Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 43. sjednici održanoj 8. ožujka 2023. godine, Izvješće o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2017. do 2020., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbom članka 58. Zakona o zaštiti okoliša („Narodne novine“, broj 80/13, 153/13, 78/15, 12/18 i 118/18) podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. prosinca 2022. godine.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženo Izvješće kao matično radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja istaknuli su da Izvješće o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2017. do 2020. godine obuhvaća pregled stanja sastavnica okoliša kao i najznačajnijih opterećenja na njih. Izvješće identificira stanje i trendove u okolišu, djelovanje i učinak ljudskih aktivnosti na ekosustave i ljude. Ujedno se u Izvješću daju preporuke za očuvanje i poboljšanje stanja okoliša te osvrt na ostvarenje ciljeva i mjera propisanih aktima strateškog planiranja. U uvodnom obrazloženju detaljno su prezentirani podaci o stanju zraka, kopnenih voda, morskog okoliša, tla i zemljišta, bioraznolikosti, gospodarenju otpadom, klimatskim promjenama te okolišu i zdravlju. Također su prezentirani ciljevi i mjere akata strateškog planiranja u dijelu učinkovitog korištenja resursa i prelaska na kružno gospodarstvo te njihovo ostvarenje. Za praćenje stanja okoliša i za ostvarenje ciljeva zaštite okoliša i održivog razvoja istaknuta je važnost instrumenata zaštite okoliša te su detaljnije obrazloženi.
Nakon uvodnog obrazloženja pohvaljena je obimnost Izvješća te je dobrom praksom ocijenjeno da je prikaz stanja okoliša u vidu podataka i informacija te ocjene stanja i učinkovitosti provedbe politika upotpunjen zaključcima i preporukama.
Istaknuto je kako navedeno predstavlja kvalitetnu podršku donositeljima odluka.
Članica Odbora iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika i članica Zelene akcije također je iznijela pohvalu detaljnosti Izvješća te uključivanju zaključaka i preporuka u njegov sadržaj. Upozorila je kako treba ozbiljno i alarmantno shvatiti neke od podataka i informacija koje Izvješće sadržava. Ovdje je prvenstveno naglašeno da je za provedbu strateških dokumenata nužno donošenje akcijskih planova te je istaknuto da je tijekom prošle godine Zelena akcija provela akciju poticanja državnih tijela na izradu i donošenje Akcijskog plana za provedbu Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu. Imajući u vidu važnost navedenog akta ponovljen je ovaj apel te je postavljeno pitanje zašto akt nije izrađen i donesen. Nadalje su izdvojene iz Izvješća neke ocjene i informacije koje upućuju na potrebu djelovanja: podatak da se sanacijske mjere na zonama vodocrpilišta ne provode, da nema odluke o zaštiti izvorišta sa zonama sanitarne zaštite, da Hrvatske vode ne donose godišnji plan monitoringa pa je zbog toga teško održavati i procijeniti kakvoću voda kako bi ostala u dobrom stanju, da je nemoguće dati potpunu ocjenu stanja morskog okoliša radi nedostatka podataka, da u RH ne postoji sustav praćenja morskih vrsta i stanišnih tipova, da ne postoji cjelovita politika zaštita tla odnosno da nema zakonodavnog okvira ni sustava monitoringa, da unatoč tome što je fragmentacija staništa jedan od najznačajnijih pritisaka da nije planirana obnova degradiranih staništa, da nije provedena planirana uspostava veze između Informacijskog sustava zaštite okoliša i Informacijskog sustava o zdravlju pučanstva. Naglašeno je da podaci iz Izvješća jasno pokazuju da u području gospodarenja otpadom ima napretka i ostvarenih rezultata jer se njime, budući da predstavlja veliko opterećenje za okoliš, bavilo sustavnim praćenjem te su ulagana financijska sredstva. Zaključno je podcrtana važnost provedbe donesenih strateških dokumenata donošenjem akcijskih planova te uspostavom monitoringa i prikupljanjem podataka kao osnove za početak provedbe zacrtanih politika i mjera.
Nastavno na podatak da je na poljoprivrednim tlima prisutan problem smanjenja humoznosti i da je povoljan sadržaj humusa prisutan na samo 6 % poljoprivrednih tala, u nastavku rasprave zatražena su dodatna pojašnjenja glavnih uzroka ove pojave. Ujedno je upozoreno na potrebu edukacije građana o važnosti očuvanja okoliša i prirode kako bi se spriječilo neodgovorno ponašanje prema prirodi i pitkoj vodi odbacivanjem otpada u prirodu.
U nastavku rasprave otvoreno je pitanje zaštite Jadrana i očuvanja ribljeg fonda. Imajući u vidu pozitivne učinke mjere proglašenja Jabučke kotline u koćarskom ribolovu Područjem ograničenog ribolova 2017. godine, odnosno područjem trajne zaštite 2021. godine, podcrtana je važnost zaštite veće površine Jadrana za ostvarenje dobrog i održivog ribljeg fonda. Istaknuto je da navedeno ima svoju osnovu u pozitivnim rezultatima koji se za riblji fond postižu u roku od tri do četiri godine u područjima pod zaštitom. Za ostvarenje ovog cilja posebice je naglašena nužnost suradnje sa susjednim državama.
Vezano uz monitoring Jadrana istaknuto je da Institut Ruđer Bošković više od trideset godina u kontinuitetu provodi monitoring Jadrana i osigurava izuzetno vrijedne podatke. Upozoreno je na nužnost osiguranja novog istraživačkog broda za njihove potrebe.
Nadalje, vezano uz pojavu plastike u Jadranu postavljeno je pitanje njezina izvora i ocjene u kojoj je mjeri ovo pitanje multilateralnih odnosa. Ovdje je posebice istaknuta mogućnost djelovanja Odbora za zaštitu okoliša i prirode u vidu suradnje s odborima drugih parlamenata kao i aktivnosti nadležnog Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te Ministarstva vanjskih i europskih poslova u poticanju ulaganja EU kroz IPA u sustave odvajanja i recikliranja plastičnog otpada u Crnoj Gori i Albaniji. Iznesen je prijprijedlog zajedničkog djelovanja s Odborom za europske poslove Hrvatskoga sabora s ciljem poticanja i usmjeravanja navedenih ulaganja kroz IPA u zaštitu okoliša za navedene države.
Imajući u vidu iznesen podatak da je u proteklih 60 godina u RH svako desetljeće bilo sve toplije te da je u periodu 2011.-2020. bilo za 1,7 °C toplije u odnosu na 1961.-1970. godinu naglašena je važnost uključivanja RH u globalne napore za smanjenje zatopljenja u sve većoj mjeri. Naglasak je ovdje dan na ubrzanje provedbe mjera i aktivnosti u RH na području zelene transformacije, posebice u energetici.
Budući da Izvješće ne sadrži podatke o tome zatraženo je pojašnjenje za koje je direktive iz područja zaštite okoliša i prirode došlo do povrede europskog prava te koji su glavni izazovi na koje je potrebno odgovoriti kako bi se one spriječile kao i eventualno plaćanje penala. Ujedno je, ukoliko za to postoji potreba, iznesen prijedlog angažmana Odbora bilo u vidu neke inicijative u zakonodavnom smislu ili nekom drugom vidu kako bi se osigurala maksimalna provedba direktiva.
Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja obrazložio je da je Akcijski plan za provedbu Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj u visokoj fazi izrađenosti te da je u tijeku proces komunikacije s drugim tijelima državne uprave. Pojašnjeno je da nije donesen zbog promjene u energetskoj politici Europske unije uslijed rata u Ukrajini i nastale energetske krize te se izrađuje na način da bude u skladu s najnovijim preporukama Europske komisije. Vezano uz monitoring mora istaknuto je da je on uspostavljen te da je uz Referentni centar u Splitu ujedno i Institut Ruđer Bošković zadužen za određeni dio monitoringa. Nastavno i na preporuke Europske komisije da se ojača monitoring priobalja i mora Vlada RH donijela je Uredbu o osnivanju Instituta za vode »Josip Juraj Strossmayer« za koji se želi i suradnjom sa znanstvenom zajednicom osigurati potreban stručni kadar. U tom smislu iznijet je pozitivan primjer potencijala RH u znanstvenom i stručnom smislu u području tehnologije voda. Riječ je o najvećom uređaju u Europi za pročišćavanje voda opterećenih prirodnim arsenom zahvaljujući kojem se danas bilježe zanemarive koncentracije arsena u vodi u Osijeku. Nadalje je istaknuto da je u planu iz novog OPKK omogućiti dodatna sredstva za jačanje istraživačke opreme te pojačati monitoring i sa spomenutim istraživačkim brodom koji je apsolutno potreban. Što se tiče prisutnog problema smanjenja humoznosti tla pojašnjeno je da je ono plod depopulacije ruralnih područja, nedostatka stočarstva te desetljeća intenzivne primjene umjetnih gnojiva koja, popraćena klimatskim promjenama u smislu sve većeg ispiranja poljoprivrednih površina, uzrokuju osiromašenje tla. Vezano uz pitanje divljih odlagališta napomenuto je da je u protekloj godini Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost po prvi puta raspisao poziv za jedinice lokalne samouprave koje imaju divlja odlagališta otpada. Obzirom na iskazan velik interes za ovu godinu u planu je znatno veća alokacija sredstava za ove namjene od prethodnih oko 30-tak milijuna kuna. Kada je riječ o vodnom sektoru i zaštiti mora istaknuta je važnost prekogranične suradnje te je Odbor upoznat s aktivnostima koje nadležno ministarstvo provodi u tom dijelu. Pozdravljena je iznesena inicijativa da Odbor pomogne u prepoznavanju potrebe prekograničnih infrastrukturnih projekata. Istaknuto je da je ovu problematiku nužno dići na razinu EU kako bi alokacije za prekograničnu suradnju članica EU i država koje to nisu, a susjedne su i negativno utječu na okoliš, bile veće. Nastavno na pitanje slučajeva povrede europskog prava iz područja zaštite okoliša i prirode detaljnije su pojašnjeni primjeri Biljana Donjih i odložene troske kao i dviju vjetroelektrana (Krš Pađene i Senj) na kojima nije na zadovoljavajući način proveden monitoring koji proistječe iz rješenja da je zahvat prihvatljiv za okoliš. Za slučaj Biljana Donjih pojašnjeno je da je sukladno izvješću o vještačenju (koje je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine dostavilo u rujnu 2022. godine Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja) utvrđeno da je moguće ovaj materijal koristiti u druge svrhe kao nusproizvod. U tijeku je komunikacija s građevinskim sektorom radi utvrđivanja gdje će se navedeni materijal ugraditi. Ujedno intenzivna komunikacija s Europskom komisijom postoji i vezano uz dvije vjetroelektrane budući da postmonitoring (koji proistječe iz rješenja da je zahvat prihvatljiv za okoliš) nije proveden u zadovoljavajućoj mjeri nakon provedene izgradnje te je investitorima dan primjereni rok.
Ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode dodatno je naglasio da je za navedene vjetroelektrane u proteklih godinu dana monitoring obavljen sukladno pravilima struke te da su zaprimljena izvješća za jednu lokaciju dok se za drugu lokaciju do svibnja očekuju izvješća. Investitori bi potom trebali provesti ex post postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu kako bi se propisale odgovarajuće mjere za ta dva zahvata.
U nastavku je članica Odbora iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika i članica Zelene akcije istaknula važnost ulaganja u unapređivanje sustava procjena utjecaja na okoliš i ekološku mrežu.
Vezano uz problematiku zaštite i monitoringa tla ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode obrazložio je da je na razini EU tlo bilo zapostavljeno. Istaknuto je da je Europska komisija prošle godine predstavila strategiju vezanu uz tlo i poboljšanje stanja tla koja uključuje i praćenje stanja tla. Stoga je i pred RH proces uspostave sustavnog monitoringa tla. Što se tiče Informacijskog sustava zaštite okoliša pojašnjeno je da se kontinuirano provodi njegova dogradnja i unapređenje (nove metodologije, tehnička rješenja, način prezentiranja podataka i slično). Obzirom na obim informacijskog sustava navedeno zahtijeva velika financijska sredstva i ljudske resurse. U budućem financijskom razdoblju za dogradnju odnosno reformu Informacijskog sustava zaštite okoliša planirana su i rezervirana sredstva kroz OPKK (na raspolaganju gotovo 3 milijuna eura).
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg zaključka
Prihvaća se Izvješće o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2017. do 2020.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Sandru Benčić, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Sandra Benčić