Zagreb – Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu održao je u srijedu sjednicu posvećenu pripremama za popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj u 2021. godini kojem je cilj utvrditi podatke o broju i prostornom rasporedu stanovništva te njegovim osnovnim demografskim, obrazovnim, migracijskim, ekonomskim i drugim obilježjima.
U okviru sjednice razmotrena je popisna problematika, iskustava lokalnih jedinica s prethodnim popisima stanovništva, te su prezentirane informacije o metodologiji prikupljanja i obradi podataka od strane Državnog zavoda za statistiku, ali i operativnom dijelu, tj. provedbi popisa stanovništva na terenu.
Predsjednik Odbora Ivan Penava uvodno je istaknuo kako je riječ o vrlo opsežnom statističkom istraživanju na temelju čijih podataka će se moći odlučiti u kojem smjeru formirati politike u sljedećem razdoblju. – Stoga nam je svima isti cilj, imati točan i objektivan Popis u kojem neće biti moguće manipulacije s brojevima, kazao je Penava.
Ravnateljica DZS-a Lidija Brković predstavila je aktivnosti Zavoda u okviru priprema za popis stanovništva 2021. te zakonsku regulativu i metodologiju prikupljanja i obrade podataka. - Popis stanovnika koji će se provoditi u dvije faze tijekom travnja i svibnja 2021., provodit će se i na dva načina, što je novost Popisa 2021, kazala je Brković. Objasnila je kako će građani sami moći izabrati način popisivanja, bilo da će to učiniti putem sustava e-Građani ili će podatke dati popisivačima na terenu koji će također koristiti računala pri unosu podataka. – Ovakav modernizirani proces će unaprijediti točnost i kvalitetu prikupljenih podataka i poboljšati njihovu učinkovitost i obradu, rekla je Brković.
Prva faza provesti će se od 1. do 10. travnja kada će se osobe moći popisati samostalno koristeći se popisnim upitnikom dostupnim kroz sustav e-Građani, istodobno popisujući kućanstvo i stan u kojem stanuju, a moći će popisati sve druge osobe u svome kućanstvu. U drugoj fazi koja će trajati od 16. travnja do 7. svibnja, popisivači će na terenu popisivati sve popisne jedinice koje nisu samostalno popisane u prvoj fazi, putem osobnog intervjua sa stanovništvom te će ujedno i kontrolirati podatke prikupljene u prvoj fazi. Javni poziv za prijavu popisivača, kao i kontrolora, DZS će objaviti u veljači, a glavni kriteriji osim punoljetnosti je stručnost i informatička pismenost, a bit će angažirano više od 8000 popisivača i tisuću kontrolora.
Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave Sanjin Rukavina kazao je kako je resorno ministarstvo spremo podržati digitalizaciju procesa popisa stanovništva i omogućiti, gdje god je to moguće, povezivost s registrima iz nadležnosti Ministarstva.
Demograf Stjepan Šterc naglasio je kako su rezultati popisa stanovništva temelj svih mogućih planiranja u zemlji, ekonomskih, razvojnih, društveno-kulturnih i drugih. Izrazio je nezadovoljstvo time što u savjet za izradu Zakona o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u RH 2021., koji je donesen 28. veljače 2020., nisu bili uključeni stručnjaci demografi, nego su većinu članova činili pravnici. – Poučeni iskustvom iz Popisa 2011., može se dogoditi i da na ovom Popisu imamo fiktivno stanovništvo, kazao je Šterc.
Problem vidi u tome što se u Zakon uvodi model „namjere“ (intention) prema kojemu, ukoliko se neku osobu za vrijeme popisa zatekne u mjestu boravišta i ona iskaže namjeru da će najmanje godinu dana tu ostati, upisuje ju se kao stanovnika RH. Također je izrazio sumnju da će osoba koja će davati podatke i za druge osobe u kućanstvu dati točne podatke, kao što je bio slučaj s Popisom iz 2001. Preporučio je da same lokalne jedinice prije Popisa naprave svoje procjene broja stanovnika.
Nazočni članovi i članice Odbora iznijeli su niz nedoumica vezanih uz provedbu Popisa, poput mogućnosti manipulacija kroz popisivanje putem sustava E-građanin, načina provođenja kontrole točnosti podataka, provedbe Popisa u nepovoljnim epidemiološkim uvjetima, poštivanja Zakona o boravištu i prebivalištu itd. Osvrnuli su se i na prethodni popis stanovništva za čije se podatke u nekim lokalnim jedinicama kasnije ustanovilo da ne odgovaraju realnom stanju na terenu. Složili su se da su službena statistika i točni podaci izuzetno važni za donošenje odluka i planiranje gospodarskih, društvenih i drugih aktivnosti, kao što su i znanstvenicima podloga za brojna važna istraživanja. Dani su i primjeri iz pojedinih lokalnih jedinica koje su koristile druge institucije za dobivanje statističkih podataka, ne čekajući sljedeći Popis 2021.
Načelnica Sektora demografskih i društvenih statistika DZS-a Dubravka Rogić-Hadžalić, vrlo je iscrpno odgovorila na brojne upite nazočnih sudionika sjednice. Objasnila je kako se Zavod od 2016. godine priprema za Popis 2021, te da se koristi najboljim europskim praksama. Među ostalim DZS je imao konzultanticu iz Estonije koja je prvak u E- popisivanju. – Službena statistika je izuzetno složena, zato postoje Uredbe EU-a kojima se ona regulira, a unaprjeđenjem načina obrade podataka digitalnim putem grešaka će biti manje, kazala je.
Vezano uz pitanje statističke obrade podataka stanovnika Hrvatske koji su iselili iz Hrvatske, Rogić-Hadžalić je kazala kako se za točan podatak trebaju koristiti i statistički uredi drugih država koje koriste istu metodologiju. Potvrdila je da problem poštivanja Zakona o prebivalištu i boravištu postoji, no DZS ne može nadgledati njegovu provedbu, već samo MUP.
Posebno se osvrnula na provjeru točnosti podataka pri čemu je naglasila kako je od izuzetne važnosti da lokalna samouprava vodi računa o informiranosti građana o popisnim aktivnostima, te da ih se upozna kako se svi sukladno Zakonu o popisu stanovništva moraju popisati, da moraju dati točne podatke, te da svi sudionici popisivanja moraju svoje zadatke izvršavati odgovorno i u skladu sa zakonom. Osobe koje su angažirane u popisivanju moraju biti stručne i informatički pismene, a ukoliko se primijeti bilo kakva nepravilnost na terenu, popisivača odmah treba sankcionirati i zamijeniti rezervnim. Dodala je kako će svu ostalu kontrolu podataka obaviti Državni zavod za statistiku.