Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 26. (tematskoj) sjednici održanoj 27. listopada 2017., raspravio je temu Agrokor - eventualno ugrožavanje gospodarskih interesa Republike Hrvatske.
Uvodno je predsjednik Odbora Ranko Ostojić upoznao članove da je Vlaho Orepić, član Odbora, aktom od 26. listopada 2017., zatražio održavanje sjednice Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, s obzirom na medijske napise vezano za Agrokor, odnosno vezano za saznanja o detaljima roll-up kredita kojima se eventualno ugrožavaju gospodarski i drugi interesi Republike Hrvatske.
Predsjednik se zahvalio na inicijativi gospodinu Orepiću, te istaknuo da je i sam želio sazvati sjednicu Odbora ponukan izjavama predsjednika Vlade RH da je Republika Hrvatska izložena tzv. hibridnom ratovanju, a da nije poznato tko ga vodi, tko u tome sudjeluje, na koji način je RH ugrožena, a posebice time koje su, u tim situacijama, nadležnosti Hrvatskoga sabora i Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.
Nadalje, predsjednik Odbora je istaknuo da izjave Predsjednice Republike da, unatoč brifinzima, navodno ne razumije problem, odnosno ne može ga sagledati je nedopustiva. Vidljivo je da postoje različita stajališta Predsjednice Republike i predsjednika Vlade RH što je nedopustivo jer se radi o dvije institucije koje se brinu o nacionalnoj sigurnosti.
Posebice je istaknuo izjavu dužnosnika HDZ-a, koju su prenijeli svi mediji, da dio oporbe sudjeluje u rušenju, odnosno u lažnom predstavljanju cijele situacije, te time čine iznimnu štetu Republici Hrvatskoj, tj. da štiti ruske interese i interese Sberbanke.
Postojala je i dvojba o nadležnosti Odbora s obzirom da se radi o koncernu koji je u privatnom vlasništvu, no prevagnuli su razlozi nacionalne sigurnosti i problem tzv. hibridnog ratovanja koji se vodi u slučaju Agrokor, kao strateške firme u Republici Hrvatskoj.
Slijedom iznesenog sazvana je sjednica Odbora, kako bi Odbor kroz raspravu došao do eventualnih zaključaka i zatražio odgovore na pitanja.
Na početku rasprave je izneseno stajalište dijela članova Odbora da Odbor o istome ne može javno raspravljati, te da je neozbiljno uopće sazivati otvorenu sjednicu o tome, s obzirom da su članovi vezani propisima koji uređuju područje informacijske sigurnosti, te ne smiju iznositi podatke sa zatvorenih sjednica, a o tzv. hibridnom ratovanju Odbor je održao tematsku (zatvorenu) sjednicu 19. listopada 2017. Predsjednik Odbora se s izrečenim nije složio, te je istaknuo da nije precizirano koji su to podaci koje nije smio iznijeti, a iznio ih je, te da nije iznio ništa što već predsjednik Vlade RH nije javno iznio, a odnosi se na tzv. hibridno ratovanje. O svim tim detaljima hibridnog ratovanja bila je upoznata i Predsjednica Republike Hrvatske prije odlaska na službeni put u Rusiju.
Na inzistiranje da je uvodno predsjednik Odbora iznio više nego su mediji znali, te da bi bilo potrebno zatvoriti sjednicu, predsjednik Odbora je istaknuo da Odbor neće raspravljati o klasificiranim podacima niti će ih iznositi, te da će se održati sjednica koja je otvorena za javnost.
Nastavno je u raspravi istaknuto nezadovoljstvo načinom sazivanja sjednice, te izražena sumnja da cilj sjednice nije informiranje Odbora i konkretno raspravljanje o temi, s obzirom da Odbor ne raspolaže s nikakvim materijalima, nema nikakvog izvješća, a posebice nema ovlaštenih predstavnika, tj. onih koji bi bili kvalificirani i educirani dati Odboru informaciju. Članovi Odbora su isticali važnost toga da ovaj Odbor izbjegne politikantstvo s obzirom da pozornica za političke sukobe već postoji u Saboru i svatko može legitimno izreći svoj stav. Potrebno je, ako je ugrožena nacionalna sigurnost, prvo zatražiti očitovanja nadležnih službi, te nakon toga provesti raspravu.
Postavljeno je i pitanje da li Odbor ovakvom raspravom štiti javni interes, da li doprinosi stabilnosti Republike Hrvatske, gospodarskog i financijskog sektora, te da li se štiti rad samog Agrokora s 27 000 zaposlenih i njegovi vjerovnici, a posebice je zatražen odgovor od koga se to mora braniti hrvatski narod.
