Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 54. sjednici, održanoj 25. travnja 2019., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, prvo čitanje, P. Z. E. br. 616 (dalje u tekstu: Prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. ožujka 2019.
Odbor je raspolagao i prijedlozima Udruženja autoškola Hrvatske gospodarske komore od 19. travnja 2019. na Prijedlog zakona.
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da je Republika Hrvatska u obvezi uskladiti svoje zakonodavstvo sa dvije direktive Europske unije te je to jedan od razlog zašto se pristupilo izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
Nastavno je istaknuo da postoji iznimno nezadovoljstvo stanjem sigurnosti cestovnog prometa odnosno brojem prometnih nesreća te brojem smrtno stradalih osoba u Republici Hrvatskoj. To nije samo problem Hrvatske, već se s tim problemom susreću sve članice EU kao i druge države u svijetu. U Europskoj uniji je u 2018. godini poginulo 25 100 osoba, što je puno, ali za 21% manje nego u 2010. godini. Broj smrtno stradalih na cestama u Hrvatskoj u 2010. godine iznosio je 99 osoba na milijun stanovnika.
Prosjek poginulih u EU sada iznosi 49 osoba na milijun stanovnika, dok je taj prosjek u Hrvatskoj 77 osoba na milijun stanovnika. To je za 25% manje nego u 2010. godini, koja se na području EU uzima kao referentna godina te je tada i u Hrvatskoj donesen Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje od deset godina, od 2011. do 2020. godine. Cilj Nacionalnog program je smanjiti broj nesreća i smrtno stradalih osoba na 213 osoba u 2020. godini.
Na žalost, Hrvatska se nalazi na neslavnom 4 mjestu po broju smrtno stradalih osoba, te teži dostići države EU koje su uspješnije po tom pitanju, npr. Velika Britanija koja ima 28 smrtno stradalih na milijun stanovnika, Danska 30 smrtno stradalih na milijun stanovnika, Irski 31 smrtno stradalu osoba na milijun stanovnika i Švedska 32 smrtno stradale osobe na milijun stanovnika.
Analizom počinjenih prekršaja u prometu uočeno je da postoji nedovoljna učinkovitost postojećih prekršajnopravnih sankcija, grubo i učestalo činjenje najtežih prometnih prekršaja, često upravo u razdobljima kada je vozačka dozvola oduzeta, nepropisno korištenje mobitela u vožnji, nekorištenje sigurnosnog pojasa, nepravilno prevoženje djece i dr. Također, teži se neutralizaciji onih sudionika u prometu koji prouzroče najteža stradavanja.
Slijedom toga pristupilo se strožem kažnjavanju 8 osobito teških prekršaja koji uzrokuju najteža stradavanje gdje je postrožena novčana kazna (od 5 do 15 tisuća kuna na 10-20 tisuća kuna) te su uvedene i druge sankcije - zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilo i upisivanje većeg broja negativnih prekršajnih bodova. Duljina zaštitnih mjera do sada nije bila obligatorno propisana Zakonom o sigurnosti prometa na cestama te se prijedlogom propisuje minimalno trajanje zaštitne mjere u ovisnosti o broju prekršaja unutar raspona koji je propisan Prekršajnim zakonom. Do sada je najveći broj negativnih prekršajnih bodova koji se mogao upisati bio 3 negativna boda po prekršaju, a sada je za najteže prekršaje propisano upisivanje 6 negativnih prekršajnih bodova.
To su prekršaji koji se odnose na vožnja u suprotnom ili zabranjenom smjeru na autocesti, brzoj cesti i cesti namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila (u 2018. godini na navedenim prometnicama utvrđeno je 39 takvih prekršaja), prekoračenje brzine u naselju za više od 50 km na sat od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine (u 2018. godini utvrđeno je ukupno 1.243 prekršaja prekoračenje dozvoljene brzine kretanja u naseljenom mjestu za više od 50 km/h ili 0,2% od svih utvrđenih prekršaja, zbog čega se zbog brzine u 2018. godini dogodilo 7.475 ili 22,4% od ukupnog broja prometnih nesreća u kojima je smrtno stradalo 158 osoba ili 49,8% od ukupnog broja poginulih), namjeran prolazak kroz crveno svjetlo na semaforu odnosno nezaustavljanje na znak crvenog svjetla bez smanjenja brzine ili uz povećavanje brzine ili ne zaustavljanje na dva ili više znakova crvenog svjetla (u 2018. godini utvrđeno je ukupno 4.981 prekršaj prolaska vozila kroz crveno svjetlo ili 0,7% od svih utvrđenih prekršaja kada je smrtno stradalo 12 osoba ili 3,8% od ukupnog broja poginulih), odbijanje podvrgavanju ispitivanja radi provjere da li u organizmu ima alkohola, droga ili lijekova (u 2018. godini utvrđeno je ukupno 2.900 prekršaja odbijanja testiranja ili 0,4% od svih utvrđenih prekršaja), vožnja pod utjecajem alkohola iznad 1,5 g/kg i pod utjecajem droge (u 2018. godini utvrđeno je ukupno 7.344 prekršaja vožnje pod utjecajem alkohola iznad 1,5 g/kg ili 1% od svih utvrđenih prekršaja, odnosno 140 prekršaja vožnje pod utjecajem droge ili 0,01% od svih utvrđenih prekršaja, te je prouzročeno 4.131 prometna nesreća ili 12,4% od ukupnog broja prometnih nesreća koje su skrivili vozači pod utjecajem alkohola, neovisno o razini alkoholiziranosti koju su imali, te su u prometnim nesrećama koje su skrivili alkoholizirani vozači u 2018. godini smrtno stradale 72 osobe ili 22,7% od ukupnog broja), upravljanje motornim vozilom prije stjecanja prava na upravljanje (u 2018. godini utvrđeno je ukupno 8.258 ovih prekršaja ili 1,1% od svih utvrđenih prekršaja), upravljanje vozilom dok je vozačka dozvola ukinuta zbog prikupljenih negativnih prekršajnih bodova (u 2018. godini donijeto je 68 rješenja o ukidanju vozačke dozvole zbog prikupljenih negativnih prekršajnih bodova) i upravljanje vozilom dok je vozačka dozvola oduzeta, dok je vozač isključen iz prometa ili mu je izrečena mjera privremenog oduzimanja vozačke dozvole ili zaštitna mjera (u 2018. godini utvrđeno je ukupno 3.714 ovih prekršaja ili 0,5% od svih utvrđenih prekršaja).
Nadalje do dvostrukog povećanja novčane kazne posegnulo se i kod prekršaja koji se odnose na nekorištenje sigurnosnog pojasa, nepropisnog prijevoza djece te nepropisnog korištenja mobitela uz obrazloženje da samo 61% vozača i suvozača koristi sigurnosni pojas, a svega 13% suputnika na stražnjim sjedalima, te je zbog toga stradalo u 2017. godini 30 osoba što predstavlja 10% od svih smrtno stradalih osoba u prometu. Vezno za nepropisan prijevoz djece, utvrđeno je da 60% djece strada u svojstvu putnika, te je u 2017. godini smrtno stradalo 8 djece, od toga čak petero u svojstvu putnika u vozilu kojim su upravljali njihovi najbliži, a od tih petero djece četvero djece nije bilo propisno prevoženo odnosno nisu korištene dječje sjedalice.
Istraživanja su pokazala da 91% vozača telefonira ili šalje poruke tijekom vožnje, a 55% je izjavila da to ne bi činili ako bi se novčana kazna povećala.
Uvela se mogućnost i privremenog oduzimanja vozila kako bi se vozačima recidivistima oduzelo sredstvo počinjenja djela, i to za vozače koji se već dva puta pravomoćno kažnjeni za određene taksativno navedene prekršaje. Na ovaj način se i vlasnike vozila obvezuje da vozila ne daju na upotrebu osobama za koje prethodno nisu provjerili njihovu sposobnost za upravljanje te ispunjavanje određenih uvjeta za upravljanje vozilom.
