Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, kao matično radno tijelo, na 37. sjednici, održanoj 17. svibnja 2018., raspravio je Detaljnu raščlambu požarne sezone u 2017. godini i Prijedlog mjera za unapređenje: Programa aktivnosti u 2018. godini, područja zaštite od požara i sustava vatrogastva te Izvješće o stanju sustava zaštite i spašavanja i pripremama za protupožarnu i turističku sezonu u 2018. godini koje je dostavila Državne uprave za zaštitu i spašavanje (DUZS).
DUZS je dostavila Detaljnu raščlambu za 2017. godinu sukladno zaključku Odbora s 22. sjednice kojim je utvrđeno da će se od DUZS zatražiti detaljna analiza požarne sezone u 2017. godini, a Izvješće za 2018. godinu, sukladno taženju Odbora od 4. travnja 2018.
Uvodno je predstavnik podnositelja Detaljne raščlambe za 2017. godinu, dr. sc. Dragan Lozančić, ravnatelj DUZS-a, istaknuo da je prethodna 2017. godina bila izuzetno zahtjevna ne samo s aspekta protupožarne zaštite nego i u ostalim segmentima iz djelokruga DUZS-a. Naglasio je da su se izmjenjivala razdoblja jakih oborina nakon kojih su dolazile poplave (npr. Ogulin i Zadar), velike snježne padaline u Lici i Gorskom Kotaru koje su nakon topljenja opet proizvele poplave uz najtežu protupožarnu sezonu u zadnjih 30-ak godina.
Nastavno je pohvalio sve operativne snage civilne zaštite, HGSS-a, Hrvatskog crvenog križa, Zavoda za hitnu medicinu, Hrvatskih voda, kao i stožere civilne zaštite u jedinicama lokalne samouprave, te pripadnike Hrvatske vojske, djelatnike MUP-a i građane na iskazanom trudu i angažmanu.
Istaknuo je da smatra da su dva temeljna razloga za takvu požarnu sezonu; s jedne strane je u pitanju priroda ( ekstremne suše, dugo razdoblje bez padalina i jak suhi vjetar), a s druge strane ljudski faktor (promjena stila života i urbanizacija).
I neke druge mediteranske zemlje kao što su Portugal (gdje je preko 60 građana izgubilo život), Francuska, Italija, Crna Gora, Grčka, kao i Sjedinjene Američke Države (posebice sjeverna i južna Kalifornija) i Kanada pretrpjeli su osim gubitaka ljudskih života i ogromne materijalne štete.
U krugu mediteranskih zemalja jedino Hrvatska i Španjolska nisu tražile da se aktivira sustav pomoći i civilne zaštite s razine Europske unije, već je Hrvatska i u takvoj situaciji pružala pomoć drugim državama, npr. Bosni i Hercegovini, Italiji, Crnoj Gori i Izraelu.
Svi brojčani pokazatelji navedeni u raščlambi od satova letenja, potrošenog goriva, opožarene površine, uopće korištenja svih resursa, pokazuju da su ostvareni novi „rekordi“.
Opožarena površina iznosi 86 558 hektara u priobalnom dijelu, a u kontinentalnom dijelu 16 000 hektara, što je ukupno više od 100 000 hektara opožarene površine tijekom jedne godine. Kako bi se dobila slika veličine opožarene površine istaknuto je da veličina opožarene površine u priobalju jednaka veličini Međimurske županije.
Najviše opožarene površine nalazi se u Zadarskoj županiji, te nastavno Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj, a vidljivo je da je preko polovice opožarene površine stradalo u relativno malom broju požara (u 30 od 4154 požara).
Nastala šteta uglavnom je pogodila gospodarsku infrastrukturu u vidu elektroenergetske mreže te šumsko i poljoprivredno zemljište.
Sveobuhvatna analiza protupožarne sezone trajala je preko mjesec i pol dana i odvijala se kroz plenarne sjednice, okrugle stolove i brojne radionice na kojim je uočeno 93 nedostatka te utvrđeno 113 prijedloga i 15 kratkoročnih mjera.
Zaključno je predstavnik podnositelja istaknuo da DUZS i sva ostala tijela unutar sustava civilne zaštite trebaju izgrađivati međusobno povjerenje kako bi cijeli sustav funkcionirao što uspješnije.
U uvodnom izlaganju vezano za Izvješće za 2018. godinu, predstavnik podnositelja je naglasio da se, kao i svake godine, tijekom ljeta očekuje nagli porast broja osoba koji dolaze u priobalje, te to sa sobom donosi veću potrebu za angažiranjem svih segmenata sustava civilne zaštite. Glavni rizici odnose se na povećan broj šumskih požara te povećan broj saobraćajnih nesreća s obzirom na broj vozila na cestama.
U pripremama za protupožarnu i turističku sezonu u 2018. godini poduzeto je niz mjera i aktivnosti kako bi se poboljšao sustav civilne zaštite, a kao novina istaknuto je da je za predstavnike diplomatskog zbora održan „briefing“ tijekom kojeg su upoznati s nizom aktivnosti koje Republika Hrvatska poduzima vezano za sigurnost i zaštitu od požara svojih građana i svih turista koji dolaze u Hrvatsku.
Jedan od glavnih alata za pripremu protupožarne sezone je Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2018. godini koji je donijela Vlada Republike Hrvatske na svojoj sjednici održanoj 22. ožujka 2018.
Ravnatelj DUZS je nastavno istaknuo više poduzetih aktivnosti usmjerene k poboljšanju protupožarne djelatnosti (uključivanje većeg broja subjekata u protupožarne aktivnosti, kvalitetnija koordinacija, nabava pjenila i retardanata), a posebice je naglasio 2 milijuna kuna veća proračunska sredstva u odnosu na prethodnu godinu te po jedan dodatni helikopter MORH-a i MUP-a.
Kao i prethodnih godina služba 112 bit će aktivna 24 sata dnevno s mogućnošću da se kontakt ostvari na 6 svjetskih jezika, lokalni stožeri civilne zaštite aktivirat će se brže nego do sada, osnovat će se dodatni timovi operativnih snaga HGSS-a i medicinski timovi, a suradnja s DHMZ bit će na dnevnoj razini.
Vezano za dislokacije pojačane su baze u Zadru, Šibeniku, Dubrovniku i Splitu, a uvedena je i dislokacija u Karlobagu.
Sve navedene aktivnost, a posebice one koje se poduzimaju kao preventivne mjere imaju najveću vrijednost, s obzirom da su dobre pripreme osnova protupožarne zaštite. Zbog toga je obavljeno niz sastanaka i koordinacija na lokalnoj i državnoj razini kako bi se podigla svijest građana o opasnostima od požara i načinom kako se zaštititi.
Ravnatelj državne uprave za zaštitu i spašavanje se osvrnuo i na međuresornu vježbu Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti „SIGURNOST 18“, koju je organizirala DUZS u suradnji s Ministarstvom obrane i Ministarstvom unutarnjih poslova. Međuresorna vježba se sastojala od dva dijela. Prvi simulacijski dio vježbe održan je 11. svibnja 2018. godine u Simulacijskom središtu Hrvatske kopnene vojske na Hrvatskom vojnom učilištu “Dr. Franjo Tuđman”, a drugi operativni dio vježbe održan je od 15. do 17. svibnja 2018. na području tri županije (Zadarske, Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije). Istaknuo je da se kroz vježbu, koja je trajala 3 dana, simuliralo 7 scenarija u kojima se testirala sva sposobnost operativnih snaga. U vježbu je bilo uključeno 16 institucija putem 800 sudionika.
Posebice je naglasio da je obnovljeno Vatrogasno operativno sjedište u Divuljama, velikim dijelom sredstvima DUZS-a oko 1.300.000,00 kn, dok je MUP uložio 600.000,00 kn, a MORH 200.000,00 kn. Svrha tog sjedišta je pružiti kvalitetnu potporu na terenu, što je bilo vidljivo tijekom provođenja vježbe, no ne samo u slučaju požara, već središte mora biti višefunkcionalno i na raspolaganju lokalnim vlastima, posebice što je testiranje središta bilo vrlo uspješno. Ujedno, ravnatelj je podsjetio članove Odbora da je u nadležnosti DUZS spašavanje pri padu putničkih zrakoplova.
te bi i zbog toga bi bilo dobro da glavno sjedište bude u Zagrebu, a da Divulje budu „back up“.
S obzirom na potrebe poboljšanja zakonodavnog okvira, MUP je formirao radnu skupinu radi pripreme izmjena zakona o protupožarnoj zaštiti i zakona o vatrogastvu, a u skupinu su imenovana i 3 člana iz DUZS.
Zaključno je naglasio da će ustrojavanjem sustava domovinske sigurnosti i sustav civilne zaštite doživjeti ozbiljne promjene odnosno treba se definirati nova uloga i mjesto civilne zaštite u tom sustavu.
U objedinjenoj raspravi koja je uslijedila pozdravljena je detaljna raščlamba protupožarne sezone za 2017. godinu, kao i angažman svih subjekata protupožarne zaštite u 2017. godini te je istaknuto da je ključno poboljšati koordinaciju svih tijela u sustavu civilne zaštite odnosno što brže i kvalitetnije reagirati ne samo na požare nego na sve elementarne nepogode i nesreće koje nas mogu zadesiti.
Pozdravljene su sve utvrđene mjere, kao rezultat provedene raščlambe i utvrđenih nedostataka (93 nedostatka), kako one kratkoročne, koje se mogu implementirati već za 2018. godinu, tako i one srednjoročne i dugoročne.
Istaknuti su i određeni bitni nedostaci koji se trebaju što prije otkloniti kako bi cijeli sustav bio bolje koordiniran (npr. pristupiti usklađivanju sustava veza, jer je to jedan od razloga zašto nije bilo prave koordinacije), te funkcioniranje kriznog menadžmenta u teškim situacijama (osvrt na požar kod Splita prošle godine), kao i neizvršavanje obveza od strane pojedinih subjekata protupožarne zaštite (H. šume).
Posebna pažnja tijekom rasprave usmjerila se na medijsko izvještavanje o požarima, te je istaknuto da pravodobna i točna informacija može i treba spriječiti paniku, što nije bio slučaj tijekom određenih požara u 2017. godini.
Naglašeno je i da je neprihvatljivo da dužnosnici, pa čak i saborski zastupnici, govore da sustav ne funkcionira, jer to kod građana stvara osjećaj panike i straha. Pozdravljen je prijedlog da se članovi Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost što više uključe u pojedine aktivnosti odnosno da dobiju informacije kako i na koji način funkcionira sustav civilne zaštite, a unutar njega i sustav zaštite od požara, da bi mogli relevantno baratati s dobivenim informacijama.
Nastavno, u raspravi koja je bila fokusirana na pripreme za 2018. godinu, posebno je pozdravljeno održavanje međuresorne vježbe Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti „SIGURNOST 18“.
Pohvaljeno je i poboljšanje tehničke osposobljenosti i nabava nove opreme te uređenje operativnog središta u Divuljama, gdje se na jednom mjestu nalazi MUP, MORH, DUZS i HZHM. Zapažen je i povećani stupanj angažiranosti u jedinicama lokalne samouprave, te je isto pozdravljeno, kao što je i naglašeno da je sustav potrebno poboljšavati i kroz normativne aktivnosti odnosno izmjene propisa iz domene civilne zaštite i vatrogastva.
Pozdravljen je i prijedlog ustrojavanja dva jednakovrijedna centra – jednog koji bi se nalazio u središnjici DUZS u Zagrebu, a drugi koji bi se nalazio u Divuljama.
Postavljena su i pitanja ima li DUZS saznanja koliko je požara podmetnuto te koliko sredstava iz fondova EU je povučeno za potrebe civilne zaštite, kao i koliko se radi na pripremi sustava civilne zaštite vezano za druge nedaće koje se mogu desiti (potresi, poplave, padovi zrakoplova).
Predstavnik podnositelja je istaknuo da se radi i na pripremama sustava za eventualne potrese, te je provedena velika vježba u Puli i Zagrebu.
Vezano za pad putničkih zrakoplova odnosno spašavanje istaknuo je da je nositelj te zadaće DUZS te da postoji i međunarodna obveza s obzirom da se iz rutnih i terminalnih naknada svake godine na konto DUZS-a uplati više milijuna kuna sredstava. Tijekom jeseni održat će se velika vježba u okolici Jaske na kojoj će se simulirati pad zrakoplova i spašavanje unesrećenih.
Po pitanju broja podmetnutih požara u 2017. godini, ravnatelj DUZS je istaknuo da je provođenje istražnih radnji u nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova te da ne raspolaže s tim podacima.
Vezano za povlačenje sredstava iz EU fondova istaknuto je da ta sredstva iznose 215 milijuna eura i predviđena su za smanjenje tri rizika. 150 milijuna eura predviđeno je za Hrvatske vode – zaštita od poplava, a 65 milijuna eura za potrese i poplave, od toga 30 milijuna eura za nabavu vozila i komunikacijskih veza.
Nastavno je ravnatelj DUZS pohvalio suradnju s Hrvatskim šumama koje su jasno sagledale svoju ulogu i značenje unutar sustava protupožarne zaštite, kao i Hrvatske vojske koja je brzo i efikasno izlazila na teren. No, ravnatelj je izrazio i određenu rezervu vezano za izlaženje Hrvatske vojske bez iznimno opravdanog razloga, smatrajući da je potrebno odgovornost staviti na jedinice lokalne i regionalne samouprave kao i druga komunalna poduzeća koja se u određenim situacijama (npr. velike količine snijega) mogu angažirati na tim zadaćama, a ako je potrebno pripomoći će i drugi, no ne bi trebalo u svakoj kriznoj situaciji zvati Hrvatsku vojsku da izlazi na teren.
Što se tiče komunikacije s javnošću, na koju se u raspravi u više navrata osvrnulo više zastupnika, ravnatelj DUZS je istaknuo da su članovi Odbora apsolutno u pravu i da je kvalitetna komunikacija velik izazov i za centar u Zagrebu i u Divuljama, te će se od 2018. godine time baviti određene osobe u cjelokupnom vremenu, a dnevne informacije će ići promptno prema građanima i medijima. Požar kod Splita u 2017. je pokazatelj kako dobiti bitku (obuzdati požar), a izgubiti rat (loša komunikacija s građanima), te je to ozbiljno shvaćeno.
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno, s 8 glasova „ZA“, prihvatio
DETALJNU RAŠČAMBU POŽARNE SEZONE U 2017. GODINI I
PRIJEDLOG MJERA ZA UNAPREĐENJE: PROGRAMA AKTIVNOSTI U 2018. GODINI, PODRUČJA ZAŠTITE OD POŽARA I SUSTAVA VATROGASTVA
I
IZVJEŠĆE O STANJU SUSTAVA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA I PRIPREMAMA ZA PROTUPOŽARNU I TURISTIČKU SEZONU U 2018. GODINI.
PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić