Zagreb - Potpredsjednik Hrvatskoga sabora i predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Mato Arlović primio je u posjet Alexa Türka, francuskog senatora, povjerenika državnog povjerenstva za informatiku i slobode te člana zajedničkog nadzornog tijela za Europol i Schengen.
Mato Arlović rekao je da je Hrvatska promjenama Ustava, iz polupredsjedničkog sustava zakoračila u parlamentarni. Osvrnuo se na strukturu hrvatskog parlamenta, koji je jednodoman, za razliku od francuskog, i u čijem sastavu će po novom izbornom zakonodavstvu 8 zastupničkih mjesta biti rezervirano za nacionalne manjine, koje će svoje predstavnike birati u posebnoj izbornoj jedinici. Srpska nacionalna manjina tako bi imala 3 zastupnička mjesta. Arlović je naglasio da je sada pitanje nacionalnih manjina potpuno zakonodavno zaokruženo.
Türk je informirao da se u francuskom parlamentu razmišlja o modificiranju uloge i značaja Senata, koji bi još više trebao predstavljati lokalnu razinu i baviti se pitanjima lokalne uprave. Francuska sveučilišta iznijela su stav da bi temeljni posao Senata trebao biti analiza zakonodavstva, a uz to on bi trebao što je moguće više biti uključen u pitanja iz životne svakodnevice. Potom se govorilo o problematici osobnih podataka. Arlović je rekao da je Zakon o zaštiti osobnih podataka u pripremi za treće čitanje. Naglasio je da hrvatski Ustav propisuje da se osobni podaci mogu prikupljati, obrađivati i koristiti samo na temelju privole građanina na koga se oni odnose, ili na temelju zakonskih propisa koji uvjetuju njihovo prikupljanje, obradu i korištenje. Ovaj zakon je krovni zakon i usklađen je sa Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i sloboda. Arlović je rekao da na tom području legislative postoji nekoliko zakona, a osnova svega je Zakon o matičnom broju, čije izmjene su upravo donesene. Njima se propisuje da na osobnim ispravama matični broj ne smije biti vidljiv, on mora biti prekriven šifrom, ako se uopće unosi. Na javnim ispravama pak matični broj mora biti zaštićen.
Arlović je naglasio da se izmjenama Zakona o matičnom broju nije ukinuo matični broj, već se samo zaštićuje. On i dalje ostaje kod policije, i ona ga može dati u tri slučaja, ako to traži građanin, ako građanin odbije dati svoj matični broj, a po sili zakona bi ga morao dati, i konačno, ako se radi o sigurnosnim pitanjima i obrani zemlje. Zakon o zaštiti osobnih podataka koji je pred trećim čitanjem treba zaštititi prava čovjeka i građanina s jedne strane, a s druge strane ustavni poredak i nacionalnu sigurnost zemlje. Arlović naglasio je da se u središte stavlja građanin, da se njegovi osobni podaci ne mogu staviti u službu protiv njega, osim po sili zakona što mora biti regulirano zakonom, ili odobreno voljom samog građanina. U tu svrhu konstituiralo bi se tijelo koje bi pratilo provedbu Zakona o zaštiti osobnih podataka, a ono bi odgovaralo samo parlamentu. U tom tijelu, kao nacionalnom kontrolnom tijelu, moraju biti isključivo neovisni stručnjaci. Također bi se oformilo još jedno tijelo, Agencija, koja bi stručno obrađivala ovu problematiku.
Treće čitanje Zakona o zaštiti osobnih podataka bit će na saborskim klupama u svibnju, a Zakon bi mogao stupiti na snagu tijekom mjeseca lipnja, rečeno je na sastanku.