Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 43. sjednici, održanoj 15. studenoga 2018., raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo unutarnjih poslova i Sigurnosno-obavještajnu agenciju (dalje u tekstu: Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna za 2018. godinu), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2018.
Odbor je predloženi Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna za 2018. godinu razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.
Uvodno je predstavnica predlagatelja iz Ministarstva financija navela kako, prema izmjenama i dopunama državnog proračuna za 2018. godinu, ukupni prihodi iznose 129,2 milijarde kuna i povećavani su za 144 milijuna kuna, što prvenstveno proizlazi iz rasta poreznih prihoda i doprinosa koji su u odnosu na prvotni plan povećani za 2,7 milijardi kuna. Ističe da su najznačajnija smanjenja prihoda zabilježena u kategoriji pomoći i to za 2,6 milijardi kuna. Nadalje, prema novom planu za 2018., ukupni rashodi se smanjuju za 1,6 milijardi kuna, a predmetno smanjenje se odnosi na rashode koji se financiraju iz izvora koji ne utječu na rezultat proračuna opće države. Rashodi koji se financiraju iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države, a to su opći prihodi i primici, doprinosi i namjenski primici, zadržavaju se na istoj razini od 108,7 milijardi kuna. Međutim, unutar ovih rashoda izvršene su prilagodbe u iznosu od 4,6 milijardi kuna, pri čemu su najveće uštede ostvarene na kamatama na pozicijama Ministarstva financija (747,1 milijuna kuna), doprinosu Republike Hrvatske Europskoj uniji (229,3 milijuna kuna), proračunskoj zalihi (120,0 milijuna kuna) te Ministarstvu hrvatskih branitelja (99,3 milijuna kuna). Navedenim uštedama i preraspodjelama osigurana su dodatna sredstva za sustav zdravstva, rashode za zaposlene zbog primjene kolektivnih ugovora, doplatak za pomoć i njegu i osobnu invalidninu, dodatni rodiljni dopust, Fond za sufinanciranje EU projekta, plaće i drugo. Ukupni manjak općeg proračuna novim će planom u 2018. godini iznositi 0,1% bruto domaćeg proizvoda, što je za 0,8 postotnih bodova manje od planiranog.
Nadalje, predstavnica predlagatelja iz Ministarstva financija navodi da se izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu, smanjuje iznos proračunske zalihe za 120.000.000,00 kuna i iznosi ukupno 80.000.000,00 kuna. Također, mijenja se iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, povećava se iznos jamstvene zalihe, dok se istovremeno smanjuje godišnja vrijednost novih financijskih jamstava za 2018. godinu, s obzirom na jamstva dana Uljanik grupi. Isto tako, predloženim izmjenama utvrđena je dodjela sredstava županijama iz državnog proračuna za podmirenje obveza bolničkih zdravstvenih ustanova u vlasništvu županija.
Predstavnik predlagatelja iz Ministarstva unutarnjih poslova uvodno je istaknuo da Ministarstvo unutarnjih poslova na razdjelu 040 obuhvaća, osim Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatsku vatrogasnu zajednicu, Državnu upravu za zaštitu i spašavanje, Hrvatski centar za razminiranje te Agenciju za prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom. Ukupno povećanje proračunskih sredstva za 2018. godinu, na razdjelu 040, iznosi 279.453.300,00 kuna, pa je prvotno planirani proračun s 5.201.446.127,00 kuna, povećan na iznos od 5.480.899.427,00 kuna.
Iz navedenog ukupnog iznosa povećanja, sredstva samog ministarstva povećana su za 191.134.600,00 kuna, od čega se 42 milijuna kuna odnosi na materijalne rashode za prava zaposlenih uslijed primjene kolektivnog ugovora te povećanja količine rada i prekovremenih sati vezanih za migrantsku krizu. Nadalje, dodatnih 18 milijuna kuna odnosi se na opremu interventne policije koja štiti granice Republike Hrvatske, a 66 milijuna kuna odnosi se na troškove namjenskih tiskanica. Neutrošena sredstva Državne uprave za zaštitu i spašavanje te Agenciju za prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom preraspodijeljena su u korist Ministarstva unutarnjih poslova. Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna za 2018. godinu smanjena su proračunska sredstva Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici za iznos od 2,56 milijuna kuna, a Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje za 13,4 milijuna. Istovremeno povećavaju se sredstva Hrvatskom centru za razminiranje za dodatnih 105,2 milijuna kuna, pa s početnih 288,8 milijuna kuna, njihova ukupna sredstva prema novom planu iznose 394,05 milijuna kuna.
Na zatvorenom djelu sjednice, predstavnici Sigurnosno-obavještajne agencije obrazložili su Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. u dijelu koji se odnosi na istu agenciju.
U raspravi je postavljeno pitanje značajnog povećanja proračunskih sredstava Hrvatskom centru za razminiranje, u iznosu od 105,2 milijuna kuna. Predstavnik Ministarstva unutarnjih poslova je odgovorio kako je ovdje riječ o naknadi za općekorisne funkcije šuma koja u dijelu ide u poljoprivredu, a u dijelu za razminiranje te Ministarstvu unutarnjih poslova. U odnosu na nerazmjernost visine povećanja s obzirom na razdoblje preostalo za trošenje istog u 2018. godini, predstavnica Ministarstva financija navodi da se radi namjenskom prihodu koji je ranije uprihodovan te je njegovo trošenje već započeto. Ova mogućnost predviđena je Zakonom o proračunu, a novim planom za 2018. navedeno povećanje sredstava Hrvatskog centra za razminiranje, koje nije bilo predviđeno, izjednačava se s ranije iskazanim vrijednostima.
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno, sa 7 glasova „ZA“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese
IZMJENE I DOPUNE DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2018. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2019. I 2020. GODINU U DIJELU KOJI SE ODNOSI NA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA I SIGURNOSNO-OBAVJEŠTAJNU AGENCIJU
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Petar Škorić, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić