Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, kao matično radno tijelo, na 20. (tematskoj) sjednici, održanoj 21. srpnja 2017., raspravljao je o stanju na požarištima u priobalju, s obzirom na razmjere i posljedice požara koji su poharali hrvatsko priobalje do tada.
Domaćin tematske sjednice bila je Državna uprava za zaštitu i spašavanje, a sjednica je održana u Divuljama, u sjedištu Državne vatrogasne intervencijske postrojbe – odjel Split.
Na sjednici su sudjelovali, osim članova i članica Odbora i zastupnika Hrvatskoga sabora, i predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova (MUP), Ministarstva obrane (MORH), Državne uprave za zaštitu i spašavanje (DUZS) i Hrvatske vatrogasne zajednice (HVZ).
Tijekom rasprave predstavnici svih državnih tijela iznijeli su podatke s kojima su raspolagali. Predstavnik DUZS je istaknuo da je do 15. srpnja 2017. broj požara u odnosu na prethodno 10-godišnje razdoblje veći za 159%, a sama izgorjela površina veća za 300% u odnosu na prethodnu godinu. Na žalost, s obzirom da nije kraj sezone, te da i dalje predstoje velike vrućine, istaknuo je da će 2017. godina vjerojatno biti godina s najviše požara i najvećom opožarenom površinom. Posebice je naglasio da je broj požara na miniranom ili minski sumnjivom području skoro tri puta veći nego prethodnih godina.
Kao razloge za tolik broj požara istaknuo je vremenske prilike i klimatske promjene odnosno sušu i dugotrajan nedostatak padalina s burom orkanskih razmjera.
Naglasio je da je broj vatrogasaca - 801 vatrogasac, pripadnika dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi ili javnih postrojbi iz svih dijelova Hrvatske, te sredstava koja su angažirana - 162 vozila, izniman. Uključila se i hrvatska vojska, kako na terenu tako i njezine zračne snage. Na kraju uvodnog izlaganja posebice je naglasio kvalitetnu suradnju između svih državnih tijela u čijoj nadležnosti je zaštita od požara.
Predstavnik MUP-a je naglasio da, sukladno nadležnosti, policija vrši očevide kod svih požara o kojima imaju saznanja, te da ove godine u RH ima dvostruko više požara nego prethodne godine, što je prvenstveno uvjetovano vremenskim prilikama. Od početka 2017. prekršajno je prijavljeno 365 osoba za nepažljivo paljenje vatre koje se otelo kontroli pri paljenju korova, te 28 osoba za kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine, općeopasnom radnjom ili sredstvom, odnosno namjerno izazivanje požara.
Nadalje, istaknuo je da su djelatnici MUP-a cijelo vrijeme prisutni na terenu i u funkciji spašavanje ljudskih života i imovine u suradnji s ostalim službama. Takvom suradnjom pokušava se omogućiti što normalniji život i rad građanima na područjima zahvaćenim požarima.
Posebice se osvrnuo na požar koji se dogodio na području Splita 17. i 18. srpnja 2017. te istaknuo da su počeli sa prikupljanjem svih obavijesnih saznanja koja bi im mogla pomoći u rasvjetljavanju okolnosti nastanka toga požara. Izvršen je i očevid na mjestu za koje se smatra da je ishodište požara pored mjesta Tugare.
U pogledu materijalne štete, istaknuo je da su kroz provođenje očevida utvrdili da su potpuno izgorjele tri stambene kuće, a djelomično 33, kod starih kuća koje nisu bile nastanjene u potpunosti je izgorjelo njih 18, a djelomično 4.
Ministarstvo trenutno raspolaže saznanjem da je uzrok požara otvoreni plamen ili žar, no zbog provođenja izvida, a sukladno odredbama Zakona o kaznenom postupku, predstavnik MUP-a je istaknuo da nisu u mogućnosti reći više od toga.
Zaključno je apelirao na građane, s obzirom da su se do sada nebrojeno puta uvjerili da je najčešći uzrok požara nepažnja, da budu jako pažljivi, pogotovo kod takvih meteoroloških uvjeta, tj. tako dugog vremenskog perioda bez padalina.
Predstavnik MORH-a je uvodno istaknuo da su Oružane snage RH potpuno spremne dočekale protupožarnu sezonu za 2017. godinu, posebice njezina zračna komponenta.
Analizom i usporedbom podataka za 2016. i 2017. godinu vidljivo je da je u 2016. godini bio upućen 271 zahtjev za intervenciju, a u 2017. godini, iako se RH nalazi na polovici protupožarne sezone već su podnesena 254 zahtjeva.
Tijekom 2016. godine bilo je 6364 naleta zračnih snaga, a u 2017. godini (do 21. srpnja 2017.) 7171 nalet. Promatrano s razine broja sati naleta, u 2016. godini bilo je 937 sati naleta, a u 2017. godini 945 sati naleta.
Samo 17. srpnja 2017. ukupno je ostvaren 661 let u trajanju od 75 sati i 40 minuta te je izbačeno 3580 tona vode, a 18. srpnja 2017. ukupno je ostvareno 632 leta u trajanju od 77 sati i 45 minuta i izbačeno je 2984 tona vode. 19. srpnja 2017. ostvareno je 160 letova u trajanju od 29 sati i 30 minuta, a izbačeno je 828 tona vode. Potrošeno je i oko 20 000 litara goriva.
Iz svih tih pokazatelja, predstavnik MORH-a je naglasio da se može izvesti zaključak o karakteru protupožarne sezone u 2017. godini.
Osim zračnih snaga, Hrvatska vojska je angažirala i svoju kopnenu komponentu sukladno propisima RH, a na zahtjev središnjeg tijela državne uprave nadležnog za zaštitu i spašavanje. Trenutno je na terenu još uvijek 156 pripadnika OS RH koji su u stanju pripravnosti.
U raspravi koja je uslijedila pozdravljeni su napori svih sudionika sustava protupožarne zaštite, te je naglašeno da su svi sudionici dali svoj maksimum, a što je najvažnije nije bilo ljudskih žrtava. Naglašeno je i da su materijalne štete velike, no da je to neminovno u požarima ovakvih razmjera, te da je sustav kvalitetno funkcionirao i da je potrebno da i u nastavku protupožarne sezone nastavi tako djelovati.
No, pojedini članovi Odbora su protivno tome, tijekom rasprave isticali nefunkcionalnost i „nesređenost“ sustava, u kojem je prepoznato nesnalaženje i presporo reagiranje, a kao primjer je navedeno da se prije dva dana požar gasio u predgrađu Splita i da su ga gasili građani.
Posebice su se apostrofirali na neprimjenu Zakon o civilnoj zaštiti kao stožernom zakonu koji bi sve hitne službe trebao koordinirati u ovakvim kriznim situacijama.
Tijekom rasprave je u više navrata kritiziran termin održavanja sjednice Odbora s obzirom da je dio članova Odbora smatrao da bi se u ovom trenutku svi pozvani predstavnici državnih tijela trebali baviti važnijim stvarima, tj. gašenjem požara na terenu, a upućena je i kritika zbog činjenice da se sjednica održava bez ikakvih prethodno dostavljenih materijala, a posebice zbog toga što nije provedena nikakva analiza s kojom bi se članovi Odbora mogli upoznati. Takav način sazivanja sjednice je od dijela članova Odbora prepoznat kao politikantstvo.
Tijekom rasprave članovi Odbora su se suglasili da Ante Sanader, dr. sc. Ines Strenja-Linić i Davor Bernardić, članovi Odbora, na temelju provedene rasprave, sačine i predlože zaključke o kojima bi se glasovalo na sljedećoj sjednici.
PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić