Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost

Mišljenje Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost o Stajalištu Republike Hrvatske o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Odluke br. 1313/2013/EU o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu COM (2017) 772 – D.E.U. 18/006

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 36. sjednici, održanoj 27. travnja 2018., razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Odluke br. 1313/2013/EU o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu COM (2017) 772 – D.E.U. 18/006, koje je Odbor za europske poslove na temelju članka 154. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora proslijedio Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost aktom od 23. ožujka 2018.

Predmetno Stajalište Republike Hrvatske usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku i ljudska prava Vlade Republike Hrvatske  Zaključkom, Klasa: 022-03/18-07/46, Urbroj: 50301-23/22-18-1, na sjednici održanoj 6. veljače 2018.

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost je razmotrio Stajalište Republike Hrvatske kao matično radno tijelo.
Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je zamjenik ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanje te istaknuo da Republika Hrvatska (RH) podržava izmjene i dopune Odluke 1313/2013/EU o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu kojima bi se trebalo olakšati pružanje usluga i pojačati veze između država članica, no ujedno je i istaknuo da Prijedlog odluke ne nudi dovoljno jasna rješenja za bitna pitanja u pojedinim područjima, posebice u segmentu jačanja nacionalnih kapaciteta.

Osvrnuo se na provedenu proceduru te istaknuo da se nisu slijedili rokovi te da Europska komisija nije sačinila procjenu učinka iako se u Prijedlogu odluke zagovaraju velike promjene čije bi provođenje stajalo dodatnih 280 milijuna eura.
Posebno je naglasio nejasnoće u odredbama članka 12. vezano za tzv. „rescEU snage“ te istaknuo da RH ne podržava te odredbe i da se zalaže za jačanje kapaciteta na nacionalnoj razini te da stvaranje „rescEU snaga“ koje bi se sastojale od iznajmljenih ili leased kapaciteta  putem aranžmana EU ili osiguranih s punim financiranjem sredstvima EU pri čemu Europska komisija zadržava zapovjednu i operativnu kontrolu nad sredstvima i odlučuje o uporabi ne predstavlja jačanje kapaciteta na nacionalnoj razini.

S obzirom da su do sada države članice imale svoje operativne snage, i zapovijedanje i nadzor nad tim snagama bio je u isključivoj jurisdikciji država članica, RH nije prihvatljivo da Europska komisija ima svoje operativne snage i istima zapovijeda i nadzire ih, tj. da nacionalna odgovornost pređa na razinu EU.  Isto bi bilo destimulirajuće za države članice u kontekstu novih ulaganja, jer bi države zanemarile jačanje svojih kapaciteta. RH je u zadnjih 20 godina uložila 180 milijuna eura za zrakoplovne kapacitete za protupožarnu zaštitu i predstavlja jednu od vodećih država članica po broju protupožarnih zrakoplova.

Po tom pitanju postoji i pravna dilema odnosno da li su predložene odredbe članka 12. u skladu s člankom 196. Ugovora o funkcioniranju Europske unije gdje je utvrđena zadaća Europske unije odnosno djelovanje Unije koje mora biti usmjereno na podupiranje i nadopunu djelovanja država članica na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini na području sprječavanja rizika, pripremanja osoblja civilne zaštite te u reagiranju na prirodne katastrofe ili katastrofe izazvane ljudskom rukom unutar EU.

Predstavnik DUZS-a se osvrnuo i na odredbe članka 11. te istaknuo da ih RH ne podržava jer se njima države članice koji nisu ili ne mogu registrirati kapacitete u „European Civil Protection Pool“ stavljaju u nepovoljan položaj s obzirom da ne bi imale pravo tražiti sufinanciranje transporta, pa čak niti transporta materijalne pomoći, a isto je neprihvatljivo jer se svi troškovi nikada ne mogu predvidjeti.

Vezano za izmjene članka 5. i 6. Prijedloga odluke, predstavnik DUZS je istaknuo da izmjene članka 5. „Aktivnosti prevencije“ RH podržava jer razmjena rezultata znanstvenih istraživanja na području prevencije može unaprijediti ukupne aktivnosti prevencije u svakoj državi članici, no izmjene članka 6. (Risk management) RH načelno može podržati uz nekoliko pojašnjenja, s obzirom da je obveza dostavljanja planova prevencije i spremnosti Europskoj komisiji redundantno jer isto Komisiji ne donosi nikakvu korist s obzirom da se planovi izrađeni različitim nacionalnim metodologijama ne mogu uspoređivati i iz njih se nikako ne može odrediti napredak države u preventivi i spremnosti.

U raspravi je podržano Stajalište Republike Hrvatske te istaknuto da se u tako važnom segmentu moraju zaštiti nacionalni interesi.

Nakon rasprave, Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost je jednoglasno, s 12 glasova „ZA“,  donio sljedeće

MIŠLJENJE

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Odluke br. 1313/2013/EU o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu COM (2017) 772.

PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko  Ostojić