Konstatirano je da su do sada vjerovnici Agrokora dali najbolju informaciju kroz sazivanje izvanredne tiskovne konferencije jer se tema maksimalno ispolitizirala. Na žalost, s obzirom na način sazivanja sjednice, istaknuto je da je vidljivo da predsjednika Odbora uopće ne zanima sudbina vjerovnika i dobavljača. Naglašeno je i da se ne smije zaboraviti da je Vlada RH spriječila stečaj Agrokora, da je donesen pravni okvir za spas koncerna i desetine tisuća radnih mjesta, te je spriječen kolaps koji bi se prelio na cijelu Republiku Hrvatsku. Da to nije učinjeno ne bi se mogla desiti najuspješnija turistička sezona ikada na hrvatskome Jadranu. Članovi Odbora su podsjetili da tjedan prije donošenja lex Agrokora Belje nije imalo novca za hranu za tov svinja, Ledo nije imao za repromaterijal, plaće radnicima se ne bi mogle isplatiti.
Postavljeno je i pitanje predsjedniku Odbora i oporbenim zastupnicima da li su u vrijeme kada je SDP bio na vlasti znali što se događa u Agrokoru, s obzirom da se u vrijeme SDP-ove vlade od 2011. do 2015. godine Agrokor najviše zadužio, da li su tada znali za regresne mjenice, te zašto onda nisu reagirali, jer da jesu do ovoga što se danas dešava ne bi ni došlo.
U raspravi su se članovi Odbora osvrnuli i na rad istražnog povjerenstva za Agrokor, te naveli da ono postupa sukladno zakonu.
Tijekom rasprave je član Odbora, Vlaho Orepić, istaknuo da je on na neki način inicirao sazivanje sjednice Odbora i da tu nema politikantstva, te je potreban ozbiljan pristup za detektiranje trenutnog stanja, te treba zaštititi interese građana i Republike Hrvatske, a Odbor bi trebao biti vrata istine prema narodu.
Nastavno je u raspravi ponovno istaknuto kako je ovo Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost te se treba baviti nacionalnim interesima i pitanjima pristupiti ozbiljno. Kada se saziva sjednica treba se znati što je tema i o kakvim materijalima i analizama će se raspravljati. Najavu da bi Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost trebao na neki način zamijeniti istražno povjerenstvo za Agrokor ocijenjena je neozbiljnom. Sugerirana je kvalitetna rasprava putem koje bi se detektiralo tko se sve kroz problem u Agrokoru „upleo u cijelu priču“, jer su preko Agrokora prelamaju interesi SAD-a, Rusije i EU. Da bi Odbor mogao vidjeti moguće scenarije razvoja, Odbor treba tražiti informaciju koja bi bila okvir za raspravu, ali na zatvorenoj sjednici. Predloženo je i da Odbor zatraži mišljenje nadležnih službi, te da nakon dobivanja mišljenja predsjednik Odbora sazove sjednicu. Ako bi se ukazala potreba, Odbor bi mogao zatražiti i dodatno izvješće.
Posebice je istaknuto da je pitanje nacionalne sigurnosti pitanje budućnosti, a ne prošlosti. Iz prošlosti bi trebalo izvući pouku kakve pogreške ne bi trebalo činiti u budućnosti. Odboru nije u nadležnosti istraživati kriminalne aktivnosti, kao što to dio zastupnika stalno ponavlja, koga bi trebalo uhititi, tko je kriv, tko je kriminalac, čime pokazuju potpuno nepoznavanje uloge zastupnika.
S obzirom na kontinuirane izjave zastupnika može se postaviti i pitanje pod kakvim uvjetima rade zastupnici, jer se u odnosu na jedan ugovor iznose višestruke i kontinuirane „nebulozne“ izjave, s time da većina zastupnika nikada nije vidjela nikakav ugovor, a kamoli roll up ugovor o kojem svi sve odjednom znaju. U razvijenim državama zastupnici imaju 3-4 savjetnika iz različitih područja koji im pomažu u radu, tako da ne govore o stvarima o kojima nemaju elementarno znanje.
Tijekom rasprave dio članova Odbora je podržao inicijativu Vlahe Orepića za sazivanje sjednice smatrajući da je ugrožena nacionalna sigurnost, te da su nagomilani dugovi i proces restrukturiranja koji slijedi, te izvlačenje milijardi iz koncerna Agrokor ugrozili mirovinski i zdravstveni sustav Republike Hrvatske.
Do sada javnost nije vidjela niti jedan plan restrukturiranja, a ako su istinite izjave da se „izvlače“ novci putem ortačkog ugovora onda je definitivno ugrožena nacionalna sigurnost.
Nadalje, istaknuto je da nikako ne bi trebalo mistificirati angažman Rusije i SAD-a jer novac nema nacionalnost.
Posebice spornim se ocijenilo ponašanje izvanrednog povjerenika Vlade RH za Agrokor Ante Ramljaka, s obzirom da se susreo s predstavnicima Knighthead fonda prije pisanja lex agrokora, te je utvrđeno da će fond kupovati dugove po 30% njihove vrijednosti, a dobit će 100% njihove vrijednosti, te će se moći i uredno uknjižiti u vlasničke knjige. To je kazneno djelo trgovanja povlaštenim informacijama.
U raspravi je zatražen odgovor na pitanja: otkud se crpi ovlast za kreditiranje, da je li u pitanju kazneno djelo trgovanja povlaštenim informacijama, je li u pitanju i kazneno djelo udruženog zločinačkog poduhvata, te da li se „izvlače novci“ iz RH.
Oporbeni zastupnici su isticali da drže posebno spornim postojanje navodne pravne pozicije kreditora iz koje bi za njih proizlazila mogućnost da u određenom trenutku samostalno provode nagodbu vjerovnika i restrukturiranje Agrokora. Ako takva mogućnost postoji onda je to ugrožavanje nacionalne sigurnosti RH.
Zaključno je predsjednik Odbora istaknuo da cjelokupna rasprava ide u prilog zaključcima koje želi predložiti. U ingerencije Odbora ulaze i javna poduzeća, pod koja bi se na neki način mogao podvesti i Agrokor, s obzirom na njegov strateški značaj. Odbor ne želi ulaziti u ingerencije istražnog povjerenstva, ali potrebno je zatražiti od Vlade RH informacije o eventualnim ugrozama gospodarskih interesa RH zbog krize u Agrokoru, s obzirom da nitko ne može dati bolji odgovor na to od Vlade RH. Da Odbor kojim slučajem ima takve materijale sjednica ne bi bila ni potrebna.
Na izneseno je reagirao dio članova Odbora koji su istaknuli da Agrokor nije javno poduzeće, nego poduzeće od strateškog interesa, te da je bitno znati tko vodi hibridno ratovanje, a adresa za ta saznanja su sigurnosno-obavještajne agencije.
N koncu rasprave iskristalizirala su se dva prijedloga zaključka:
Prijedlog zaključka Ranka Ostojića, predsjednika Odbora:
1.) Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost zatražit će od Vlade RH izvješće o stanju u Agrokoru i mogućim posljedicama vezano za eventualnu ugroženost nacionalne sigurnosti u Republici Hrvatskoj.
Predsjednik Odbora je argumentirao svoj prijedlog da se zatraži izvješće od Vlade RH, ukazujući da će ono u sebi sadržavati i izvješća sigurnosnih službi, ali i da će biti šireg karaktera, odnosno da bi Vlada u odgovoru mogla obuhvatiti postupanja i Porezne uprave, HANFA-e i drugih subjekata.
Prijedlog zaključka prof. dr. sc. Miroslava Tuđmana, člana Odbora:
2.) Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost zatražit će od sigurnosno-obavještajnih agencija izvješće o stanju u Agrokoru i mogućim posljedicama vezano za eventualnu ugroženost nacionalne sigurnosti u Republici Hrvatskoj.
Prijedlog prof. Tuđmana argumentiran je djelokrugom Odbora i uvriježenom praksom da Odbor traži izvješća od sigurnosno-obavještajnih službi i policije, a iznimno i od DORH-a, s obzirom na domenu rada. Istu argumentaciju podržao je i Milijan Brkić te istaknuo da Odbor nikada nije tražio izvješće od Vlade RH, jer je u nadležnosti Odbora tražiti izvješća u kojima će biti vidljivo je li došlo do eventualne ugroze nacionalne sigurnosti RH
Predsjednik Odbora je stavio na glasovanje 1. prijedlog zaključka.
Sa 6 glasova „ZA“ i 6 glasova „PROTIV“ prijedlog nije dobio potrebnu većinu.
Predsjednik Odbora je stavio na glasovanje 2. prijedlog zaključka.
S 9 glasova „ZA“, 1 glas „PROTIV“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“, utvrđen je zaključak da će se od sigurnosno-obavještajnih agencija zatražiti dostava izvješća o stanju u Agrokoru i mogućim posljedicama vezano za eventualnu ugroženost nacionalne sigurnosti u Republici Hrvatskoj.
PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić