Zagreb – Održavanje tematske sjednice potaknuto je nedavnim tragičnim slučajevima, ali i sve većim porastom najtežeg oblika nasilja nad ženama femicida, koji se definira i kao zločin iz mržnje nad osobama ženskog spola motiviran spolom žrtve.
–Smatrali smo bitnim održati ovu sjednicu i time obilježiti Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama koji je Hrvatski sabor proglasio spomendanom 2004. godine kao sjećanje na 22. rujna 1999. godine kada su tijekom brakorazvodne parnice na zagrebačkom Općinskom sudu ubijene tri, a ranjena jedna žena, istaknula je uvodno potpredsjednica Odbora za ravnopravnost poslova Branka Juričev-Martinčev. Naglasila je i kako je cilj ove sjednice slanje poruka o nultoj toleranciji prema nasilju nad ženama, pružanje informacija o načinima zaštite žrtava te općenito senzibiliziranje javnosti o ovom problemu.
U uvodnom govoru državna tajnica Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Margareta Mađerić je naglasila kako je obiteljsko nasilje jedno od najtežih oblika nasilja te kako se kontinuirano radi na unaprjeđenju nacionalnih dokumenata koji uređuju područje zaštite od nasilja u obitelji. Također, kako je rekla, radi se i na osiguravanju potrebne skrbi za žrtve nasilja, među ostalim, i pružanjem adekvatnog smještaja i povećanjem smještajnih kapaciteta. –Otvorili smo skloništa za žrtve nasilja u još šest županija u kojima do sada nisu postojala te imamo ukupno 25 skloništa s 352 smještajna kapaciteta, a na mjesečnoj bazi popunjenost iznosi od 50 do 60 posto, istaknula je Mađerić te rekla kako uz ovaj segment pomoći od 2019. godine rade i savjetovališta za žrtve obiteljskog nasilja, a od 2021. godine i savjetovališta za žrtve seksualnog nasilja.
Mađerić je napomenula i kako postoji 24-satna telefonska linija. –Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja, za sve žrtve, koje se pozivom na broj 116 006 mogu javiti i dobiti stručnu pomoć i zaštitu. –Kroz ovaj EU projekt zaposlili smo i pet visokokvalificiranih djelatnica koje svojim iskustvom rada sa žrtvama i stručnošću mogu osnažiti žrtvu da prijavi nasilje, rekla je Mađerić te napomenula kako ne manje važnu ulogu u borbi protiv nasilja nad ženama imaju i mediji spomenuvši kako je 1. lipnja pokrenuta nacionalna medijska kampanja Empatija sada – za društvo bez nasilja pod motom „Zaustavimo nasilje nad ženama i nasilje u obitelji – za nasilje nema opravdanja“. Državna tajnica je zaključno najavila i početak nove usluge psihosocijalnog programa pomoći sprječavanja nasilničkog ponašanja u obitelji koje će provoditi stručnjaci obiteljskih centara od siječnja 2023. godine.
Državni tajnik Ministarstva pravosuđa i uprave Juro Martinović naglasio je kako je zakonodavni okvir kojim se uređuje ovo područje izrađen kvalitetno i na način da bude uporabljiv. –Izmjene su rađene na širokoj platformi u suradnji s nevladinim sektorom te stručnim tijelima, posebice katedrama koje se bave ovom problematikom, i naš je zakonodavni okvir na razini europskih država, rekao je Martinović te dodao kako se uz dobre zakone mora poraditi i na senzibilizaciji društva i samog sustava. –Sa svih razina moramo poslati poruku o nultoj toleranciji na nasilje te osposobiti institucije da adekvatno reagiraju i primjene propise, a kazneno-pravni okvir će se i dalje unaprjeđivati, zaključio je Martinović.
Govoreći o statističkim pokazateljima državna tajnica Ministarstva unutarnjih poslova Irena Petrijevčanin Vuksanović je rekla kako se u 2022. godini bilježi porast ubojstava žena, ali i kaznenih djela počinjenih nad ženama u odnosu na prošlu godinu. –Od 22 ubojstva u prvih 8 mjeseci ove godine 12 je ubojstva počinjeno nad ženama, dok je u istome razdoblju 2021. godine od 19 ubojstava 8 bilo na štetu žena, rekla je državna tajnica. Petrijevčanin Vuksanović je istaknula kako Ministarstvo unutarnjih poslova i Ravnateljstvo policije provode i sudjeluju u međuresornoj edukaciji na nacionalnoj i međunarodnoj razini kroz Frontex te dobro surađuju sa svim uključenim resorima kao i s organizacijama civilnog društva koje se bave ovom problematikom. –Pravobraniteljske preporuke shvaćamo ozbiljno, surađujemo u konkretnim predmetima, Ravnateljstvo policije svim policijskim upravama daje upute oko unaprijeđena postupanja u procjeni rizika od nasilničkog ponašanja i potrebi zaštite žrtve, a svaki slučaj femicida se analizira te se utvrđuju rizični faktori za njegovo ponavljanje, zaključila je Petrijevčanin Vuksanović.
–Brojke su zabrinjavajuće, svake godine sve više raste broj kaznenih djela nasilja nad ženama u obitelji, a opada broj prekršaja. U 2009. godini od 20000 prijava za nasilje u obitelji 400 slučajeva je bilo kaznenih prijava, dok je u 2021. godini od 8000 prijava preko 6000 bilo kaznenih slučajeva, upozorio je na alarmantnu situaciju savjetnik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Nebojša Paunović. Također je ukazao na problem kako se za prekršaje izriče uvjetna ili novčana kazna te se nasilnika ponovno vraća u obitelj i kako takva osoba kroz izrečenu prekršajnu kaznu ne osjeća nikakvu posljedicu te je spremna i na teže kazneno djelo. –Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova se zalaže za prevenciju u kojoj stručne službe u ranoj fazi pružaju pomoć, prije samoga nasilja, rekao je Paunović te dodao važnost edukacije i kontinuiranoga rada sa strukom, kao jedne od slabih karika u prevenciji nasilja. Zaključno je istaknuo kako je treća važna karika dugotrajna resocijalizacija počinitelja kroz psihološku pomoć koja treba uključiti i samu žrtvu. –Najmanje trošimo na edukaciju i resocijalizaciju, a država najviše troši na represiju i procesuiranje, a znamo da se nasilje ne rješava nasiljem i kažnjavanjem, rekao je završno Paunović.
Predstavnice udruge SOS Rijeka – Centar za nenasilje i ljudska prava Lorena Zec i Iva Čatipović govorile su o problemu obiteljskog nasilja i nasilja nad ženama iz pozicije samih korisnica njihovog savjetovališta za žrtve nasilja napomenuvši kako se najveći izazovi kriju u tome da institucije njihove korisnice ne čuju, ne shvaćaju ozbiljno ili ne prepoznaju nasilnike. –Femicid je jedno od najpredvidljivijih ubojstava i točno možemo predvidjeti liniju koja dovodi do njega jer nam istraživanja točno pokazuju što do femicida dovodi, ali mi u Hrvatskoj kao da to ne vidimo, rekla je Zec i pozvala da se ženama žrtvama nasilja ili onima koje bi to mogle postati vjeruje te da im se osigura adekvatna zaštita. –Imamo kvalitetan zakonski okvir, ali i probleme u praksi gdje je kontinuirano krše prava žrtava, a kad govorimo o otvaranju skloništa moramo napomenuti da se tu radi o projektnim programima koji ne znaju hoće li opstati ili ne, a moramo skrenuti pozornost da su skloništa dostatan smještaj za opću populaciju, ali ne i za trudnice, žene s invaliditetom, majke starije muške djece, upozorila je Čatipović.
U raspravi je upozoreno na niz zabrinjavajućih činjenica, od samog porasta femicida, obiteljskog nasilja, neadekvatne brige o žrtvama, nekažnjavanju nasilnika, ali i činjenice koje proizlaze iz nacionalnog istraživanja, a koja pokazuju kako mladi u partnerskim vezama smatraju fizičko nasilje prihvatljivim. Rečeno je kako se svaki oblik nasilja nad ženama treba ozbiljno tretirati i kako je i sama osuda javnosti svih djela nasilja nad ženama važna, posebice u medijskom izvještavanju.
Naglašena je potreba bolje povezanosti i komunikacije među institucijama kad je riječ o razmijeni informacija, a naglašena je i potreba otvaranja registra obiteljskih nasilnika. Edukacija djece od najranije dobi je istaknuta kao ključni element borbe protiv svih oblika nasilja kao jasno i nedvosmisleno djelovanje kad je riječ o kažnjavanju počinitelja. Upozoreno je na neadekvatne i neučinkovite mjere koje se izriču nasilnicima, od novčanih kazni s popustom do uvjetnih osuda ili mjere rada za opće dobro. Zaključeno je kako se i promjenom društvenog stava, ali i odgoja o tome da je žena u društvu manje vrijedna mogu spriječiti slučajevi pojave nasilja nad ženama, pa i onih najtragičnijih – femicida.