Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 29. sjednici, održanoj 16. veljače 2022., raspravio je Izvješće o radu policije u 2020. godini (dalje u tekstu: Izvješće za 2020. godinu), koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. lipnja 2021.

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je Izvješće za 2020. godinu razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 
    
Uvodno je predstavnik podnositelja, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova, naglasio je da je policija organizacijski ustrojena u tri hijerarhijske razine; na nacionalnoj razini - Ravnateljstvo policije, 20 policijskih uprava na razini županija te 178 policijskih postaja na lokalnoj razini, koje izvršavaju različite zadaće. Nastavno se osvrnuo i na strukturu Izvješća za 2020. godinu, kao i na zadaće koje sve tri hijerarhijske razine obavljaju u svome djelokrugu.

Istaknuo je da se tijekom 2020. godine nastavio pojačani pritisak nezakonitih migracija na državnu granicu odnosno vanjsku granicu Europske unije. Ministarstvo je uz primjenu suvremenih tehničkih sredstava uspješno štitila granicu Republike Hrvatske, te to čini i danas.
Posebne aktivnosti poduzete su u području suzbijanja kaznenih djela koja su počinjena u sastavu zločinačke organizacije, a koja se posebice odnose na krijumčarenje ljudi, kriminalitet droga i gospodarska (koruptivna) kaznena djela.
U 2020. godini je završio peti Nacionalni program sigurnosti prometa na cestama, te je u 2021. godini, u šestom ciklusu, usvojen Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske za razdoblje od 2021. do 2030. Za poboljšanje sigurnosti cestovnog prometa učinjena su znatna ulaganja, provedeno je puno preventivnih kampanja, što je dovelo do toga da je u 2020. godini najmanje osoba poginulo u prometu od kada se prikupljaju statički podaci za Republiku Hrvatsku, sa značajnim padom broja teško ozlijeđenih. 
Nastavljeno je provođenje projekta „Sigurna turistička sezona“ s partnerima iz 20-ak europskih zemalja i zemalja izvan EU u cilju podizanja sigurnosti turističke sezone.

U odnosu na najteža kaznena djela, državni tajnik je istaknuo da ona najviše utječu na percepciju sigurnosti nekog društva, te ako se ne otkriju stvaraju nemir i nesigurnost i društvo u cjelini trpi. Građani otkrivanje najtežih kaznenih djela smatraju naznačajnijom policijskom zadaćom. 
Tijekom 2020. godine počinjeno je 36 ubojstava (porast od šest ubojstava u odnosu na 2019. godinu, odnosno 20%). Sva ubojstva su razriješena, kao i tri ubojstva iz prethodnih godina pa je koeficijent razriješenosti bio veći od broja tih kaznenih djela u 2020. godini.  Posebno je napomenuo da su ta kaznena djela u konstantnom padu već desetljećima. 
Počinjeno je 168 kaznenih djela silovanja, što je porast od 30,7% u odnosu na 2019. godinu, a njihova razriješenost je 98,8%. Jedan od razloga povećanja broja tih kaznenih djela proizlazi iz izmjene Kaznenog zakona odnosno brisanja članka 152. Kaznenog zakona tj. kaznenog djela spolnog odnošaja bez pristanka, kada je biće tog kaznenog djela ugrađeno u  kazneno djelo silovanja.
U odnosu na kazneno djelo razbojništva, predstavnik podnositelja je istaknuo da isto zauzima značajnu ulogu, ali i da je znatno povećano njegovo otkrivanje tj. 19,4% više nego u 2019. godini.

Vezano za nesretne slučajeve koji nisu prouzročeni kažnjivim ponašanjem neke osobe naglasio je da je počinjeno 566 samoubojstava (isto kao u 2019. godini), uz 762 neuspjela pokušaja (više nego u 2019. godini kada ih je bilo 690.), dok i dalje veći broj osoba stradava kroz druge oblike nesretnih okolnosti kao što su nesreće na radu, samoranjavanja, padovi, utapanja i sl.
U odnosu na primjenu policijskih ovlasti, od kojih neke ozbiljno zadiru u temeljne slobode i prava građana, predstavnik podnositelja je istaknuo da je od 2016. do 2020. broj uporabe sredstava prisile ujednačen te se kreće između 3.5000-4.000 slučajeva ( u 2020. godini 4.018 slučajeva). Najčešće su korištena radi sprječavanja bijega i svladavanja otpora (gotovo u 100% slučajeva).
Tijekom 2020. godine bilo je 83 napada na policijske službenike, što je manje za 7 napada u odnosu na 2019. godinu kada je bilo 90 napada.

U raspravi je pozdravljeno i podržano Izvješće za 2020. godinu kao i svi napori koje policijski službenici poduzimaju za sprječavanje svih kažnjivih ponašanja, uzimajući u obzir da se svega 10-15% proračunskih sredstava troši na aktivan rad, a ostale proračunske stavke su unaprijed zadane, no izražena je i kritika zbog kašnjenja Izvješća o radu za 2020. godinu, odnosno o provođenju rasprave o istome tek početkom 2022. godine.
Pozdravljeni su i rezultati u otkrivanju svih kaznenih djela ubojstava iz 2020. godine, ali i iz prethodnih godina, kao i dublje zadiranje u kaznena djela odnosno kriminalitet droga. Također, pozdravljena je i kvalitetna suradnja s Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske, kao i podatak da se više od 80% kaznenih prijava ne odbacuje što pokazuje da su kvalitetno provedena kriminalistička istraživanja i prikupljeni valjani i dostatni dokazi.
Iskazano je i stajalište da je po svim pokazateljima Hvatska sigurna zemlja te da, neovisno o tome, uvijek ima prostora za napredak i poboljšanje, što je vidljivo iz godine u godinu.
Izražena je i želja da se policija maksimalno angažira na istraživanju kaznenih djela ratnog zločina, te je spomenuto da je nedavno Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku odbacilo kaznenu prijavu protiv sedam počinitelja koju je podnijela udruga branitelja za teško ubojstvo počinjeno tijekom 1992. godine nad četverogodišnjom djevojčicom i njezinom bakom na području Borova sela.
Zamjenik glavnog ravnatelja policije je potvrdio dobru suradnju između MUP-a i DORH-a, kao i potpisivanje novog protokola o suradnji  te se osvrnuo na spomenuto istraživanje ratnih zločina i istaknuo da se policija time intenzivno i kontinuirano bavi. Naglasio je da se „stara“ ubojstva ne zaboravljaju, jer danas uz pomoć suvremenih metoda i iskustva najboljih ljudi koji tada nisu bili implementirani u njihova istraživanja rješavaju i ubojstva prethodnih godina. Napomenuo je da je takvim pristupom tijekom 2020. godine rasvijetljeno i ubojstvo iz 1999. godine. 

U odnosu na stanje policijske opreme, odnosno opremanje policijskih službenika, zamjenik glavnog ravnatelja policije je istaknuo da ove godine istječe dvogodišnji sporazum, te će se ići na potpisivanje petogodišnjeg sporazuma kako bi u kontinuitetu svaka linija rada dobivala svu potrebnu opremu. Slijedom toga prilagođena je i uredba koja uređuje to pitanje. Oprema za policijske službenike za svaku liniju rada većinom se nabavlja iz sredstava državnog proračuna, a za potrebe granične policije povlače se sredstva iz europskih fondova. Sredstva europskih fondova koriste se i za neke projekte kriminalističke poliicje, a oko milijun eura povučeno je zadnjih godina i za obuku, opremanje te edukaciju službenika za kibernetički kriminal koji je u porastu.

Pojedini zastupnici su se osvrnuli i na način osiguranja Banskih dvora i ulazak na Trg Sv. Marka nakon napada iz listopada 2020. Istaknuli su da trenutno rješenje nije kvalitetno i dugoročno rješenje, te da je struka u više navrata predlagala dugoročna i bolja rješenja. Predstavnik podnositelja je istaknuo da su već nakon prvog incidenta (kada se osoba dovezla vozilom ispred ulaza u Banske dvore i tamo istresla lubenice) pristupilo izradi novog načina zaštite Banskih dvora, a nakon napada u listopadu 2020. pristupilo se privremeno ovom načinu zaštite koji je trebao biti kratkotrajan, odnosno trebalo je naknadno kreirati trajno rješenje. Naglasio je i da zaštitu ne čini samo ograda već i živi ljudi, odnosno policijski službenici kojih je više i raspoređeni su na drugačiji način.

Vezano za stanje sigurnosti cestovnog prometa, članovi Odbora su pozdravili  rezultate koji kontinuirano pokazuju tendenciju smanjenja broja smrtno stradalih, ali i teško ozlijeđenih osoba, te donošenje šestog Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa RH za razdoblje od 2021. do 2030. tijekom kojeg razdoblja bi se u kontinuitetu trebalo nastaviti sa stalnim i proaktivnim promotivnim i preventivnim aktivnostima u cilju smanjenja broja saobraćajnih nesreća, a slijedom toga i broja smrtno stradalih i teško ozlijeđenih osoba, posebice uzimajući u obzir četiri glavna krivca za prometne nesreće, a to su: prekoračenje brzine, vožnja u alkoholiziranom stanje, uporaba mobitela u vožnji i nekorištenje sigurnosnog pojasa.
No, članovi Odbora su iznijeli i kritike na račun zadnjih izmjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama u segmentu rigidnog kažnjavanja zbog prekoračenja brzine onih osoba koje nisu recidivisti odnosno osoba koje vrlo rijetko čine prekršaje, bez korištenja od strane policijskih službenika pisanog ili usmenog upozorenja, dok s druge strane smatraju da nije dovoljno učinjeno u odnosu na recidiviste. Posebno je naglašeno da je potrebno djelovati preventivno, a tek onda pristupiti kažnjavanju.
Predstavnik podnositelja se složio s time da je razmjernost između djela i kazne ključno kod svih kažnjivih djela, pa tako i kod cestovnih prekršaja, ali i istaknuo da možda u javnosti nije poznato u kojoj mjeri se kažnjavaju recidivisti koji su najčešći počinitelji prometnih prekršaja. Istaknuo je i da bi bilo dobro naći model gdje se za blaži prekršaj daje pisano ili usmeno upozorenje onim počiniteljima koji rijetko čine prekršaje, a isto proširiti na 2 ili 3 prekršaja godišnje, a tek onda pristupiti novčanom kažnjavanju odnosno naći model kažnjavanja za vozače koji počine blaži prekršaj i koji prekršaje čine rijetko.

Pohvaljeno je i vraćanje u sustav policijske naobrazbe odnosno zanimanja policajac/policajka koji je od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja prihvaćen u najkraćem roku, a koji obuhvaća treći i četvrti razred srednjoškolskog obrazovanja koji se odvija na Policijskoj akademiji, kao i niz edukacijskih tečajeva koji služe cjeloživotnom obrazovanju policijskih službenika.
Predstavnik podnositelja je istaknuo da je u školskog godini 2019./2020. kroz postojeći program prekvalifikacije za zanimanje policajac/policajka isti uspješno završilo 748 osoba, te naglasio da od tog broja žene čine oko 30% što je bolje nego prije, dok je u nastavnu godinu 2020./2021. u program prekvalifikacije ušlo 746 polaznika. Posebno se osvrnuo na činjenicu da od prijavljenih kandidata 45% nije zadovoljilo na jednom ili više elemenata testa koji se sastoji od testa motoričkih sposobnosti te više psiholoških testova (četiri testa + test osobnosti).
U dodatnom osvrtu na testiranje, koje je strogo i zahtjevno jer je cilj dobiti najbolje kandidate za to zanimanje, predstavnik podnositelja je ponovio da je kod testiranja kandidata za upis sve manji broj uspješnih prolazaka, no isto nije obeshrabrilo MUP ili dovelo do snižavanja kriterija, već je MUP 2021. osuvremenio svoj test motoričkih sposobnosti odnosno isti je postrožen. MUP želi najbolje polaznike koji će kvalitetno obavljati svoj poziv nakon završetka školovanja, te još uvijek postoji dovoljan broj zainteresiranih da se iz tog broja izluče najkvalitetniji.
Nastavno je naglasio da su prošle godine upisali dva razreda u treći razred srednje škole za zanimanje policajac/policajka, te da će ove godine ići na 100 polaznika odnosno četiri razreda. Istaknuo je i interes Ministarstva pravosuđa, Uprave za zatvorski sustav, da se u sljedećoj školskoj godini na Policijskoj akademiji obrazuje jedan razred pravosudnih policajaca (25 polaznika) za njihove potrebe, po kurikulumu koji se koristi za zanimanje policajca, uz mogućnost prilagodbe kurikuluma za njihove potrebe.
Zaključno je istaknuto da je dvogodišnje školovanje dovoljno da bi policija dobila kvalitetne policijske službenike, te da je to puno bolja opcija od prekvalifikacije. 

Članovi Odbora su postavili i pitanje je li Hrvatska zaista spremna ući u Schengenski prostor, na što su predstavnici podnositelja istaknuli da je Hrvatska apsolutno spremna i dostatno opremljena za ulazak u Schengen, no nakon prolaska svih evaluacija ostalo je pričekati samo političku odluku na koju oni ne mogu utjecati.

Članovi Odbora su se osvrnuli i na odnos policijskih službenika prema migrantima, odnosno na istrage zbog korištenja pretjerane sile. Predstavnik podnositelja je istaknuo da se policijski službenici trude postupati razmjerno u svakom pojedinom slučaju, dok se sredstva prisile koriste samo u krajnjoj nuždi.  Naglašeno je i da se u iznimno velikom broju slučajeva radi kojih se napada policija nema nikakvih dokaza, osobe se ne nalaze u Hrvatskoj, ne znaju gdje se što dogodilo i sl. Svaki slučaj su ispitali, te tamo gdje su utvrdili prekoračenje ovlasti pokrenut je stegovni postupak, kao i u medijski popraćenom slučaju kada je publicirana snimka gdje policijski službenik udara migrante velikom policijskom palicom radi čega  su policijski službenici stegovno kažnjeni s uvjetnim prestankom radnog odnosa. 

