Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 37. sjednici održanoj 25. svibnja 2022. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću,  prvo čitanje, P.Z. br. 279 i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću, prvo čitanje, P.Z. br. 280 koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktima od 12. svibnja 2022. godine. 

Odbor je Prijedloge zakona sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. Odbor je proveo objedinjenu raspravu. 

Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da se izmjenama i dopunama Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću predlaže umanjenje obveza u obavljanju državnoodvjetničke dužnosti za zamjenike državnih odvjetnika koji su članovi Vijeće, i to za predsjednika za 75%, a za članove za 20%. Uređuje se početak mandata članova Vijeća od polaganje prisege, izostavlja se iz djelokruga Vijeća vođenje očevidnika državnih odvjetnika i zamjenika. Propisuje se obveza objave plana popunjavanja slobodnih mjesta zamjenika državnih odvjetnika na mrežnim stranicama nadležnog ministarstva i Vijeća. Uređuju se postupci trajnog premještaja zamjenika pod uvjetom da se trajno premjesti u drugo državno odvjetništvo istog stupnja samo zamjenik koji obnaša dužnost najmanje tri godine. Odredbe ovoga Zakona usklađuju se s odredbama o Državnoj školi za pravosudne dužnosnike iz Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj akademiji (mjerodavni kriteriji). Radi učinkovitosti rada Vijeća propisuje se da Vijeće nema obvezu pozivati na razgovor kandidate koji su ostvarili manje od  130 bodova, povećava se broj bodova na razgovoru s 15 na 20. U postupak imenovanja zamjenika Glavnog državnog odvjetnika RH iz reda kandidata koji ne obnašaju pravosudnu dužnost uvodi se element pisane provjere znanja. Unutar stegovnog postupka  protiv zamjenika državnih odvjetnika uvodi se više različitih novčanih kazni, zatim mogućnost primjene uvjetne osude te njezinog opoziva, uvodi se mogućnost imenovanja posebnog stegovnog vijeća. Posebno se utvrđuje da je nedavanje suglasnosti za provođenje sigurnosne provjere osnova za razrješenje dužnosti zamjenika državnog odvjetnika.

Nadalje, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću predlaže se ujednačavanje kriterija za kandidiranje članova Vijeća iz reda sudaca svih sudova. Iz djelokruga  rada Vijeća izostavlja se obveza vođenja očevidnika sudaca. Postupak planiranja popunjavanja sudačkih mjesta vremenski se skraćuje s dvije na jednu godinu. U postupcima imenovanja sudaca prvostupanjskih sudova odredbe ovog Zakona usklađuju se s predloženim odredbama o Državnoj školi za pravosudne dužnosnike iz Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji (mjerodavni kriteriji). Preciznije se uređuju uvjeti za imenovanje u sudove prvog stupnja, a institut premještaja dodatno se uređuje uvjetom da se trajno može premjestiti samo sudac koji obnaša dužnost najmanje tri godine. Radi veće učinkovitosti u radu Vijeća u postupcima imenovanja sudaca uređuje se da Vijeće nema obvezu pozivati na razgovor kandidate koji su ostvarili manje od 130 bodova. Najveći broj bodova koji se može ostvariti na razgovoru  povećava se s 15 na 20. Katalog stegovnih djela dopunjuje se stegovnim djelom nedavanja suglasnosti za provođenje sigurnosne provjere, nastup zastare stegovnog postupka usklađuje se s kaznenim zakonodavstvom. 

Odbor za pravosuđe je sa devet (9) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

Provest će se objedinjena rasprava o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću i  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom sudbenom vijeću. 

U raspravi je prijedlog povećanja broja bodova na razgovoru s 15 na 20 ocijenjen dobrim, izneseno je i da se predloženim izmjenama rješavaju pitanja kandidata starijih generacija  koji su u startu imali manji broj bodova u odnosu na nove. Predloženo je da se preispitaju odredbe kojima je uređeno da se na razgovor ne pozivaju kandidati koji nisu ostvarili 130 bodova, te odredbe o neobjavljivanju broja bodova kandidata natječaja.

Osim toga, u raspravi je istaknuto mišljenje da s obzirom na vrlo lošu percepciju građana o pravosuđu (Izvješće EK o vladavini prava za 2021., EU Justice Scoreboard) predložene zakonske izmjene neće imati utjecaja na veću neovisnost u izboru sudaca i državnih odvjetnika.  Povećanje broja bodova s 15 na 20 koje kandidati mogu dobiti u razgovoru na Državnoodvjetničkom vijeću i Državnom sudbenom vijeću znače veću subjektivizaciju, a ne objektivizaciju u ocjenjivanju kandidata, dok se istovremeno premalo uzima u obzir uspjeh postignut na Pravnom fakultetu. Nadalje, u postupku javnog savjetovanja o prijedlozima zakona suci su upozorili na okvirna mjerila i statistiku rada sudaca, iz čega se vidi da nema vrednovanja kvalitete predmeta. Također je ukazano na problem velikog odljeva kadrova u sudstvu i niskih plaća. Neprimjerenim se smatra propisivanje neurednim obnašanjem dužnosti povećanje dužnosti ispunjenja Okvirnih mjerila za rad sudaca s 80% na 100%, kao i nedavanje suglasnosti za sigurnosnu provjeru sudaca. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“, jednim (1) glasom „protiv“ i jednim (1) „suzdržanim“ glasom odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću,  
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.     

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“, jednim (1) glasom „protiv“ i jednim (1) „suzdržanim“ glasom  odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama  Zakona o državnom sudbenom vijeću.
2.     Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić