakona o suzbijanju diskriminacije, članak 4. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima (iznos novčane kazne kreće se u rasponu od 260 do 2000 eura), članak 18. Zakona o javnom okupljanju (iznos novčane kazne kreće se u rasponu od 130 do 390 eura) te članak 325. Kaznenog zakona (predviđena kazna zatvora do tri godine). Analizom navedenih zakona uočen je nerazmjer između novčanih kazni koje se propisuju u tim zakonima u odnosu na novčane kazne koje su propisane Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira za sadržajno ista ili slična kažnjiva ponašanja.

Nakon rasprave, većinom glasova, sa 6 glasova „ZA“ i 5 glasova „PROTIV“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PREKRŠAJIMA PROTIV JAVNOG REDA I MIRA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić