Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 23. sjednici održanoj 11. svibnja 2023. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o građevinskoj inspekciji, prvo čitanje, P.Z. br. 457,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika IDS-a, aktom od 1. ožujka 2023. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Uvodno, predstavnik  predlagatelja obrazložio je predmetni Prijedlog zakona te je naglasio kako je gorući problem jedinica lokalne samouprave bespravna gradnja. Naime, niti nova legalizacija niti produžen rok za legalizaciju nisu uspjeli zaustaviti bespravnu gradnju u jedinicama lokalne samouprave. Razlog tome je prvenstveno nedovoljna ekipiranost građevinske inspekcije te općenito inspekcijskih tijela u Republici Hrvatskoj. Ovim Prijedlogom zakona želi se poboljšati provedba samog Zakona o građevinskoj inspekciji na način da se komunalnim redarima omogući promptno interveniranje na terenu čim uoče bespravne građevinske radove izvan građevinskog područja te da odmah mogu poduzimati sve potrebne mjere kako bi problem zaustavili u početku. Predstavnik predlagatelja istaknuo je potrebu donošenja ovog Prijedloga zakona jer je praksa pokazala da od prijave redara inspekciji pa do izlaska građevinskog inspektora na teren znaju proteći tjedni, ponekad i mjeseci i dotad je objekt već završen, a ponekad i u funkciji. Predloženim dopunama proširuju se ovlasti komunalnih redara na način da mogu odmah intervenirati i poduzeti potrebne mjere do dolaska građevinske inspekcije  koja bi nakon obustave gradnje nastavila daljnji postupak. Time bi se spriječila bespravna gradnja u samom začetku.

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske je obrazložila mišljenje Vlade RH koja je Hrvatskom saboru predložila da ne prihvati ovaj Prijedlog zakona iako imajući u vidu navedene razloge za predlaganje ovog Prijedloga zakona, Vlada RH uvažava iznesene probleme vezane uz bespravnu gradnju te ozbiljno shvaća problematiku bespravnog građenja kod kojeg se ističe nekontrolirana individualna gradnja pogotovo u prigradskim prostorima velikih gradova te „apartmanizacija“ u osobito atraktivnom prostoru uz morsku obalu. Predstavnica Vlade RH naglasila je da Vlada RH razmatra povećanje ovlasti nadzora upravnih tijela jedinica lokalne samouprave nadležnih za poslove komunalnog gospodarstva, odnosno komunalnih redara, kao jedno od rješenja koje bi pridonijelo sprečavanju bespravne gradnje pa s time uvezi, Vlada RH tijekom ove godine planira Hrvatskome sabora uputiti prijedloge izmjena i dopuna važećih zakona i to Zakona o komunalnom gospodarstvu te Zakona o građevinskoj inspekciji. Slijedom toga Vlada RH smatra da Prijedlog zakona nije dovoljno razrađen niti je usklađen sa Zakonom o državnom inspektoratu, a što bi moglo dovesti do neujednačenog postupanja građevinskih inspektora i komunalnih redara te da ne bi doveo do očekivanih rezultata, odnosno povećanja učinkovitosti nadzora nad stanjem u prostoru u području gradnje.

U raspravi je u cilju uspostavljanja cjelovitog i učinkovitog sustava inspekcijskog nadzora predloženo da Državni inspektorat Republike Hrvatske što žurnije ojača stručne kapacitete što bi rezultiralo jačanjem inspekcijskog nadzora, većom zaštitom prostora i ubrzanjem rješavanja problema bespravne gradnje.

Član Odbora iznio je mišljenje kako ovaj Prijedlog zakona  ide u smjeru bolje zaštite prostora i sprječavanju bespravne gradnje u što ranijoj fazi te sprječavanje iste u samom začetku, a u čemu bi važnu ulogu imali komunalni redari pri obilasku terena kojeg već u sklopu svog posla svakodnevno obilaze te bi se na taj način i građevinskoj inspekciji olakšalo postupanje.

U raspravi se također preispitivala mogućnost kapaciteta komunalnih redara da uz postojeće poslove i ovlasti obavljaju i dobivaju nove s obzirom da su već sada obveze komunalnih redara velike te postavila pitanja njihove educiranosti za isto, dodatnih financijskih troškova za jedinice lokalne samouprave zbog potrebe zapošljavanja dodatnog broja komunalnih redara, pitanje nastanka sukoba nadležnosti te neuvažavanja prijedloga i preporuka pučke pravobraniteljice vezano uz bespravnu gradnju.

Također, postavljeno je pitanje zašto se ovaj prijedlog odnosi samo na građenje izvan građevinskog područja, a ne i na građevinsko područje, na što je predstavnik Vlade RH dodao kako niti po jednom propisu ne postoji distinkcija kod ovlasti komunalnih redara unutar i izvan građevinskih zona.
Predloženo je da se napravi cjelovita analiza stanja  kako bi se kvalitetno riješio problem u postupanju prema bespravnoj gradnji te  da se povećaju kazne za bespravne graditelje.

Istaknuta je nužnost suradnje jedinica lokalne samouprave sa državnim tijelima, ali i uloga svakog pojedinca u suzbijanju bespravne gradnje.
Članovi Odbora istaknuli su veliku ulogu inspektorata, ali i upozorili na problem nepostojanja urbanističke inspekcije.
Također, primijećena je razlika u motivima i obimu bespravne gradnje na priobalju i na kontinentu.
Završno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako su i sami spremni prihvatiti kvalitetna rješenja Vlade RH kroz najavljene izmjene i dopune postojećih zakona uz apel da Vlada RH isto učini čim prije.

Odbor je nakon provedene rasprave,  većinom glasova (6 glasova „za“, 3 glasa „protiv“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg zaključka

NE PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O DOPUNAMA ZAKONA O GRAĐEVINSKOJ INSPEKCIJI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio člana Odbora Tomislava Klarića.

ČLAN  ODBORA
                                                                                                              Tomislav Klarić