Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost je na 57. sjednici, održanoj 27. lipnja 2019., raspravljao o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji, drugo čitanje, P.Z.E. br. 573., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. lipnja 2019.
Odbor je raspolagao i mišljenjem pučke pravobraniteljice od 21. lipnja 2019., Broj:P.P.R.-29-3-92/19.
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Predstavnik predlagatelja je uvodno istaknuo kako je, uzimajući u obzir rezultate rasprave iz prvog čitanja, Konačni prijedlog Zakona u dijelu izmijenjen i dopunjen, stoga je u nastavku predstavio osnovne razlike u odnosu na prvo čitanje.
Na temelju primjedbe Odbora, u članku 1. Konačnog prijedloga zakona kojim se mijenja članak 4. Zakona o policiji, dodan je stavak 3. kojim se propisuje da ministar unutarnjih poslova na traženje Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost podnosi izvješće o obavljanju policijskih poslova u pojedinačnim slučajevima, budući da bi izostavljanje takvog ovlaštenja neopravdano umanjilo obuhvat parlamentarnog nadzora i marginaliziralo osnovnu ulogu Odbora.
U vezi članka 4. Konačnog prijedloga zakona kojim se mijenja članak 5.c Zakona o policiji, na sjednici Odbora te tijekom rasprave o Prijedlogu zakona na plenarnoj sjednici, iskazano je stajalište da u radu Povjerenstva za rad po pritužbama ne bi trebali biti uključeni policijski službenici, jer bi se time narušila nepristranost i objektivnost u odlučivanju. Sukladno tome, navedeni članak je izmijenjen na način da se propisuje da Povjerenstvo za rad po pritužbama čini devet predstavnika građana. Isto tako, predlaže se propisati da Povjerenstvo svoj rad detaljnije uređuje Poslovnikom koji se donosi uz prethodno mišljenje Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, a stručnu i administrativnu pomoć Povjerenstvu pruža Ministarstvo unutarnjih poslova. Nadalje, propisuje se da se odluka Povjerenstva dostavlja glavnom ravnatelju policije, a alternativno ministru. Ove izmjene obuhvaćaju veći broj prijedloga Odbora i otklanjaju većinu primjedbi Odbora, kao i dijela zastupnika koji su o istome raspravljali na plenarnoj sjednici.
Nadalje, predstavnik predlagatelja je istaknuo da je izmijenjen članak 6. kojim se mijenja članak 5.f stavak 2. Zakona o policiji, na način da će ministar unutarnjih poslova pravilnikom propisati način rada i postupanja po pritužbama, vođenje evidencije i rokove čuvanja podataka u evidenciji, s obzirom da će Povjerenstvo za rad po pritužbama svoj rad urediti poslovnikom, zbog čega nema potrebe za uređivanje njegovog rada pravilnikom.
U odnosu na institut premještaja policijskih službenika, izmijenjen je članak 17. kojim se predlažu izmjene članka 72. Zakona o policiji, uzimajući u obzir primjedbe sa sjednice Odbora, primjedbe dijela zastupnika iznesene u raspravi na plenarnoj sjednici te primjedbe pučke pravobraniteljice, prema kojima je predložena odredba neprihvatljiva i narušava radnopravni položaj policijskih službenika. Slijedom toga, ova je odredba dodatno preispitana i izmijenjena na način da se preciznije propisuje premještaj policijskog službenika, po potrebi službe, na slobodno radno mjesto iste ili više složenosti poslova, kao i premještaj policijskog službenika, po potrebi službe, na slobodno radno mjesto niže složenosti poslova. Pri tome se zadržava važeća odredba kojom se propisuje na čemu se temelji premještaj po potrebi službe za policijskog službenika.
U članku 19. kojim se mijenja članak 86., uvažena je primjedba Odbora za zakonodavstvo da se u konkretnom slučaju radi o prethodnoj suglasnosti.
Predstavnik predlagatelja je zaključno istaknuo da je stručni nositelj izrade Konačnog prijedloga zakona, neovisno o rezultatima rasprave u prvom čitanju, uočio potrebu za dopunom članka 96. Zakona o policiji kojim se propisuju teže povrede službene dužnosti za policijske službenike te je kao nova teža povreda propisano nasilje u obitelji, a s tim u vezi dodan je novi članak 25. kojim se mijenja članak 112., pa se uz već propisane razloge za obligatorno udaljenje policijskog službenika, propisuje obvezno udaljenje i za policijskog službenika protiv kojeg je podnesena kaznena prijava za kazneno djelo nasilja u obitelji.
U raspravi koja je uslijedila nakon izlaganja predstavnika predlagatelja članovi Odbora pozdravili su pozitivan odnos prema primjedbama i prijedlozima Odbora iz prvog čitanja koje su u većem dijelu prihvaćene. Posebice je pozdravljena dopuna članka 4. Zakona o policiji kojom se zadržava ovlaštenje Odbora da zatraži izvješće Ministarstva i u pojedinačnim slučajevima, neovisno o godišnjem izvješću ministra o radu policije, čime se zadržava postojeća razina parlamentarnog nadzora nad radom policije.
Isto tako, članovi Odbora izrazili su zadovoljstvo zbog prihvaćanja većeg dijela prijedloga i primjedbi Odbora u odnosu na Povjerenstvo za rad po pritužbama iz čijeg sastava su isključeni policijski službenici, no osigurana mu je stručna i administrativna potpora Ministarstva.
Također, pozdravljeno je propisivanje nasilja u obitelji kao teške povrede službene dužnosti za policijske službenike, čime je osnažena poruka netolerancije prema ovoj vrsti nasilja, a posebice u odnosu na policijske službenike koji bi svojim postupcima trebali predstavljati uzor građanima.
Predloženo je razmotriti mogućnost da Povjerenstvo podnosi godišnje izvješće o svom radu Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina ili predsjedniku Hrvatskoga sabora, po uzoru na Vijeće za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija, a ne Hrvatskom saboru kako se predviđa u članku 4. Konačnog prijedloga zakona, budući da nema prostora za raspravu o ovoj vrsti izvješća na plenarnoj sjednici.
Također, predloženo je propisati obvezu provođenja sigurnosne provjere nad svim kandidatima za članove i predsjednika Povjerenstva prije njihova imenovanja, s ciljem da se ubrza početak rada imenovanog Povjerenstva te izbjegne situacija u kojoj bi se kod već imenovanog člana utvrdile sigurnosne zapreke, zbog čega bi bio isključen od rada u Povjerenstvu, a postupak imenovanja bi se u dijelu morao ponoviti.
Predstavnica pučke pravobraniteljice ukratko je obrazložila pisano mišljenje pučke pravobraniteljice od 21. lipnja 2019. Posebno se osvrnula na prijedlog amandmana na članak 4. Prijedloga zakona, koji se odnosi na članak 5.c Zakona o policiji, a regulira način rada Povjerenstva. Također, istaknula je amandman na članak 5. Konačnog prijedloga Zakona, koji se odnosi na članak 5.d Zakona o policiji, vezano uz utvrđivanje visine naknade članovima Povjerenstva te kvalifikacije potrebne za imenovanje. Isto tako, u odnosu na članak 15. Konačnog prijedloga zakona, koji se odnosi na članak 64. Zakona o policiji, predložen je amandman prema kojem bi se za premještaj policijskog službenika morao pribaviti njegov pisani pristanak.
Nakon provedene rasprave većinom glasova, sa 6 glasova „ZA“ i 3 glasa „SUZDRŽAN“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru da donese
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLICIJI.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Petar Škorić, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić