Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 11. sjednici održanoj 20. listopada  2021. godine, raspravljao je o Izvješću o provedbi Plana protuminskog djelovanja i utrošenim financijskim sredstvima za 2020. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. listopada 2021. godine.
Odbor je predmetno Izvješće razmatrao u smislu  članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo, s obzirom da se u segmentu Izvješće odnosi na provedbu plana razminiranja vojnih lokacija i/ili građevina i utrošenim financijskim sredstvima za 2020. 

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja. 
    Predstavnik predlagatelja Ministarstva unutarnjih poslova, uvodno je rekao da je minski sumnjivo područje (u daljnjem tekstu MSP) na dan 1. siječnja 2020. iznosilo 309,7 km2, prostiralo se unutar 53 grada i općina na području 8 županija te je bilo obilježeno s 11.540 oznaka koje upozoravaju na minsku opasnost i mogući pronalazak neeksplodiranih ubojnih sredstava (u daljnjem tekstu NUS). Na dan 31. prosinca 2020. MSP iznosi 249,4 km2  i obilježeno je s 10.451 oznaka/tabli odnosno sa  42 table/km2 MSP-a.
Tijekom 2020. iz minski sumnjivog područja ukupno je isključeno područje površine 60,6 km2 što je značajno povećanje u odnosu na 2019. godinu kada je iz MSP-a isključeno je 45,8 km2. Iz MSP-a je postupkom razminiranja isključeno područje površine 49,2 km2, provođenjem tehničkog i dopunskog općeg izvida 4,2 km2 te  provođenjem općeg izvida dodatnih 7,2 km2.

Najveće površine MSP-a nalaze se na području Ličko-senjske županije-93,9 km2, Karlovačke županije-42,2 km2, Sisačko-moslavačke županije-42,2 km2 i Splitsko-dalmatinske županije-19,2 km2. Šume i šumske površine čine 98,75 % MSP-a, poljoprivredne površine čine 1,08 %, a ostale površine 0,17%. Planirani rok završetka razminiranja Osječko-baranjske županije je 2023., a kompletnog područja Republike Hrvatske je ožujak 2026. godine.

Prilikom obavljanja poslova razminiranja pronađeno je i uništeno 5.376 komada minski eksplozivnih sredstava i 4.047 komada neeksplodiranih ubojnih sredstava kojih je najviše bilo na području Ličko-senjske i Sisačko-moslavačke županije. U naselju Mošćenica kraj Petrinje pronađeno je 3.585 eksplozivnih ostataka rata što je, u odnosu na tretiranu površinu (1,7 km2), najveći pronalazak u posljednjih dvadeset godina.

Od 1996. godine u Republici Hrvatskoj je u minskim nesrećama i incidentima stradalo 606 osoba, od čega su 203 osobe smrtno stradale. Zadnje smrtno stradavanje civilne osobe dogodilo se u veljači 2014., a zadnje stradavanje djece 2004. Tijekom 2020. dogodio se minski incident u Karlovačkoj županiji, u kojem je civilna osoba dobila teške tjelesne ozljede od protupješačke mine. U istom periodu stradao je 131 pirotehničar, od čega je njih 38 smrtno stradalo. Zadnje smrtno stradavanje pirotehničara zabilježeno je u listopadu 2016. u Brodsko-posavskoj županiji.

Financijski plan od 421.127.291 kuna  realiziran je u iznosu od 417.682.723 kuna odnosno 99,18%, s prosječnom jediničnom cijenom razminiranja  od 9,10 kn/m2. Tijekom 2020. nastavljeno je s uspješnim povlačenjem sredstava EU-a koja čine 43% ukupnih sredstava utrošenih za poslove razminiranja. Od 1998. godine do sada ukupno je iz EU-a povučeno 177 milijuna €, a do 2026. biti će povučeno još 129 milijuna €.

U okviru Izvješća o provedbi plana razminiranja vojnih lokacija i/ili građevina za 2020. godinu, predstavnik Ministarstva obrane rekao je da je za razminiranje vojnih lokacija utrošeno 175 radnih dana koje je provodila Inženjerijska postrojba Oružanih snaga Republike Hrvatske. U tom pogledu planirano je razminiranje minski sumnjivog prostora na vojnom poligonu „Eugen Kvaternik“ Slunj na površini od 248.563 m2 i u vojarni „Pukovnik Mirko Vukušić“ Zemunik Donji na površini od 353.580 m2. Zbog pandemije bolesti COVID-19 plan je revidiran, te su provedene četiri zadaće razminiranja, tri zadaće obilježavanja minski sumnjivih površina i zanavljanja oštećenih oznaka i traka na području jedne vojarne, dva vojna poligona i jedne vojne lokacije. Tretirano je 415.756m2, a razminirano je 280.040m2 te je pritom obilježeno 11 000 dužnih metara. Tijekom provedbe razminiranja pronađeno je i uništeno 70 protupješačkih mina, 184 raznih neeksplodiranih ubojnih sredstava, pri čemu protuoklopne mine nisu pronađene. Zadaće razminiranja provedene su u vojarni „Pukovnik Mirko Vukušić“ Zemunik Donji (razminirana površina 190 927 m2) i na vojnom poligonu „Eugen Kvaternik“ Slunj (razminirana površina 89 113m2). Obilježavanje minsko sumnjivih površina provedeno je na vojnom poligonu „Eugen Kvaternik“ Slunj, vojnom poligonu „33. inženjerijske brigade Hrvatske vojske“ Karlovac i na vojnoj lokaciji bivše radarske postaje „Panos“ na Velebitu. Trošak provedbe razminiranja iznosio  je 1,3 milijuna kuna, a poslovi razminiranja provedeni su bez izvanrednih događaja.

U raspravi koja je uslijedila članovi Odbora pozitivno su ocijenili ubrzani intenzitet procesa razminiranja i izvršenje zadanih ciljeva. Kao pozitivni primjeri istaknuti su rezultati razminiranja na području Osječko-baranjske županije na području koje je iz MSP-a isključena planirana površina od 14,9 km2 kao i razminiranje značajne površine na području Kotar šume kraj Petrinje. Nadalje, istaknuto je da Hrvatska ima, možda, i najviše iskustva na poslovima razminiranja od svih država članica NATO-a. U tom pogledu izneseno je mišljenje da bi hrvatske privatne tvrtke, koje imaju bogato iskustvo na poslovima razminiranja, u suradnji s Ministarstvom obrane mogle ponuditi svoja znanja, iskustva, tehnologiju i proizvode vojne industrije putem obuka koje bi instruktorski timovi održavali u drugim članicama NATO-a. Razvoj hrvatskih tvrtki te njihov plasman i uspjeh na međunarodnom tržištu prezentiraju pozitivne rezultate tridesetogodišnjeg procesa razminiranja Hrvatske. Ipak, završno je ocijenjeno, najveći uspjeh biti će postignut kada se u potpunosti i kompletno područje Hrvatske razminira i otkloni opasnost stradavanja i gubitaka nenadoknadivih ljudskih života od eksplozivnih naprava. 
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (deset glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da  p r i h v a t i 

Izvješće o provedbi Plana protuminskog djelovanja i utrošenim financijskim sredstvima za 2020. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Franko Vidović, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Franko Vidović