Rim - Predsjednik Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora Franjo Lucić sudjelovao je, u sklopu talijanskog predsjedanja Vijećem EU-a, na sastanku predsjednika odbora za poljoprivredu, industrijski razvoj i malo i srednje poduzetništvo.
Proizvodnja hrane, zaštita okoliša, razvoj ruralnog prostora i ekološka poljoprivredna proizvodnja bile su glavne teme prvog djela sastanka. Predsjednik Lucić intervenirao je u raspravi vezanoj uz prijedlog nove Uredbe EP-a koja će regulirati područje ekološke poljoprivredne proizvodnje. Upozorio je na problem koji bi za poljoprivredne proizvođače u Hrvatskoj nastao prijedlogom Uredbe o zabrani paralelne (mješovite) poljoprivredne proizvodnje (trenutačno dozvoljene). Pedeset posto poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj koja se bave ekološkom proizvodnjom su mješovita pa bi uvođenje novog pravila rezultiralo napuštanjem ekološke poljoprivredne proizvodnje i pojačalo pritisak na prirodne resurse i biološku raznolikost. Lucić je upozorio i na problem nedostatka ekološkog sjemena i potrebu pronalaženja rješenja korištenjem netretiranog konvencionalnog sjemena u prijelaznom razdoblju.
U drugom djelu sjednice provedena je rasprava o internacionalizaciji malog i srednjeg poduzetništva i uklanjanja trgovinskih barijera te postupna smanjenja troškova komunikacije, transporta i logistike radi jačeg pozicioniranja malih i srednjih poduzetnika. U svrhu povećanja vrijednosti poljoprivrednog izvoza zahtijeva se i pristupanje tržištima trećih zemalja. Trenutačni je poljoprivredni izvoz EU-a 200 milijardi eura, a uvoz 100 milijardi eura. Daljnje usmjeravanje razvoja nužno je gledati i kroz problem s ruskim tržištem, daljnjim usmjeravanjem na povezivanje malog i srednjeg poduzetništva, osobito u području poljoprivrede, te osiguravanjem preduvjeta za pozicioniranje na tržištima trećih zemalja, među ostalim je rečeno na sjednici. Govoreći o povezivanju poljoprivrede i malog i srednjeg poduzetništva te o mogućnosti uvođenja shema kvalitete za nepoljoprivredne proizvode, Lucić je upozorio na nužnost pojednostavljivanja i skraćivanja trajanja postupaka zaštite kvalitete (oznakama izvornosti, zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalnih specijaliteta). Pojednostavljivanje postupaka zaštite u shemama kvalitete osnažilo bi i ruralni razvoj i pozitivno djelovalo na očuvanje tradicije i identiteta pojedinog kraja, a posredno bi utjecalo i na zadržavanje mladih osoba u ruralnim područjima, kazao je Lucić.
Treći dio sjednice bio je posvećen cilju Europske komisije koja oživljavanjem industrijskog sektora želi podići doprinos od industrije s 15 na 20 posto BDP-a do 2020. godine. Postizanje tog cilja trebalo bi se ostvariti ulaganjem u inovacije, boljim pristupom izvorima financiranja i kapitala, osiguranjem boljih tržišnih uvjeta te jačim korištenjem ljudskog kapitala i vještina. Na sjednici je također upozoreno na nužnost povezivanja industrijskog sektora s politikom konkurentnosti.