Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost

Izvješće Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost s rasprave o Izvješću o provedbi Plana protuminskog djelovanja i utrošenim financijskim sredstvima za 2018. godinu

25.04.2019.

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 54. sjednici, održanoj 25. travnja 2019., raspravljao je o Izvješću o provedbi Plana protuminskog djelovanja i utrošenim financijskim sredstvima za 2018. godinu (dalje u tekstu: Izvješće za 2018. godinu), koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. travnja 2019. 

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženo Izvješće za 2018. godinu razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 
    
Uvodno je predstavnik podnositelja iz Ministarstva unutarnjih poslova istaknuo da je na dan 1. siječnja 2018. ukupno minski sumnjivo područje (MSP) Republike Hrvatske iznosilo 411,5 km2, a prostiralo se unutar 59 gradova i općina, u 8 županija i bilo je obilježeno sa 13.544 oznaka koje ukazuju na minsku opasnost i moguć pronalazak neeksplodiranih ubojnih sredstava (NUS). Tijekom 2018. godine, na realizaciji poslova razminiranja sudjelovalo je 40 tvrtki, pri čemu je MSP ukupno smanjeno za 56 km2 (plan je 56,5 km2), od čega je 48,8 km2 smanjeno poslovima razminiranja, a 7,2 km2 tehničkim i općim izvidima. Ukupno preostalo MSP u Republici Hrvatskoj, na dan 31. prosinca 2018. godine iznosi 355.462.926 m2. Na temelju analize strukture površina MSP-u provedene krajem 2018. godine, utvrđeno je kako je 4,0% MSP-a Republike Hrvatske poljoprivredna površina, 95,7% se odnosi na šumske površine, dok se 0,3% MSP-a može svrstati u ostale površine (vode, močvarno zemljište, stijene, klizišta, kamenari, obale i dr.).    Nastavno, predstavnik podnositelja je istaknuo kako je planom za 2018. godinu za poslove razminiranja ukupno osigurano 397.777.791,62 kuna, pri čemu je realiziran iznos od 386.774.317,31 kuna. Nastavlja se uspješan trend iz prijašnjih godina u odnosu na osiguranje sredstava za razminiranje iz EU fondova, tako da ista u 2018. godini iznose 36,8% od ukupno osiguranih financijskih sredstava i izvora. Predmetnom iznosu je, prema navodima predstavnika podnositelja, potrebno pribrojati 58.369.643,46 kuna koji su planirani i realizirani tijekom 2018. godine iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, no nažalost do kraja godine nisu isplaćeni izvoditeljima, a ova sredstva povećala bi postotak osiguranih sredstava iz EU fondova na udio od 51,9 % u ukupnim sredstvima.  

U odnosu na broj pronađenih opasnih sredstava tijekom 2018. godine, predstavnik podnositelja je naglasio kako je pronađeno i uništeno 979 komada MES-a (minskoekspolzivna sredstva) te 1.409 komada NUS-a (neekslodirana ubojna sredstva). Najviše MES-a i NUS-a pronađeno je i uništeno na području Ličko-senjske županije  i Sisačko-moslavačke županije.
Predstavnik podnositelja je, kao posebno postignuće ovog Plana, istaknuo okolnost da se u 2018. godini nije dogodio niti jedan minski incident, niti jedna minska nesreća te niti jedna osoba nije stradala. S tim u vezi, naglasio je značaj obilježenosti MSP-a, u odnosu na koje je istaknuo kako je na 31. prosinca 2018. MSP obilježeno s 12.280 tabli ili s 34 table/km2, što je povećanje od 15% obilježenosti po km2 u odnosu na 2017. godinu.
U odnosu na Izvješće o provedbi Plana razminiranja vojnih lokacija u 2018. godini, predstavnik podnositelja iz Ministarstva obrane istaknuo je kako je od ukupno sedam zadaća razminiranja pet zadaća bilo planskih, a dvije izvanplanskih. Postupak razminiranja proveden je na području dvije vojarne i tri vojna poligona na površini od 185 416 m2 pri čemu je pronađeno i uništeno 16 komada protupješačkih mina i 12 komada raznih neeksplodiranih ubojnih sredstava. Zaključno je predstavnik podnositelja istaknuo da su svi radovi razminiranja vojnih lokacija i građevina provedeni na uspješan i učinkovit način bez ijednog izvanrednog događaja, što prvenstveno ukazuje na dobru obučenost i dosljednu primjenu propisanih procedura i standarda humanitarnog razminiranja. 
    
U raspravi su pozdravljena postignuća navedena u Izvješću za 2018. godinu, posebice napori uloženi u razminiranje poljoprivrednih površina koje su gotovo u cijelosti razminirane. 

Upućena je primjedba na okolnost da je tijekom 2018. godine zaprimljeno je 17 dojava o pronalascima MES-a i NUS-a, od čega se čak 15 pronalazaka odnosilo na područja koja su bila predmet obavljanja poslova razminiranja i tehničkog izvida.

Na upit članova Odbora, predstavnik podnositelja iz Ministarstva unutarnjih poslova – Sektor Hrvatskog centra za razminiranje u Ravnateljstvu civilne zaštite, dalje u tekstu: HCR) pojasnio je kako prvi dio nadzora provodi HCR još u tijeku razminiranja, a završni nadzor provodi Povjerenstvo koje čine dva predstavnika HCR-a i jedan predstavnik Ministarstva unutarnjih poslova. U 2018. godini je kroz prvi dio nadzora (nadzor u tijeku obavljanja razminiranja) na 7 radilišta utvrđeno da poslovi razminiranja ne zadovoljavaju propisane uvjete kvalitete, sukladno posebnom Pravilniku, te je naloženo ponovno razminiranje na ukupnoj površini od 8.115 m2, dok je završnim nadzorom Povjerenstvo u 13 slučajeva utvrdilo da poslovi nisu obavljeni kvalitetno te je naloženo ponavljanje poslova na ukupno 320.483 m2. Konkretna kvadratura od 320.483 m2 odnosi se na dvije nepravilnosti uočene u radu dvije tvrtke. U odnosu na jednu tvrtku, na području koje je bilo predmet razminiranja pronađena je jedna zaostala mina, dok je kod druge tvrtke pronađena mina izvan površine koja je bila predmet razminiranja.

Upućen je prijedlog da se u budućim izvješćima jasnije i preciznije opiše postupak i nalaz kontrole kvalitete razminiranja, budući da samo isticanje kvadrature od 320.483 m2, bez posebnog obrazloženja, izaziva zabrinutost.
    
Nakon provedene rasprave, većinom glasova, sa 6 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru da prihvati

IZVJEŠĆU O PROVEDBI PLANA PROTUMINSKOG DJELOVANJA I UTROŠENIM FINANCIJSKIM SREDSTVIMA ZA 2018. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Petar Škorić, potpredsjednik Odbora.


PREDSJEDNIK ODBORA

Ranko Ostojić