Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 57. sjednici, održanoj 27. lipnja 2019., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu, drugo čitanje, P. Z. br. 554 (dalje u tekstu: Konačni prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. lipnja 2019.
Odbor je raspolagao mišljenjem i prijedlogom amandmana Pučke pravobraniteljice od 21. lipnja 2019., Broj:P.P.R.-29-3-620/18 i mišljenjem i prijedlogom amandmana Hrvatskog pravnog centra od 21. lipnja 2019.
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da je intencija zakonodavca kroz predložene izmjene i dopune pomoći u rješavanju demografskih pitanja, a isto se manifestira kroz olakšan postupak stjecanja državljanstva za pripadnike hrvatskog naroda u inozemstvu te hrvatskih iseljenika.
Značajnije izmjene koje se planiraju uvesti Zakonom odnose se na mogućnost za stjecanje hrvatskog državljanstva podrijetlom djeteta rođenog u inozemstvu, čiji je jedan roditelj u trenutku njegova rođenja hrvatski državljanin, povećanje dobne granica za prijavu u evidenciju hrvatskih državljana do navršene 21. godine života (do sada 18) kako bi se osobi dala mogućnost da sama podnese prijavu za svoj upis u knjigu državljana ukoliko su njezini roditelji navedeno propustili učiniti do njezine punoljetnosti.
Izostavljeno je generacijsko ograničenje za stjecanje hrvatskog državljanstva za potomke iseljenika te se oslobađaju obveze poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, hrvatske kulture i društvenog uređenja. Dodatno je preciziran pojam iseljenika iz Republike Hrvatske na način da se propisuje da se iseljenikom smatra osoba koja je iz Republike Hrvatske iselila prije 8. listopada 1991. godine. Ujedno, propisuje se da se iseljenikom ne smatra osoba koja je iselila s područja Republike Hrvatske, a nije imala bivše hrvatsko republičko državljanstvo, odnosno zavičajnost na području Republike Hrvatske.
Nadalje, omogućava se stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem za maloljetnu djecu čiji je jedan od roditelja stekao hrvatsko državljanstvo kao iseljenik ili potomak iseljenika iz Republike Hrvatske ili kao pripadnik hrvatskog naroda, te se predlaže pojednostavljenje izvođenja dokaza za pripadnike hrvatskog naroda koji ne raspolažu osobnim dokazima o pripadnosti hrvatskom narodu, a za čije je roditelje nedvojbeno utvrđena pripadnost hrvatskom narodu.
Za bračnog druga osobe čije bi primanje u hrvatsko državljanstvo predstavljalo interes za Republiku Hrvatsku, propisuje se uvjet življenja u Republici Hrvatskoj s odobrenim boravkom u trajanju od jedne godine, a u slučaju stjecanja hrvatskog državljanstva stranca čije bi primanje u hrvatsko državljanstvo predstavljalo interes za Republiku Hrvatsku, propisuje se mogućnost da, osim nadležnog ministarstva, mišljenje o postojanju interesa Republike Hrvatske može dati i središnji državni ured.
Nastavno, propisuje se da osoba kojoj je kao punoljetnoj hrvatsko državljanstvo prestalo odricanjem, ne može ponovno steći hrvatsko državljanstvo niti po jednoj zakonskoj osnovi.
Nastavno je istaknuto da se propisuje mogućnost ukidanja, odnosno poništavanja rješenja o stjecanju hrvatskog državljanstva, ako je stečeno temeljem braka sklopljenog iz koristi sukladno odredbama Zakona o strancima ili lažnim predstavljanjem ili prijevarom u upravnom postupku stjecanja hrvatskog državljanstva, odnosno zbog osude prirođene osobe u kaznenom postupku za kaznena djela protiv Republike Hrvatske i kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, te davanje svečane prisege od strane osobe koja hrvatsko državljanstvo stječe naturalizacijom, što je prepoznato kao dobra praksa u mnogim državama.
