Zagreb - Članovi Odbora za pravosuđe i Odbora za europske poslove održali su u srijedu videokonferenciju s povjerenikom Europske komisije za pravosuđe Didierom Reyndersom te raspravljali o prvom Izvješću Europske Komisije o vladavini prava za 2020. godinu i pripadajućem Poglavlju za Hrvatsku.
U uvodnom izlaganju predsjednik Odbora za pravosuđe Mišel Jakšić i predsjednik Odbora za europske poslove Domagoj Hajduković zahvalili su povjereniku Reyndersu na vrijednoj inicijativi virtualne rasprave o predmetnom izvješću po državama članicama Europske unije. Podupirući inicijativu godišnjeg izvještavanja, naglasili su da se Europska unija temelji na vladavini prava, te da je primarna odgovornost svih država članica osigurati da se vladavina prava poštuje, pri čemu je, kako su naglasili važno promicanje međuinstitucionalne suradnje. Rečeno je kako i političke smjernice predsjednice Europske komisije Ursule van der Leyen predviđaju uspostavu dodatnog mehanizma vladavine prava kao ključnog elementa predanosti EU-a i država članica u jačanju vladavine prava. Taj mehanizam je osmišljen kao godišnji ciklus za promicanje vladavine prava i sprečavanja nastanka problema u područjima koja izravno utječu na poštivanje vladavine prava kao što su pravosudni sustav, okvir za borbu protiv korupcije, medijski pluralizam i druge sustave institucionalnih provjera i ravnoteže.
Povjerenik Reynders ukratko je obrazložio Izvješće, posebno u dijelu koji se tiče učinkovitosti, kvalitete i neovisnosti pravosudnog sustava, okvira za borbu protiv korupcije i medijskog pluralizma. Posebno je istaknuo ulogu Državnog sudbenog vijeća i Državno odvjetničkog vijeća pri izboru sudaca nakon zakonskih izmjena 2018. godine, ukazao na nedostatak specijaliziranih financijskih istražitelja u državnom odvjetništvu, značaju digitalizacije pravosuđa, ali i na pojavnost korupcije na lokalnoj razini kao i važnost Strategije suzbijanja korupcije za razdoblje 2021.-2030. Također se osvrnuo i na govor mržnje i prijetnje novinarima naglasivši da je važno ustrajati na slobodi govora i neovisnom novinarstvu.
U raspravi je posebno ukazano na potrebu jačanja institucionalne borbe protiv korupcije, uloge Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa te postupanje pojedinih sudova u kojima se predmeti u rad sucima dodjeljuju ručno. Također, ukazano je da sjednice Ustavnog suda nisu javne kada se raspravlja o pitanjima od javnog interesa. Istaknuto je da svaka država ima svoje specifičnosti i različite institucionalne sustave, međutim u primjeni vladavine prava potrebno je osigurati standarde i načela koja su primjenjiva u svim državama. Rečeno je kako je Izvješće o vladavini prava kvalitetan i poticajan dokument te kako bi u slijedećim Izvješćima trebalo preciznije navesti primjere dobre i loše prakse u pojedinim državama. Unatoč Izvješćima pravosudnih institucija u Republici Hrvatskoj koja ukazuju na pozitivne pomake u radu, percepcija o radu pravosuđa i dalje je niska, istaknuto je u raspravi. Ukazano je i na potrebu jačanja organizacija civilnog društva na području zaštite ljudskih prava i borbe protiv korupcije, kao i navođenja u narednim Izvješćima podataka o poštivanju i provedbi presuda Europskog suda za ljudska prava u Hrvatskoj.
U završnom obraćanju povjerenik je sudionicima rasprave zahvalio na postavljenim pitanjima i kvalitetnoj raspravi te pri tome naglasio da je potrebno nastaviti dijalog s nacionalnim tijelima i svim dionicima radi objektivnog i nepristranog uključivanja svih država članica za jačanje djelovanja Unije u području vladavine prava, što uključuje i potporu kroz instrumente i programe financiranja. U nastavku dijaloga s nacionalnim tijelima povjerenik Reynders najavio je i posjet Hrvatskoj.