Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 38. sjednici, održanoj 20. lipnja 2018., razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva (preinaka) COM (2016) 270 - D.E.U. 18/018, koje je Odbor za europske poslove na temelju članka 154. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora proslijedio Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost aktom od 18. svibnja 2018.
Predmetno Stajalište Republike Hrvatske usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku i ljudska prava Vlade Republike Hrvatske Zaključkom, Klasa:022-03/18-07/163, Urbroj: 50301-23/21-18-1, na sjednici održanoj 17. travnja 2018.
Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost je razmotrio Stajalište Republike Hrvatske kao matično radno tijelo.
Stajalište Republike Hrvatske ukratko je obrazložio predstavnik Ministarstva unutarnjih poslova, te je istaknuo da se predmetnim Prijedlogom uredbe primarno žele utvrditi pravila Europske unije vezano za utvrđenje koja država članica je odgovorna za rješavanje svakog pojedinog zahtjeva za međunarodnu zaštitu odnosno da se predmetnim Prijedlogom pristupilo preinaci tzv. Uredbe Dublin III kako bi se ista učinila transparentnijom i djelotvornijom. U određenom razdoblju rasprava je bila privremeno obustavljena poradi stajališta pojedinih država članica koje nisu pristajale na tzv. kvote, no razgovori su na razini stručnjaka država članica ponovno započeli početkom 2018. godine.
Nastavno je istaknuo da Republika Hrvatska podržava reformu zajedničkog europskog sustava azila kao i da načelno podupire prijedlog podijele tereta kao i potrebu zajedničkog definiranja instrumenata za buduće migrantske krize i pritiske.
Isto tako podržava i glavne odrednice reforme – solidarnost, podjelu tereta, te stabilan odgovor kao posebno važan alat po pitanju sekundarnih kretanja.
Posebno se osvrnuo na prestanak odgovornosti države članice nakon donošenja rješenja o povratku temeljem kojeg osoba odlazi u treće zemlje odnosno u transfer da bi ponovno ušla u EU u nekoj drugoj državi članici. Naglasio je nužnost fleksibilnog pristupa radi postizanja kompromisnog dogovora, a u segmentu solidarnosti potrebu prilagodbe u izradi referentnog ključa, odnosno da se pri izradi uzmu u obzir i kapaciteti država članica, što do sada nije bilo predviđeno.
U raspravi je podržana reforma zajedničkog europskog sustava azila te time i izmjena tzv. Uredbe Dublin III, kao i Stajalište Republike Hrvatske s obzirom da je to važno pitanje koje se referira na cijelu Europsku uniju. Kao važno prepoznato je pitanje kada počinje odgovornost države članice kao i pitanje određivanja države članice „nehumanom“. U raspravi su članovi Odbora istaknuli da je više godina Grčka bila u statusu „nehumane“ države te se državljani trećih zemalja nisu mogli vraćati u zemlju prvog ulaska, što je bila najčešće Grčka, jer ona postupa nehumano, a što dovodi do toga da i druge države članice mogu preuzeti takvu praksu da bi se riješile migranata. Nadalje je istaknuto da je pitanje migracija iznimno važno kao i da migracijska politika država članica nije homogena, te da izaziva velike turbulencije. S obzirom da Republika Hrvatska nije ušla u schengensku zonu, može se naći u jako nezavidnoj situaciji ako Bosna i Hercegovina postane „hot-spot“, te je potrebno biti jako oprezan kod prihvaćanja svega što RH može dovesti u nezavidan položaj.
Nakon rasprave, Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost je većinom glasova , s 8 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“, donio sljedeće
MIŠLJENJE
Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva (preinaka) COM (2016) 270.
PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić