Zagreb - Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora održao je u utorak svoju prvu sjednicu u zgradi Hrvatskog sabora na kojoj su usvojeni Program rada Odbora za poljoprivredu i Prijedlog za izmjene i dopune Radnog programa za razmatranje stajališta RH za 2020. godinu.
U raspravi o Prijedlogu Zakona o izmjenama Zakona o šumama kojim se predlaže smanjenje sredstava i broja obveznika naknade za općekorisne funkcije šuma (OKFŠ), što je većina zastupnika podržala, predsjednica Odbora Marijana Petir rekla je da se Hrvatska može pohvaliti s poviješću 255 godina dugog potrajnog gospodarenja šumama te da je to prepoznato i na europskoj i svjetskoj razini. - No, dok nam se ne dogode ledolomi, izumiranje šuma, šumski požari, poplave ili dok nema potrebe za razminiranjem šumskih površina, ne pridaje se dužna pažnja općekorisnoj funkciji šuma, stoga ovo smanjenje OKFŠ-a koje je sada potrebno kako bi se gospodarstvenicima pomoglo odgovoriti na krizu uzrokovanom COVID 19, treba nadomjestiti iz drugih izvora jer će nam šume vratiti onoliko koliko u njih uložimo, rekla je Petir.
Ministrica Marija Vučković istaknula je kako će usvajanje ove odredbe rezultirati rasterećenjem gospodarstvenika, ali i smanjenjem ukupno prikupljenih sredstava naknade za općekorisne funkcije šuma u iznosu od 33 milijuna kuna te je najavila da će se potrebna sredstava za financiranje općekorisnih funkcija šuma osigurati unutar Mehanizma za oporavak i otpornost, novog Strateškog plana za Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) i u okviru Projekta Naturavita.
Govoreći o Nacrtu strategije razvoja poljoprivrede RH 2020. – 2030., ministrica Vučković je istaknula kako su Ministarstvo poljoprivrede i Svjetska banka 2018. godine započeli zajednički projekt „Strategija razvoja poljoprivrede i ribarstva RH 2020“ kojim će se definirati ciljevi hrvatske poljoprivredne politike za razdoblje 2020. – 2030, uključujući aktivnosti koje će doprinijeti ostvarenju tih ciljeva i uvažavajući pri tome potrebe hrvatskih poljoprivrednika, ali i europski kontekst kojega određuje Zajednička poljoprivredna politika, kao i Europski zeleni plan i Strategije od polja do stola i Strategija bioraznolikost. Uz navedeno, ovaj dokument poslužit će i za izradu Strateškog plana za ZPP 2021. – 2027.
U raspravi koja je uslijedila, članovi Odbora upozorili su na potrebu poticanja osiguravanja poljoprivredne proizvodnje, probleme u raspolaganju poljoprivrednim zemljištem, potrebu strožih kontrola proizvoda koji dolaze iz uvoza, potrebu provođenja komasacije, neravnomjernu raspodjelu poljoprivrednih potpora, važnost osnaživanja ruralnih područja i promocije domaćih proizvoda, te mnoge druge aktualne teme s kojima se hrvatska poljoprivreda i poljoprivrednici dnevno suočavaju.
Predsjednica saborskog Odbora Marijana Petir istaknula je kako je jasno da u poljoprivredi ima puno problema, no zadovoljna je što su svi postali svjesni kako je to nacionalna strateška grana i da je ulaganje u nju - pitanje nacionalne sigurnosti. Skrenula je pažnju na činjenicu da u Republici Hrvatskoj ima 20 poljoprivrednih gospodarstava koja primaju u prosjeku 546 puta veće potpore od prosječnog poljoprivrednog gospodarstva, a gotovo 70.000 poljoprivrednih gospodarstava uopće ne prima nikakve potpore premda su upisani u upisnik te se je založila za uravnoteženu i pravednu raspodjelu potpora kako bi poljoprivrednici mogli i dalje proizvoditi hranu i čuvati hrvatski prostor.
Petir je rekla da su planirana ulaganja u poljoprivredu od 4,5 milijardi EUR u novom proračunskom razdoblju prilika za hrvatsko selo i poljoprivredu, no da taj novac neće značiti mnogo ako ljudi ne ostanu živjeti na selu a oni će ostati tamo ako će imati radna mjesta i normalne uvjete za život. - Rak rana hrvatske poljoprivrede je nepoštena trgovačka praksa i ogroman uvoz poljoprivrednih proizvoda, rekla je Petir te se je založila za snažnije inspekcijske kontrole poljoprivrednih proizvoda koji dolaze na hrvatsko tržište kao i za propisivanje kvalitete proizvoda kako bi se na taj način eliminirao veći dio uvoza i postigla veća zastupljenost domaćih proizvoda na tržištu.
Odgovarajući na komentare zastupnika i zastupnica, ministrica Marija Vučković rekla je da je razvidan porast broja poljoprivrednika koji osiguravaju svoju proizvodnju, planirane su izmjene kriterija za proizvodno vezane potpore u planskim dokumentima za novo proračunsko razdoblje kako bi se pomoglo perspektivne sektore, a izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu planiraju se za studeni ove godine. Mjere iz novog Strateškog plana za ZPP biti će usmjerene prema podizanju konkurentnosti i uspješnosti gospodarstava, ali i smanjivanju razlika pri ostvarivanju prava na potpore.
Vučković je najavila i propisivanje obveze za sve javne naručitelje da za potrebe svojih kuhinja kupuju hrvatske poljoprivredne proizvode.