Zagreb - Odbor za regionalni razvoj i fondova Europske unije održao je tematsku sjednicu o dosadašnjem stanju i prijedlozima za poboljšanje provedbe projekata financiranih iz europskih fondova na kojoj su sudionici analizirali iskorištenosti europskih sredstava u Hrvatskoj, raspravljali o uočenim problemima u pripremi i provedbi projekata te iznijeli rješenja i prijedloge za poboljšanje i učinkovitije korištenje sredstava EU fondova.
Branka Juričev Martinčev, predsjednica Odbora za regionalni razvoj i fondova Europske unije istaknula je kako je potrebno identificirati ključne poteškoće u realizaciji projekata financiranih iz europskih fondova prvenstveno na razini lokalne i područne (regionalne) samouprave te iznijeti konkretne prijedloge za podizanje efikasnosti sustava. – Ulažu se veliki napori za poboljšanje, pomaci su učinjeni i ubrzano je ugovaranje sredstava, ali ne možemo biti zadovoljni s 29 posto isplaćenih sredstava, što iznosi ukupno 3,1 milijarde eura, istaknula je Juričev Martinčev. Pozvala je sve dionike na aktivno uključivanje kako bi apsorpcija bila što bolja i kako bi se iskoristila sredstva iz financijske omotnice od 10,7 milijardi eura koliko je Hrvatskoj na raspolaganju za razdoblje 2014.-2020.
Ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Marko Pavić naglasio je kako su postignuti određeni uspjesi da se dosegne prosjek ugovorenost na razini svih država članica, a rekao je i kako Hrvatska nije daleko od prosjeka isplate sredstava. –Vjerujemo da će ova omotnica biti iskorištena, ali svjesni smo pitanja administrativnih kapaciteta, rekao je Pavić i dodao kako u sustavu na EU fondovima trenutno radi 1200 ljudi, a nedostaje još gotovo 600. Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak, govoreći o dosadašnjim rezultatima iskorištenosti sredstava iz europskih fondova u jedinicama lokalne i područne (regionalne) uprave usmjerenih na ruralni razvoj istaknuo je kao postignuće više od 1600 potpora i ulaganja u poljoprivredna gospodarstva što u pokazateljima čini oko 5000 novo ostvarenih radnih mjesta. Vezano uz sektor ribarstva rečeno je kako je isplaćeno oko 30 posto sredstava što iznosi 772 milijuna kuna, da je 8 natječaja vrijednosti 500 milijuna kuna u obradi te kako je ulaganje u izgradnju i modernizaciju ribarskih luka od nacionalnog interesa. Pomoćnica ministra financija i glavna državna rizničarka Ivana Jakir Bajo govorila je među ostalim o novčanom tijeku, likvidnosti i proračunskom pogledu na EU fondove i priljevu europskih sredstava u državni proračun. – U 2019. godini do sada, ostvareno je 1,5 milijardi eura priljeva koji su sjeli na račun državnog proračuna, a odljeva je 506 milijuna, naglasila je Jakir Bajo te dodala kako to znači da smo u značajnom plusu i u dobroj situaciji s aspekta dodatnog zaduživanja. U nastavku se osvrnula na potrebu realnog planiranja projekata, otvorila je pitanje rješavanja financijskih korekcija pri provedbi EU projekata, ali i ukazala na problem prevelikog zaduživanja nekih općina i gradova u realizaciji sufinanciranja EU projekata.
U raspravi su članovi Odbora za regionalni razvoj i fondova Europske unije, predstavnici Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Ministarstva financija, Ministarstva poljoprivrede, Agencije za izravno plaćanje u poljoprivredi, Hrvatske zajednice županija, Udruge gradova i Udruge općina u Republici Hrvatskoj iznijeti konkretne i realne probleme s kojima se jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave susreću, ali i predložili određene preporuke za poboljšanje provedbe projekata u idućem razdoblju.
Složili su se kako je uz jačanje administrativnih kapaciteta zaposlenih u sustavu važna i kontinuirana edukacija korisnika, sužavanje prioritetnih osi koji će se financirati i uvođenje takozvanih tematskih koncentracija u novom operativnom programu koje će se definirati kroz Nacionalnu razvojnu strategiju, ali i građanima predstaviti benefite EU fondova na njihov svakodnevni život. Istaknuta je i potreba jačanja regionalnih razvojnih agencija i lokalnih akcijskih grupa te povezivanje s akademskom zajednicom, a kao najvažnije naglašena je potreba pojednostavljivanja administrativnih procedura.