Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 24. sjednici, održanoj 17. studenoga 2022. godine, raspravljao je o Izvješću o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2021. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, aktom od 31. ožujka 2022. godine. 

Odbor je Izvješće o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2021. godinu razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova izvijestila je da se tijekom izvještajne godine radilo na 2.327 predmeta od kojih se 710 predmeta odnosilo na pritužbe građana/ki radi zaštite od diskriminacije, najčešće žena (71,6%). Razvrstano po osnovi diskriminacije na zaštitu temeljem: spola - 84,9%, spolne orijentacije – 6,6%, obiteljskog statusa - 2,1%, bračnog statusa 1,5% i rodnog identiteta 1,3%. U izvještajnom razdoblju ubijeno je 14 žena, njih 11 je ubijeno od strane bliskih osoba, a od toga su 4 žene ubijene od strane sadašnjih ili bivših intimnih partnera te se nastavlja trend porasta ubojstava žena od strane bliskih osoba čemu su doprinijeli pandemijski uvjeti i izolacija. Osvrnula se na inicijativu vezano uz smanjenje PDV-a za menstrualne potrepštine što je Vlada prihvatila. Što se tiče političke participacije, bilježi se blagi pozitivni pomak u odnosu na prethodne izborne procese. Udio izabranih žena u sva predstavnička i izvršna tijela JLP(R)S povećana je za 2,9% i sada iznosi 27%. Gledajući zasebno, u predstavnička tijela (županijske skupštine, gradska i općinska vijeća) izabrano je 29% žena, a u izvršna tijela (župani, gradonačelnici, načelnici) izabrano je 11% žena. Slična situacija prisutna je i na parlamentarnoj razini (na parlamentarnim izborima 2020., izabrano je svega 23% žena). Unatoč zakonskoj obvezi, ponovo značajan broj političkih stranaka nije postupio u skladu s načelom ravnopravnosti spolova pri sastavljanju kandidacijskih lista - 45 političkih stranaka (od ukupno 122 koliko ih je sudjelovalo na izborima) imalo je najmanje jednu kandidacijsku listu bez kvote. Pravobraniteljica je ukazala i na porast pritužbi vezanih uz spolno uznemiravanje. Vezano uz nasilje u obitelji nastavlja se višegodišnji trend smanjenja broja slučajeva u području prekršajno pravne zaštite, uz višegodišnji i kontinuirani porast slučajeva u području kaznenopravne zaštite. Navedeno upućuje na zaključak na koji pravobraniteljica već godinama upozorava, a to je da naš sustav borbe protiv nasilja prema ženama i u obitelji dugoročno zapravo odvraća žrtve nasilja od prijavljivanja lakših oblika nasilja dok situacija ne eskalira i prijeđe u sferu kaznenog zakonodavstva. Naglasila je veliki porast rodno uvjetovanog nasilja i govora mržnje temeljem spolne orijentacije i rodnog identiteta prema LGBT zajednici. 

Predstavnici Vlade istaknuli su dobru suradnju sa pravobraniteljicom u svim područjima. U suradnji sa Uredom pravobraniteljice za ravnopravnost spolova te sukladno njenim preporukama i inicijativama, izmijenjeno je više propisa i donesene su mjere kako bi se potaknula ravnopravnost spolova u svim područjima života.

U raspravi je ukazano na provalu homofobnog nasilja nad LGBTIQ zajednicom na dan zagrebačke Povorke ponosa, pri čemu je  više osoba ozlijeđeno i napadnuto, a samo neki počinitelji su procesuirani. Zadnjih godina zabilježen je osjetan porast govora mržnje, ali i nasilja protiv LGBTIQ osoba. Također, sve se češće krše jamčena prava trans osoba u postupku tranzicije, ne poštuju se zakonom propisani rokovi u upravnim postupcima te im je i otežan pristup medicinskoj skrbi. Isto tako, u raspravi je ukazano na problem reproduktivnih prava žena s invaliditetom za koje zdravstveni sustav nije dovoljno osposobljen.     

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (7 glasova ZA i 1 glas SUZDRŽAN) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2021. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr. sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Milorad Pupovac