Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 42. sjednici održanoj 19. rujna 2023. godine, raspravljao je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, P.Z. br. 520, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. rujna 2023. godine. 

Odbor je navedeni akt  raspravio sukladno čl. 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom osigurava veći raspoloživi dohodak osiguranicima po osnovi radnog odnosa koji imaju niže dohotke odnosno koji imaju nultu ili veoma nisku poreznu obvezu. Konačnim prijedlogom zakona uređuje se pravo na umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti.
Umanjenje se propisuje za osiguranike po osnovi radnog odnosa čija je ukupna mjesečna bruto plaća do 1.300,00 eura. 

Za iznos bruto plaća u rasponu od 700,01 eura do 1.300,00 eura, primjenjujući linearni model izračuna iznosa umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje, osiguranicima se ravnomjernije i pravednije omogućuje korištenje umanjenja. Sukladno navedenome, primjenom linearnog modela izračuna umanjenja osnovice, ako se poveća iznos bruto plaće istovremeno se smanjuje iznos umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje.

Navedeno umanjenje mjesečne osnovice imat će utjecaj ne samo na 53,5% svih zaposlenih koji su trenutno izvan poreznih škara, već i na sve zaposlenike s bruto plaćom do 1.300,00 eura.

U raspravi je iznijeto mišljenje kako predloženo rješenje neće utjecati na utvrđivanje prava iz mirovinskog osiguranja te neće imati utjecaj na izračun buduće mirovine. 
Također, u  raspravi su podržana predložena rješenja koje će dovesti do povećanja plaće uz ostale izmjene poreznih propisa koji su u saborskoj  proceduri.

Dio članova Odbora smatra da je nužno povećanje plaća, a ne da država preuzima obveze  umjesto poslodavaca. Ovakvim rješenjima se pogoduje poslodavcima te narušava mirovinski sustav. Nadalje, iznijeto je mišljenje po kojemu se donošenjem ovoga Zakona politizira s mirovinskim sustavom jer državni proračun preuzima obveze podmirenja doprinosa, što dovodi u pitanje i načelo pravednosti. Također, iznijeto je mišljenje po kojemu korisnici  mirovine ne bi smjeli biti socijalna kategorija društva budući da su ostvarili  svoju mirovinu dugogodišnjim radom. 

U raspravi je više puta istaknuto kako Republika Hrvatska pripada zemljama EU s niskim opterećenjima rada, a unatoč tome poslodavci isplaćuju niske plaće i traže rasterećenje rada. Nadalje, naglašeno je kako bi Vlada Republike Hrvatske kao najveći poslodavac trebala svojim primjerom pokazati privatnim poslodavcima i povećati plaće svojim zaposlenicima jer prostora ima - u prilog tome govore podaci o rastu prihoda od poreza na dobit. 
Dio članova Odbora drži da je ograničavajući faktor rasta plaća u niskoj produktivnosti i zastarjelim tehnologijama, odnosno nedovoljnim ulaganjima u nove tehnologije, a odgovorni za te probleme nipošto nisu radnici već poslodavci. 

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 za i 3 protiv) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese  

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, P.Z. br. 520

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Željka Pavića, a slučaju njegove spriječenosti Erika Fabijanića, člana Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Željko Pavić