Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 39. sjednici održanoj 15. lipnja  2022. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, drugo čitanje, P.Z.E. br. 264 i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku P.Z.E. br. 265, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktima od 9. lipnja 2022. godine.

Odbor je Konačne prijedloge zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. Provedena je objedinjena rasprava.

Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da se izmjene i dopune Zakona o parničnom postupku predlažu radi unaprjeđenja ostvarivanja građanskopravne zaštite i osiguranja provedbe propisa Europske unije. Predloženim izmjenama i dopunama nastoji se smanjiti broj neriješenih predmeta i skratiti trajanje parničnih postupaka, propisuje se održavanje ročišta na daljinu, uvodi se obvezno tonsko snimanje rasprave i rokovi za okončanje postupka na pojedinoj instanci suđenja. Propisuju se rokovi od tri godine za okončanje prvostupanjskog postupka i jedne godine za okončanje drugostupanjskog postupka, te rok kraći od šest mjeseci za postupak pred Vrhovnim sudom o prijedlogu za dopuštenje revizije odnosno rok kraći od dvije godine za odluku o reviziji. Pojednostavljen je  postupak povodom prijedloga za pokretanje oglednog postupka te je proširen sastav vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske koji odlučuje u oglednom postupku.

U vezi s usklađivanjem propisa s pravnim poretkom Europske unije, mijenjaju se odredbe koje uređuju europski parnični postupak, u skladu s Uredbom (EU) br. 2020/1784 o dostavi, u državama članicama, sudskih i izvansudskih pismena u građanskim ili trgovačkim stvarima (dostava pismena) te Uredbom (EU) br. 2020/1783 o suradnji između sudova država članica u izvođenju dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima (izvođenje dokaza). 

U odnosu na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku u prvom čitanju, u Konačnom prijedlogu zakona prihvaćene su manje jezične i nomotehničke izmjene i ispravci, u članku 29. prijedloga zakona brisane su odredbe članaka 186.f i 186.g ZPP-a o zastoju postupka u slučaju pokušaja mirnog rješenja spora, kako bi se dodatno osiguralo skraćivanje trajanja parničnog postupka i onemogućilo da pokušaj mirenja uspori parnični postupak i onemogući sud da postupak završi u propisanom roku.

U nastavku izlaganja predstavnik predlagatelja naglasio je da se predloženim izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku stvaraju preduvjeti za proširenje uporabe informacijsko-komunikacijskih tehnologija u kaznenom postupku. Uvođenjem elektroničke komunikacije u kazneni postupak omogućit će se slanje pismena u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava. Proširivanjem tonskog snimanja na sve rasprave u kaznenom postupku, kada za to budu ispunjeni tehnički uvjeti, skratit će se vrijeme trajanja rasprave. Uvođenjem zabrane dvostrukog ukidanja presuda od strane drugostupanjskog suda, ubrzat će se kazneni postupci po žalbama.

U odnosu na razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom u odnosu na Prijedlog zakona, istaknuto je da su one rezultat uvažavanja prijedloga i primjedbi iznesenih u raspravi. Tako se u tekstu Konačnog prijedloga zakona kazneno djelo silovanja stavlja u katalog teških kaznenih djela iz nadležnosti županijskog suda. Nadalje, Vrhovni sud RH u vijeću od pet sudaca odlučuje i o drugim pravnim lijekovima, a ne samo o žalbama za kaznena djela s propisanom kaznom dugotrajnog zatvora.  Mijenja se numeracija u odnosu na kazneno djelo pranja novca. Uređuje se da bi opravdani razlozi zbog kojih bi predsjednik vijeća odobrio izradu prijepisa audio snimke rasprave bili oni iz članka 407. Zakona, kao i da će se, kada to zatraži okrivljenik koji nema branitelja, prijepis uvijek izraditi. Primjerak žalbe dostavit će prvostupanjski sud protivnoj stranci, koja može podnijeti odgovor na žalbu, isti tako, prvostupanjski će sud odgovor državnog odvjetnika na žalbu dostaviti okrivljeniku koji je podnio žalbu. Također, člankom 475 i dodanim člancima uređuje se kada će se održati rasprava pred drugostupanjskim sudom, tko se poziva na raspravu, u čijoj se odsutnosti rasprava može održati, te sam tijek rasprave. Osim toga, uređuje se i da se prvostupanjska presuda u povodu žalbe može ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje najviše jedanput, a ako drugostupanjski sud smatra da bi prvostupanjsku presudu trebalo ponovo ukinuti, drugostupanjski će sud sam provesti raspravu i donijeti presudu. Osim toga, uređuje se obnova kaznenog postupka i u slučaju kada je podnesena temelju odluke Europskog suda za ljudska prava, uređuje se rok trajanja privremene mjere osiguranja oduzimanja imovinske kartice i dr.

Kazneni odjel Vrhovnog suda Republike Hrvatske uputio je Odboru za pravosuđe zaključke o Konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku sa sjednice Kaznenog odjela proširene predstojnicima katedri kaznenog procesnog prava sva četiri fakulteta, održane 10. lipnja 2022. 

U raspravi je zamjenica pučke pravobraniteljice dodatno obrazložila mišljenje Ureda na Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o  parničnom postupku, s naglaskom na mogućnost ograničenja u pristupu pravosuđu građanima lošijeg imovinskog stanja, osobito u postupku revizije. Ukazala je i na potrebu dodavanja posebne Glave u Zakonu o parničnom postupku koja se odnosi na postupke zbog raskida Ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju. Također, istaknute su primjedbe na način donošenja i sadržaj Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o  kaznenom postupku. Navedeno je da su u Konačnom prijedlogu  zakona sadržane odredbe o postupku rasprave pred drugostupanjskim sudom, kao i odredbe o žalbenim postupcima, koje nisu bile predmet rasprave u prvom čitanju. Ustavni sud Republike Hrvatske 2013. godine upozorio je na neodgovarajuću zakonodavnu proceduru i kršenja u postupku donošenja zakona. Uvođenjem novih članaka koji nisu bili u prvom čitanju zaobilazi se redoviti zakonodavni postupak, iako se radi o izuzetno velikoj izmjeni i „skrivenom“ hitnom postupku organskog Zakona, o kojima se nije izjasnila stručna javnost  i kojim se ograničavaju ljudska prava i slobode. Mišljenje sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske ukazuje na značajnu strukturalnu promjenu u postupanju drugostupanjskih sudova, koja nije bila predmet opće ni stručne rasprave, Istaknuto je da praksa nedostavljanja prijedloga zakona katedrama pravnih fakulteta nije dobra.

Odbor je sa četiri (4) glasa „za“ i tri (3) glasa „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, drugo čitanje, P.Z.E. br. 264 i o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, drugo čitanje, P.Z.E. br. 265, sukladno članku 247. stavak 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora provest će se objedinjeno.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa šest (6) glasova „za“, dva (2) „suzdržana“ glasa i jednim (1) glasom  „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa šest (6) glasova „za“, dva (2) „suzdržana“ glasa i jednim (1) glasom „protiv“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Mišel Jakšić