Predstavnik predlagatelja se u nastavku osvrnuo i na razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona te istaknuo da se dodatno propisuje da se stjecanje hrvatskog državljanstva djeteta koje živi u Republici Hrvatskoj veže uz odobren stalni boravak čime se žele spriječiti situacije primijećene u dosadašnjoj praksi da dijete koje ne živi u Republici Hrvatskoj, a čiji je jedan roditelj stekao hrvatsko državljanstvo prirođenjem, dok drugi roditelj živi u inozemstvu, dođe u Republiku Hrvatsku, regulira privremeni boravak temeljem spajanja obitelji i odmah podnese zahtjev za hrvatsko državljanstvo. Radi se o situacijama kada djeca žive u inozemstvu te zadržavaju kulturu, običaje i navike svoje zemlje u kojoj se školuju i nemaju nikakve poveznice s Republikom Hrvatskom, osim jednog roditelja koji je stekao hrvatsko državljanstvo prirođenjem. Također je primijećeno da te osobe po stjecanju državljanstva napuštaju Republiku Hrvatsku.
Nadalje, brisan je rok od 45 dana u kojem nadležno ministarstvo, odnosno središnji državni ured treba dati mišljenje o postojanju interesa Republike Hrvatske za primitak stranca u hrvatsko državljanstvo, kao i pravne posljedice nedavanja traženog mišljenja te se detaljnije normira nadležnost za podnošenje zahtjeva za stjecanje, prestanak i utvrđivanje hrvatskog državljanstva, na način da se decidirano propisuje mjesna nadležnost policijskih uprava odnosno policijskih postaja za podnošenje zahtjeva u Republici Hrvatskoj. Ovakvim normiranjem nadležnosti popunjava se pravna praznina za podnošenje zahtjeva za utvrđivanje hrvatskog državljanstva jer ista važećim Zakonom nije niti propisana. U ostalim se slučajevima sprječavaju situacije da osobe, koje žive u inozemstvu i nemaju reguliran status stranca u Republici Hrvatskoj, podnošenjem zahtjeva u Republici Hrvatskoj izbjegavaju plaćanje konzularne pristojbe.
Precizirana je i odredba koja se odnosi na poništenje, odnosno ukidanje rješenja o primitku u hrvatsko državljanstvo.
Na inicijativu Ministarstva hrvatskih branitelja, u postupku donošenja Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu, predložena je odredba članka 17., kojom se regulira državljanski status nestalih i smrtno stradalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.
U raspravi koja je uslijedila podržane su predložene izmjene i dopune Zakona o hrvatskom državljanstvu no, potpredsjednik Odbora Petar Škorić je istaknuo da je Klub zastupnika HDZ-a podnio amandman kojim se predlaže brisanje članka 15. Konačnog prijedloga Zakona kojim se dodaje članak 26a., a kojim se uređuju instituti poništenja i ukidanja rješenja o stjecanju državljanstva prirođenjem u obnovi postupka, smatrajući da predmetne odredbe u dovoljnoj mjeri nisu uzele u obzir dosegnute pravne standarde kao i načelo razmjernosti.
Tijekom rasprave je razmatrano i pitanje pogrešnog upisa u republičke knjige državljana osoba koje ni u kom slučaju nisu mogle ispuniti pretpostavke za stjecanje hrvatskog državljanstva, te mogućnost takvog ispravka, kao i pitanje otpusta posvojene djece na zahtjev posvojitelja.
Predstavnica pučke pravobraniteljice je pozdravila prihvaćanje više prijedloga koje su iznijeli odbori tijekom prvog čitanja, no naglasila je i da pojedini prijedlozi nisu prihvaćeni odnosno da iste predlagatelj nije uzeo u obzir tijekom pripreme Konačnog prijedloga zakona, te se posebno osvrnula na članak 15. Konačnog prijedloga zakona koji se odnosi na poništenje i ukidanje rješenja o stjecanju državljanstva prirođenjem.
Nakon provedene rasprave, većinom glasova, sa 6 glasova „ZA“ i 2 glasa „PROTIV“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru da donese
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKOM DRŽAVLJANSTVU
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Petar Škorić, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić