Pariz - Članovi Odbora za vanjsku politiku Davor Ivo Stier i Stephen Nikola Bartulica sudjelovali su na sastanku Globalne parlamentarne mreže Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD Global Parliamentary Network) i Radne skupine za umjetnu inteligenciju. Na sastanku, na kojem su sudjelovali predstavnici 25 zemalja, raspravljalo se o Aktu o umjetnoj inteligenciji, zakonskom okviru Europske unije koji uređuje područje umjetne inteligencije, rizicima koje ona donosi te o inicijativama vezanim za umjetnu inteligenciju o kojima se raspravlja u nacionalnim parlamentima.
Zastupnik Stier u svom je izlaganju naveo kako Hrvatska u potpunosti podržava strateški i zakondavni okvir Europske unije za umjetnu inteligenciju koji počiva na EU vrijednostima i omogućava građanima Europske unije sigurnost uz poštivanje njihovih temeljnih prava kada je u pitanju umjetna inteligencija. - Hrvatska je povećala ulaganja u području umjetne inteligencije i ojačala suradnju između industrije i akademske zajednice te je u postupku finalizacije Nacionalnog plana za razvoj umjetne inteligencije koja ima za cilj transformaciju hrvatskog gospodarstva i povećanje produktivnosti, naglasio je Stier i dodao kako u Hrvatskoj postoje brojne inicijative koje okupljaju više od 300 tvrtki, startupova, sveučilišta i entuzijasta koji se bave istraživanjem i razvojem inovacija u području umjetne inteligencije. - Hrvatska već ima jednog tehnološkog jednoroga, tvrtku Infobip uz velike šanse da ih bude još poput tvrtke Rimac automobili poznate u svijetu po proizvodnji najbržeg električnog automobila i tvtke Photomath, kazao je Stier.
Zastupnik Bartulica rekao je kako Hrvatska ima i centre izvrsnosti na sveučilištima poput Centra za umjetnu inteligenciju na Fakultetu elektronike i računarstva i Regionalnog centra izvrsnosti za robotske tehnologije na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Međutim poseban naglasak u svom izlaganju stavio je na opasnost koncentriranja moći u rukama nekoliko tehnoloških divova. – Iskustvo pokazuje da razvoj umjetne inteligencije zahtjeva sve više sredstava, tako da veća sveučilišta ne mogu konkurirati s velikim tehnološkim divovima, kazao je Bartulica.
U raspravama koje su zastupnici Sabora Stier i Barulica vodili s Radnom skupinom OECD-a za umjetnu inteligenciju, a vezano uz pristupni proces OECD-u, spomenuto je da je Hrvatska već napravila samoprocjenu usklađenosti zakonodavstva, politika i praksi iz područja Digital Economy Policy u odnosu na pravne instrumente OECD-a vezane uz umjetnu inteligenciju.
Članstvo u OECD-u jedan je vanjskopolitičkih ciljeva Hrvatske, uz ulazak u Schengen i Europodručje 25. siječnja 2022. Vijeće OECD-a donijelo je pozitivnu odluku o otvaranju pristupnog procesa s Republikom Hrvatskom te 10. lipnja 2022. na sastanku Vijeća u ministarskom formatu usvojilo Plan pristupanja Hrvatske OECD-u. Slijedom zaprimanja Plana pristupanja, Hrvatska je izradila te prošli tjedan dostavila OECD-u Inicijalni memorandum koji sadržava samoprocjenu (self-assessement) u odnosu na pravne instrumente OECD-a na snazi i ocjenu usklađenosti hrvatskog zakonodavstva, politika i najboljih praksi sa svakim od njih.