Postavljeno je i pitanje razloženosti smanjenja broja policijskih postaja npr. u Istri i Hrvatskom Zagorju prije ulaska u Schengen, uzimaju u obzir da će i nakon ulaska biti potrebno prilagoditi novom sustavu i ponovno ići u novi presutroj odnosno sistematizaciju.
Predstavnik predlagatelja je potvrdio da će se ustroj mijenjati i ulaskom u Schengen, ako će biti potrebno, i da to nije sporno. U spomenutim slučajevima išlo se na spajanje prometne i temeljne policije u četiri postaje koje djeluju u istom području i nalaze se u istom objektu, odnosno u Krapinsko-zagorskoj županiji su pripojili ispostave. Isto ni na koji način neće utjecati na kvalitetu obavljanja upravnih poslova za građane, jer će se svi upravni poslovi i dalje odvijati na istim mjestima kao i do sada i neće biti negativnog utjecaja na ostvarivanje statusnih prava građana. Bilo je potrebno ići na „okrupnjavanje“ pojedinih ustrojstvenih jedinica kako bi se kvalitetnije mogle obavljati povjerene zadaće, te je na „terenu“ dobiven veći broj policajaca koji će sada pokrivati cjelokupno područje. I u samom Ravnateljstvu policije išlo se na smanjivanje te je ukinuto 20 odjela, na razini svih policijskih uprava oko 90, čime je ukupno smanjen broj rukovoditelja za više od 110, a povećao se broj izvršitelja na terenu.U policijskim postajama svih kategorija smanjen je broj policijskih radnih mjesta koja se uz sav uloženi trud nisu uspjela popuniti u zadnjih pet godina, dok su se u svim policijskim postajama ustrojili, kao neki „bypass“ između najnižih rukovoditelja i izvršitelja, s jedne strane i načelnika policijske postaje, s druge strane, određeni broj izvršitelja visoke i više stručne spreme koji će raditi po određenim segmentima, što je dosad imala samo kriminalistička policija, a od sada bi tako radile i granična i temeljna policija.
Zaključno je istaknuo da jednim segmentom nije previše zadovoljan, a to su plaće policijskih službenika koje će se morati povećati. Isto je teško postići samim podizanjem koeficijenta, jer je najviši koeficijent za srednju stručnu spremu strogo određen, i nije moguće kroz njegovo povećanje za policijske službenike srednje stručne spreme dobiti koeficijent koji imaju policijski službenici visoke ili više stručne spreme, te će biti potrebno isto postići kroz policijske dodatke.

U raspravi je postavljeno pitanje umirovljenja načelnika Policijske akademije Dubravka Novaka tijekom 2020. godine, neposredno nakon uhićenja Josipe Rimac, te možebitnu korelaciju između toga.
Predstavnik podnositelja je istaknuo da je 2020. godine Dubravko Novak navršio 65 godina života, te je slobodno disponirao svojim umirovljenjem odnosno nije umirovljen po odredbama članka 6. posebnog propisa kojima bi to umirovljenje bilo u diskrecijskoj nadležnost ministra, već je odluku donio nakon ostvarenja prava na starosnu mirovinu ispunjavanjem uvjeta sukladno članku 4. istog propisa. 

Vezano za cyber kriminal odnosno različitu metodologiju praćenja istog, a s time povezano i jačanje dječjeg buylinga, predstavnik podnositelja je istaknuo da  MUP, DORH i sudovi imaju svoje različite metodologije praćenja tih kaznenih djela. MUP prati broj tih kaznenih djela po svojim kaznenim prijavama ili prekršajnim prijavama i optužnim prijedlozima, od početka odnosno podnošenja istih do okončanja postupka.
Vezano za dječji buyling predstavnik podnositelja je naglasio da postoji porast kaznenih djela počinjenih putem društvenih mreža u pandemijskoj godini, te istaknuo  kazneno djelo iskorištavnja djece za pornografije, ali postoji i porast svih pokazatelja za koje se želi da porastu. Naime, naglasio je da se tu toliko ne radi o stvarnom porastu tih kaznenih djela u odnosu na prethodna razdoblja, već o senzibilizaciji društva i većem broju prijavljivanja u odnosu na prijašnje godine, ne samo od strane policije već i od  strane samih oštećenika, rodbine, susjeda, prijatelja, škole i drugih.
Zaključno je naglasio da se silno radi na preventivnim programima, te da su u isto uključili i nevladine udruge, zdravstvene djelatnike te druga državna tijela, kako bi već od vrtičke dobi počeli prevenirati takva ponašanja i djelovati edukativno.

Nakon provedene rasprave, većinom glasova, s 9 glasova „ZA“ i 3 glasa „SUZDRŽAN“, Odbor predlaže  Hrvatskome saboru da prihvati

IZVJEŠĆE O RADU POLICIJE U 2020. GODINI.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Siniša Hajdaš Dončić