Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 5. sjednici održanoj 8. listopada 2020. godine, Godišnje izvješće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za 2019. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 21. Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga („Narodne novine“, broj 140/05, 154/11 i 12/12), dostavila Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, aktom od 17. srpnja 2020  godine. 

Odbor o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. 

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 30. rujna godine (KLASA: 022-03/20-07/223, URBROJ: 50301-05/31-20-9), u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće. 

U uvodnom izlaganju predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (dalje: Hanfa) predstavio  je Izvješće. Istaknuo je  da su okolnosti usporavanja ekonomskog rasta te izražene geopolitičke tenzije povećale opću razinu nesigurnosti na svjetskim financijskim tržištima tijekom 2019., a doprinos tome proizašao je i iz neizvjesnosti oko smjera i potencijala monetarnih politika vodećih središnjih banaka. U takvim uvjetima rizik iznenadne promjene sklonosti preuzimanja rizika ulagatelja, njihova investicijskog sentimenata te posljedičnih mogućih izraženijih cjenovnih korekcija na financijskim tržištima bio je na visokoj razini. Domaće je gospodarstvo u 2019. na godišnjoj razini realno poraslo za 2,9 %, što je blago ubrzanje u odnosu na godinu prije, kada je realni godišnji rast iznosio 2,7 %. Zabilježeni je ekonomski rast odraz povoljnih cikličkih kretanja s obzirom na to da su glavni pokretači rasta i dalje bili osobna potrošnja podržana pozitivnim kretanjima na tržištu rada te neto izvoz roba i usluga kao posljedica dobre turističke godine. Na Zagrebačkoj burzi (dalje: ZSE) tijekom 2019. godine ostvaren je promet od 3,0 mlrd. kuna, što je za 4,9 % više u odnosu na 2018. godinu. Posljedica je to ponajprije intenzivnijeg trgovanja dionicama s obzirom na to da je u 2019. ostvaren promet od 2,7 mlrd. kuna, što je za 27,3 % više nego godinu ranije unatoč tome što je tijekom 2019. smanjen broj uvrštenih dionica. Tako je na kraju 2019. na ZSE-u bilo uvršteno 119 dionica, što je 13 dionica manje nego godinu prije. Međutim, unatoč ostvarenom rastu trgovanja domaće je tržište kapitala prema ostvarenom prometu dionicama i dalje ispod prosjeka usporedivih zemalja s obzirom na razmjerno mali udio dionica kojima se aktivno trguje u ukupnom broju uvrštenih izdanja. Promet deset najtrgovanijih dionica činio je trećinu prometa dionicama, odnosno više od polovine ukupnog prometa ostvarenog na ZSE-u. Istodobno je tržišna kapitalizacija dionica krajem 2019. iznosila 148,0 mlrd. kuna, odnosno 37,0 % BDP-a, što predstavlja povećanje od 11,5% u odnosu na kraj 2018. godine. Na početku 2019. ZSE je predstavio multilateralnu trgovinsku platformu Progress – tržište malih i srednjih poduzeća s ciljem omogućavanja financiranja putem tržišta kapitala poduzećima u svim fazama rasta i razvoja. Na kraju 2019. godine na Progress tržištu bilo je uvršteno pet izdavatelja uz ostvareni promet od 1,3 mil. kuna. U 2019. imovina 99 otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom (dalje: UCITS fondovi) porasla je za 18,1 % u odnosu na 2018. te je na kraju godine iznosila 22,6 mlrd. kuna. Rast imovine najvećim je dijelom posljedica povoljnih tržišnih kretanja, ali i veće vrijednosti izdanih od otkupljenih udjela. U segmentu UCITS fondova brojem (39), ali i udjelom u strukturi ukupne neto imovine svih fondova (18,4 mlrd. kuna, odnosno 81,6 %) dominirali su obveznički fondovi. Posljedica je to stupanja na snagu Uredbe o novčanim fondovima1 , prema kojoj su novčani fondovi bili dužni uskladiti svoj formalni oblik s ulagačkom strategijom, zbog čega se većina novčanih fondova u prvom dijelu 2019. preregistrirala te nastavila poslovati kao kratkoročni obveznički fondovi. Tako su krajem 2019. u Hrvatskoj postojala samo dva novčana fonda (19 fondova manje nego krajem 2018.), čija je neto imovina iznosila 8 mil. kuna (99 % manje nego krajem 2018.). Na dan 31.12.2019. bila su registrirana 24 društva za upravljanje investicijskim fondovima, što su četiri društva više nego 2018. godine. Od navedenih društava poslove upravljanja samo UCITS fondovima obavljalo je sedam društava. Devet društava upravljalo je samo alternativnim investicijskim fondovima, dok je osam društava upravljalo i UCITS i alternativnim investicijskim fondovima. U srpnju 2019. neto imovina obveznih mirovinskih fondova prešla je razinu od 100 mlrd. kuna, a godinu su obvezni mirovinski fondovi završili s nešto više od 112 mlrd. kuna neto imovine, što na godišnjoj razini predstavlja rast od 14,8 %. Unatoč nepovoljnim demografskim kretanjima obvezni su mirovinski fondovi na kraju 2019. imali nešto više od 2 mil. članova, što je za 3,8 % više nego godinu prije. Većina osiguranika u mirovinskom sustavu članovi su obveznih fondova B kategorije (97,0 % svih osiguranika), čija je ulagačka strategija srednje rizična u odnosu na fondove A kategorije, koji preuzimaju više razine rizika pri ulaganju (1,3 % svih osiguranika) te ulagački najkonzervativnije fondove C kategorije (1,8 % svih osiguranika). Prinosi pojedinih kategorija mirovinskih fondova odražavaju stupanj rizičnosti njihovih investicijskih strategija. Tako je u 2019. najizraženiji porast zabilježio indeks prinosa Mirex A, i to od nešto više od 12 p.b., zbog značajnog porasta vrijednosti imovine uložene u strane državne obveznice (rast od nešto više od 177 % u odnosu na isto razdoblje 2018.) te imovine uložene u domaće (rast od gotovo 31 %), ali i inozemne dionice (rast od nešto više od 55 %). Mirex B generirao je rast od 8 p.b. na godišnjoj razini s obzirom na stabilne uplate i rast vrijednosti obvezničkih ulaganja, dok je najmanje porastao Mirex C kategorije obveznih mirovinskih fondova, za 2,5 p.b.

U 2019. godini Hanfa je temeljem provedenih postupaka nadzora donijela ukupno 18 rješenja o uklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti te jedno rješenje kojim nisu naložene nadzorne mjere društvu budući da provedenim nadzorom nisu utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti za koje bi se donosile odgovarajuće mjere. Od ukupnog broja izdanih rješenja dva su se odnosila na investicijska društva, tri na investicijske fondove, pet na tržište kapitala (tri rješenja povezana sa zlouporabom tržišta i dva rješenja donesena za izdavatelje na ZSE), pet na društva za osiguranje, dva rješenja na faktoring društva te jedno rješenje koje je doneseno za leasing društvo. Društva za koja su donesena nadzorna rješenja su postupila, odnosno postupaju po izdanom rješenju.

Očuvanje stabilnosti financijskog sustava Hanfa ostvaruje, između ostalog, kroz normativne aktivnosti na svim razinama, a kako bi dosljednom i transparentnom regulacijom pružateljima financijskih usluga osigurala regulatorno okruženje u skladu s najboljim praksama i međunarodnim regulatornim standardima. U vezi sa zakonodavnim aktivnostima Hanfa aktivno sudjeluje u radnim skupinama za izradu zakona koji uređuju pružanje financijskih usluga te samostalno donosi podzakonske akte iz područja svoje nadležnosti, što osim pravilnika obuhvaća i odluke, smjernice, preporuke i mišljenja o primjeni propisa. Regulatorne aktivnosti Hanfe idu ukorak s regulatornim aktivnostima EU-a, osiguravajući primjenu standarda EU-a u pružanju financijskih usluga kod pružatelja usluga u Republici Hrvatskoj. U 2019. Hanfa je bila izrazito aktivna u donošenju podzakonskih propisa iz gotovo svih područja nadležnosti – Upravno vijeće Hanfe donijelo je sveukupno 97 pravilnika, tri upute i tri smjernice.

Hanfa veliku važnost pridaje praćenju zaštite potrošača – korisnika financijskih usluga i aktivnostima usmjerenim na podizanje razine financijske pismenosti ciljnih skupina, ali i šire javnosti. U okviru praćenja zaštite potrošača Hanfa tijekom godine kontinuirano prima predstavke korisnika financijskih usluga kojima se obično ukazuje na potencijalne nepravilnosti i nezakonitosti u radu subjekata nadzora Hanfe. U 2019. dostavljeno je 170 predstavki, što je 27 predstavki, odnosno 18,9 % više u odnosu na 2018. godinu. Gledano prema segmentu tržišta financijskih usluga većina zaprimljenih predstavki (114, odnosno 67,5 % svih predstavki zaprimljenih u 2019.) kao i prethodnih godina odnosi se na područje osiguranja.

Hanfa kao ovlašteni tužitelj, u skladu sa svojim zakonskim ovlaštenjima, podnosi optužne prijedloge Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu i Financijskom inspektoratu. Na temelju svojih ovlasti Hanfa je u 2019. nadležnom Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu podnijela deset optužnih prijedloga, od čega su u tri predmeta tijekom 2019. donesene pravomoćne presude. Navedeni prekršajni postupci proizašli su iz postupaka nadzora koje je Hanfa provela u području tržišta kapitala, investicijskih fondova, osiguranja i leasinga.

Ukupna imovina Hanfe na dan 31. prosinca 2019. iznosila je 34,7 mil. kuna. U 2019. Hanfa se, u skladu s člankom 20. Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga, financirala iz naknada od imovine i prihoda subjekata nadzora te naknada za pružene usluge. Ukupno ostvareni prihodi u 2019. iznosili su 75,7 mil. kuna, što predstavlja povećanje od 19,0 % u odnosu na 2018. godinu. Ukupni rashodi, ostvareni u iznosu od 69,0 mil. kuna, zabilježili su rast od 17,6 % u odnosu na 2018. godinu. U 2019. Hanfa je ostvarila pozitivan rezultat poslovanja te je u skladu s odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga višak prihoda nad rashodima u iznosu od 6,7 mil. kn dana 12. ožujka 2020. uplatila u državni proračun. U skladu s odredbama Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija obavljena je vanjska revizija financijskih izvještaja Hanfe za 2019. te je Izvješće neovisnog revizora objavljeno na internetskim stranicama Hanfe.

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje o poticaju malih i srednjih poduzetnika u Republici Hrvatskoj. Odgovoreno je da je krenuo program CROGIP (Croatian Growth and Investment programme), koji je namijenjen malim i srednjim poduzetnicima. Mali i srednji poduzetnici će imati preko 1 milijarde kuna na raspolaganju, beskamatno. 
Ukazano je na važnost nadzora mirovinskih fondova od strane Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. Mirovinski fondovi su krajem 2019. godine raspolagali s 112 milijardi kuna.

Nakon rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći 

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Godišnje izvješće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za 2019. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.