Preciziran je i prekršaj nepoštivanja sigurnosnog razmaka te je, sukladno praksi u dijelu država članica EU, uvedeno pravilo da se mora voziti na udaljenosti koja nije manja od udaljenosti koju bi vozač prešao brzinom kojom vozi u dvije sekunde.
Uvodi se i obveze snimanja audio i vizualnim uređajima ispita iz nastavnog predmeta Upravljanje vozilom radi kvalitetnijeg praćenja provedbe ispita, nadzora rada ovlaštenog ispitivača, analize i evaluacije procesa polaganja vozačkog ispita, kao i utvrđivanja objektivnih činjenica koje su prethodile rezultatu ispita. Navedeno snimanje nije namijenjeno prikupljanju osobnih podataka, već samo snimanju izvođenja samog ispita te se ni u kom slučaju ne može upotrebljavati u druge svrhe.
Kao zadnje, predstavnik predlagatelja je u uvodnom dijelu istaknuo da se Prijedlogom zakona propisuje mogućnost provjera statusa vozačke dozvole na mrežnim stranicama Ministarstva unutarnjih poslova elektroničkim putem, temeljem serijskog broja vozačke dozvole i to provjera: statusa vozačke dozvole (važeća, ne važeća, ukinuta), postojanje izrečene zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom, postojanje izrečene sigurnosne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom i postojanje negativnih prekršajnih bodova. Time bi se smanjili fiskalni nameti građanstvu i gospodarstvu, omogućilo vlasnicima prijevozničkih poduzeća, renta car agencijama i svim drugim poslovnim subjektima koji daju vozilo na upravljanje nekoj osobi, provjera stanja vozačke dozvole, broj negativnih prekršajnih bodova i izrečene zaštitne i sigurnosne mjere zabrane upravljanja motornim vozilo. Naglašeno je i da se time ne dostavlja niti jedan osobni podatak.
Zaključno je predstavnik predlagatelja istaknuo da policija redovito provodi niz preventivnih aktivnosti, te se ne ide samo s represivnim pristupom, s ciljem da se stradavanja smanje na najnižu moguću mjeru.
U raspravi koja je uslijedila, pozdravljene su predložene izmjene i dopune Zakona, uz preporuku da bi sva nadležna tijela trebala pojačati preventivni pristup, kako bi se smanjila potreba represije.
Slijedom toga, iznesen je podatak da je 1980. godine na našim cestama bilo oko 1600 smrtno stradalih osoba, a danas se to kreće oko 300 smrtno stradalih, ne zato što je bilo manje vozača koji voze pod utjecajem alkohola i ne poštuju prometna pravila, već zato što su bolje ceste, kvalitetnija vozila, bolje je organizirana služba hitne pomoći, iako se obujam prometa povećao.
Nadalje, istaknuto je da s padom od 3% smrtnosti na cestama godišnje, postaje upitna izjave da propisane sankcije ne ispunjavaju svoju svrhu. Predloženo je i da se vidljivije označava gdje su postavljeni radari i kamere, kao što je i u drugim državama članicama EU, čime će se ostvariti njihova preventivna svrha. Dobra signalizacija je iznimno bitna i sigurno doprinosi većoj sigurnosti u prometu.
Najteže sankcije koje se propisuju kao npr. oduzimanja vozila, ukidanje vozačke dozvole i sl., ne bi trebalo primjenjivati kao prvu sankciju, već samo iznimno kod najtežih recidivista.
Izražena je i sumnja da bi Zakon mogao biti diskriminatoran u odnosu na hrvatske državljane, jer će uvid u evidencije odnosno u informacijski sustav MUP-a biti moguće ostvariti samo u odnosu na hrvatske državljane, a ne za strane državljane.
U raspravi su članovi isticali da je cilj svih imati što manje prometnih nesreća i smrtno stradalih osoba, no da sve ne ovisi samo o vozačima, jer postoji niz situacija gdje ne postoji krivnja vozača. Posebice je naglašeno da u obzir treba uzeti stanje cesta te socio-ekonomski status građana.
U raspravi je učinjen osvrt i na godišnje Izvješće ministra unutarnjih poslova o obavljanju policijskih poslova za 2015. godinu te Izvješće DORH-a za 2017. godinu, u kojima se navode podaci o broju kaznenih djela počinjenih na štetu sigurnosti prometa iz kojih, kako je navedeno u raspravi, ne proizlazi potreba ovakvog pooštravanja sankcija, posebice s obzirom da je bilo 34 kaznena djela obijesne vožnje, a ove izmjene se upravo pozivaju na vozače za koje se pretpostavlja da bi mogli biti počinitelji takvih djela.
Istaknuto je i da ne može biti propisana veća kazna za prekršaj prekoračenja brzine od nepoštivanja znaka odnosno naredbe policije.
Članovi Odbora su istaknuli da se vozilo u rukama neodgovornih vozača može smatrati oružjem jer, iako to nije njegova funkcija, kod takvih vozača postaje opasno sredstvo te može izazvati nesagledive posljedice, stoga je o tome potrebno pojačano educirati građane.
Članovi Odbora su se posebno osvrnuli na odredbu koja propisuje sankcije kod prekoračenje brzine izvan naselja za više od 50 km na sat od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine, te istaknuli da bi istu trebalo razmotriti, jer novčana kazna predstavlja izniman udar na standard građana (predviđeno je povećanje od 3-7 tisuća na 5-15 tisuća kn ili kazna zatvora do 60 dana (ranije nije bila uopće predviđena) što predstavlja 60-500% povećanje od trenutnog minimuma. Posebice je naglašeno da nije ista situacija na takvim prometnicama tijekom dana kada je promet relativno gust ili u noći kada su prometnice prazne, što bi se trebalo uzeti u obzir, odnosno u Zakonu predvidjeti mogućnost izricanja dva upozorenja umjesto dosadašnjeg jednog tijekom godine, pa tek onda ići na izricanje rigoroznih sankcija.
Članovi Odbora su se osvrnuli na bicikliste, ali i na vozače e-romobila koji se u prometu tretiraju kao pješaci, te istaknuli da nije prihvatljivo ponašanje biciklista koji se samo jednim dijelom pridržavaju pravila za bicikliste i tako se ponašaju na cesti, a onda se nenadano u prometu počnu ponašati kao pješaci, te u odnosu na vozače e-romobila istaknuli da voze rizično i predstavljaju prijetnju ne samo za sebe, već i u odnosu na druge pješake.
U odnosu na odricanje od pravnog lijeka kada prekršitelj plaća novčanu kaznu na licu mjesta, istaknuto je da bi isto moglo predstavljati ozbiljan problem s obzirom na stajalište Europskog suda za ljudska prava.
Tijekom rasprave je u više navrata istaknuto da je za sigurnost cestovnog prometa iznimno bitna dobro postavljena signalizacija te je, s obzirom da ovlaštenje za postavljanje signalizacije imaju različita tijela u Republici Hrvatskoj, prijeko potrebno ujednačiti signalizaciju na području cijele Republike Hrvatske da bi ona ostvarila svoju svrhu.
U pogledu dobi za instruktora vožnje različitih kategorija, predloženo je da se razmotri prijedlog Udruženja autoškola Hrvatske gospodarske komore da se dob od 24 godine za obavljanje poslova instruktora vožnje snizi, ako je u pitanju osoba koja je završila srednju prometnu školu i program usavršavanja, posebice imajući u vidu nedostatak instruktora vožnje i praksu u drugim državama članicama EU.
Zaključno je predstavnik predlagatelja istaknuo da su prijedlozi i sugestije korisni te će iste razmotriti, te da se prevencijom puno toga učinilo no nikada nije dovoljno.
Nakon rasprave, većinom glasova, sa 6 glasova „ZA“ 1 glas „SUZDRŽAN“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje sljedećih zaključaka:
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Petar Škorić, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić